Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

    Vukovar, Županijska 31

    Poslovni broj: R1 Ob-392/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice VK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Borisu Hlatkom, odvjetniku u [adresa] protiv protustranke OK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 28. siječnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da je predlagateljica VK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1968. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ZK, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1956. u [adresa], u periodu od 2012. do njegove smrti 27. srpnja 2025. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom u tom razdoblju, a radi ostvarivanja prava na njegovu mirovinu temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica u prijedlogu i ispravljenom prijedlogu na ročištu od 21. siječnja 2026.g. navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ZK, OIB [osobni identifikacijski broj], od ožujka 2012. pa do njegove smrti 27. srpnja 2025. Razlog pokretanja postupka je ostvarivanje razmjernog dijela mirovine predlagateljice iza pokojnog izvanbračnog supruga.

    2. Protustranka OK, saslušan kod suda na raspravi se prijedlogu protivio.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao:

    - smrtni list za ZK (list 4 spisa),

    - izvadak iz matice rođenih za ZK (list 5-6 spisa),

    - izvadak iz matice rođenih za MK (list 7-8 spisa),

    - ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 9-13 spisa)

    te saslušao predlagateljicu VK, protustranku OK i svjedoke: PK, ŠK i ĆK.

    4. Predlagateljica VK u svom iskazu navela je kako je stupila u izvanbračnu zajednicu sa pokojnim ZK 2012. godine dok je još bila živa njegova majka. Zajedno su stanovali, režije plaćali, automobil kupili, sklopili su ugovor o doživotnom uzdržavanju 2019. godine po kojem joj on ostavlja svu svoju imovinu. Protustranku ovdje, OK nije nikad vidjela jer on nije dolazio obilaziti oca. Pokojni ZK je imao još i kćerku koja je preminula, bila je invalid, jednom joj je rekao da ide na sud na ostavinsku raspravu, nije bio u kontaktu s djecom niti su djeca o njemu vodila brigu, i dok je bio u bolnici nitko nije dolazio. Ona je platila sahranu i sve troškove što je trebalo. U vrijeme kada su počeli živjeti skupa bila je slobodnog bračnog stanja kao i pokojni ZK. Ona se prijavila na njegovu adresu nakon sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a prije toga iako je živjela s ZK nije se prijavila na njegovoj adresi nego je bila prijavljena u Petrovcima. Zaposlena je i nije ga mogla voziti na kemoterapije a nema niti vozačku dozvolu nego ga je na terapije vozila hitna ili susjed sa njihovim autom koji su zajedno kupili

    5. Protustranka OK u svom iskazu je naveo kako se njegova majka rastala od pokojnog oca kada je imao šest mjeseci, ali je bio u kontaktu s ocem. Viđao ga je jedanput mjesečno, nekada bi preskočio, a kako se zaposlio u Baranji bilo mu je nezgodno dolaziti. Zadnji put je oca vidio živog 2017. dok je bila živa i pokojna baka, a onda ga više nije obilazio. Nitko mu nije javio da mu je baka umrla, nije znao ni za smrt oca, nego mu je tetka AK iz [adresa] (očeva sestra) javila. Predlagateljicu nije vidio i kada je dolazio u posjetu ocu do 2017, otac mu nije pričao da ima suprugu, dovodio je razne žene i one bi bile dva tri dana kod oca i kada bi njega vidjele otišle bi, ali među njima nije bila ovdje predlagateljica, nju nije vidio do sahrane. Od 2013. do 2017. godine je bio samo jednom u posjeti ocu, nije znao da mu je otac bio bolestan, nije znao niti tko je platio troškove sahrane.

    6. Svjedok EK u svom iskazu navela je kako joj je predlagateljica rođena tetka, sestra od njezine majke. Može potvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ZK od 2010. -2011. godine još je bila živa njegova pokojna majka, to joj je poznato jer im je dolazila u posjetu, a do 2014. je i sama živjela u [adresa] u blizini. Predlagateljica i pokojni ZK su bili emocionalno povezani, ona ih je vidjela da idu skupa u kupovinu, dolazili su u posjetu kod nje zajedno, dolazili su kod njene mame u Podravinu dva puta godišnje, išli su po Bosni u posjete. Kada se pokojni ZK razbolio njegovala ga je predlagateljica i bila s njim dok nije umro u bolnici.

    7. Svjedok ŠK u svom iskazu navela je kako je susjeda pokojnoga ZK. Predlagateljica je došla kod njega živjeti 2010. godine te su zajedno živjeli do njegove smrti. Bili su emocionalno povezani, predlagateljica je išla u bolnicu kod njega, vodila brigu o njemu. Dok je bio zdrav išli su u posjetu zajedno, dolazili su kod nje i ona je išla kod njih i po svemu su izgledali kao bračni par.

    8. Svjedok ĆK u svom iskazu naveo je kako je susjed predlagateljice. Predlagateljica je živjela s pokojnim ZK od 2011. ili 2012. godine do njegove smrti. Vozio je pok. ZK na zračenje u njegovom autu, o njegovom trošku. Predlagateljica je nekad išla s njima ako je bila slobodna zbog posla. Predlagateljica i pokojni ZK su po svemu izgledali kao bračni par. Protustranku, sina pok. ZK je vidio davno u nekim svatovima prije 2010. godine i nije ga više vidio da je dolazio u posjetu ocu. Ne sjeća da je bio u posjetama ni kada je bila pokojna baka, Borislavova majka, živa.

    9. Uvidom iz izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je ista bila slobodnog bračnog stanja od 2006. kada je razveden brak sa FK.

    10. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ZK sud je utvrdio da je isti bio slobodnog bračnog stanja od 1989. kada je razveden brak sa ŽK.

    11. Uvidom u smrtni list (list 4 spisa) utvrđeno je da je ZK preminuo

    27. srpnja 2025. godine u Osijeku.

    12. Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju od 19. studenog 2019.g. sklopljen između primatelja uzdržavanja ZK i davatelja uzdržavanja VK, sud je utvrdio da primatelj uzdržavanja ZK ostavlja svu svoju imovinu davatelju uzdržavanja VK (list 9-14 spisa).

    13. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz posebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj vezi ovaj sud smatra prijedlog u odnosu na protustranku u cijelosti osnovanim kako je to opisano pod toč. I. izreke rješenja.

    14. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 115/18.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

    15. Izvanbračna zajednica je prema čl. 11. Obiteljskog zakona zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

    16. Da je između predlagateljice i pok. ZK postojala zajednica života, koja je trajala duže od tri godine odnosno u periodu od 2012. pa do smrti ZK, **.**.2025. sa svim sadržajima braka, sud je utvrdio iz iskaza same predlagateljica, te iz iskaza svjedoka EK, ŠK i IK koji su se o činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. ZK izjasnili podudarno pa im sud vjeruje.

    17. Protustranka OK, sin pok. ZK se prijedlogu protivio, jer nije imao saznanja o izvanbračnoj zajednici svoga pokojnog oca sa predlagateljicom, međutim, kako nije posjećivao oca od 2017. pa do njegove smrti, te kako je u periodu od 2013. do 2017.g. samo jednom bio u posjetu baki koja je živjela s pok. ZK, a kada nije zatekao u kućanstvu predlagateljicu za koju je utvrđeno iz njezinog iskaza kao i iskaza svjedoka ĆK da je zaposlena što znači da nije cijeli dan kod kuće, to protustranka svojim iskazom da predlagateljica nije živjela sa pok. ZK nije uspio dovesti u pitanje vjerodostojnost navoda predlagateljice i saslušanih svjedoka o postojanju izvanbračne zajednice predlagateljice i pokojnog ZK.

    18. Tim više što iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ZK kao vjerodostojnih isprava proizlazi da u vrijeme izvanbračne zajednice 2012-2025 bili slobodnog bračnog stanja te su mogli živjeti kao bračni drugovi, a osim toga njihov odnos je još potvrđen i ugovorom o doživotnom uzdržavanju koji su sklopili kod javnog bilježnika Marijana Mendeš dana 19. studenog 2019.g. (list 9-13 spisa).

    19. Predlagateljica je dokazala pravni interes za vođenje ovog postupka ostvarivanjem prava na mirovinu.

    20. Slijedom svega naprijed iznijetog, a primjenom gore citiranih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, valjalo je riješiti kao u izreci ovoga rješenja.

    U Vukovaru 28. siječnja 2026.

    S u d a c

    Marija Jurić, univ. spec. iur.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.

    Dostaviti:

    1. Predlagatelj po punomoćniku

    2. Protustranci

    3. HZMO, po pravomoćnosti.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.