Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv, protiv I okrivljene pravne osobe "Betil" d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ZA, zastupani po branitelju Marku Ferri, odvjetniku iz [adresa] zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14,127/17, 98/19, u nastavku teksta: ZR), članka 172. st. 2. toč. 4. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, u daljnjem tekstu: ZMO) i članka 150. st. 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13,137/13,98/19, u daljnjem tekstu:ZOZO), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 17. veljače 2025., broj: Pp - 7/2023-9, na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe I okrivljene pravne osobe "Betil" d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ZA, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

II. Uslijed odluke iz točke I. izreke, žalba okrivljenika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom, I okrivljena pravna osoba "Betil" d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba FA su proglašeni krivima i kažnjeni i to I okrivljena pravna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 26.100,00 eura i II okrivljenik odgovorna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 2.110,00 eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN RH br. 151/22); članka 172. st. 2. toč. 4. i stavka 3. (ispravno članak 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3) Zakona o mirovinskom osiguranju (NN RH br. 119/22) i članka 150. stavak 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN RH 33/23), činjenično opisanih pod točkama I./I, I./II i I./III.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od po 30,00 eura.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u smislu odredbe čl. 195. st. 1. t. 11 Prekršajnog zakona, obzirom da je izreka pobijane presude proturječna razlozima iste, u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a izneseni su razlozi potpuno nejasni te u znatnoj mjeri proturječni, odnosno jer o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i samih tih isprava, ali i u smislu odredbe čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, obzirom da su tijekom glavne rasprave grubo povrijeđena prava obrane, a što je bilo od odlučujućeg utjecaja na donošenje pravilne i zakonite presude.

3.1. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba je bespredmetna.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalba te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pri tome ovaj sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

6. Odredbom članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona propisano je da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz čl. 90. ovog Zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud slobodnom ocjenom tog dokaza ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. Nadalje, u skladu s člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona nezakoniti dokazi su oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

7. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika, između ostalih dokaza, utemeljio i na očitovanju okrivljenika Državnom inspektoratu od 23. prosinca 2022., na temelju kojeg je sud izveo zaključak o odlučnim činjenicama djela za koja se okrivljenici terete. To očitovanje je dano u trenutku kada je okrivljenik, kao odgovorna osoba društva, već imao svojstvo osumnjičenika, a navedeno očitovanje o bitnim okolnostima u vezi s prekršajem citira se i koristi u obrazloženju pobijane presude u točki 7.3.

8. U skladu s člankom 158. stavcima 6. i 8. Prekršajnog zakona, prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a zapisnici o takvom ispitivanju mogu se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.

9. Međutim, iz sadržaja spisa predmeta ne proizlazi da je okrivljenik bio propisno upozoren o svojim pravima u postupku sukladno Prekršajnom zakonu, a posebno da je prilikom ispitivanja o pravima bio upozoren na to da nije dužan odgovarati na pitanja te da ima pravo na branitelja koji može biti nazočan njegovom ispitivanju, kako to izričito propisuje Prekršajni zakon za ispitivanje osumnjičenika.

10. Sukladno sudskoj praksi i normativnom okviru Prekršajnog zakona, iskaz koji je dan bez propisanog upozorenja okrivljenika o pravima i bez provođenja ispitivanja u skladu s postupovnim odredbama ne može se smatrati zakonitim dokazom u prekršajnom postupku, već predstavlja dokaz pribavljen povredom odredaba postupka i ne može se koristiti kao temelj za utvrđivanje odlučnih činjenica o krivnji okrivljenika.

11. U konkretnom slučaju, iz spisa ne proizlazi da je primjenjen propisan postupak iz članka 158. stavaka 6. i 8. Prekršajnog zakona, tj. da je okrivljenik upozoren o pravima te da je ispitivanje provedeno u skladu s posebnim zakonskim zahtjevima. Stoga je očitovanje korišteno kao dokaz nezakonit dokaz u smislu članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, čime je ostvaren osnov za bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

12. Budući da se prvostupanjska presuda u odlučujućoj mjeri o krivnji okrivljenika temeljila na takvom nezakonitom dokazu, radi čega je povrijeđena bitna odredba postupka, nije moguće pristupiti meritornoj ocjeni ostalih žalbenih navoda.

13. Stoga je, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi otklanjanja citirane bitne povrede prekršajnog postupka, imajući u vidu odredbu članka 121. Prekršajnog zakona.

14. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja, s time da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, te će, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, donijeti novu zakonitu odluku.

15. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.