Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-837/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Željke Skomeršić i Koraljke Bumči kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog OP, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja RP podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K- 763/2018 od 21. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatnog tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP) optuženi OP oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11.
1.1. Na temelju članka 149. stavak 3. ZKP privatni tužitelj dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP u ukupnom iznosu 526,47 eura/3966,69 kuna, od toga na ime troškova pisanog nalaza i mišljenja vještaka u iznosu 393,75 eura/2.966,71 kuna, u iznosu 132,72 eura/1.000,00 kuna, a na ime paušalne svote u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, dok je nužne izdatke optuženika i nužne izdatke i nagradu branitelju privatni tužitelj dužan naknaditi u visini odmjerenoj posebnim rješenjem, o troškovima vještaka dr. Antonia Alujevića za davanje usmenog nalaza i mišljenja sud će odlučiti naknadno, posebnim rješenjem.
2. Žalbu protiv presude podnio je privatni tužitelj NP putem opunomoćenika Vlahe Duplančića odvjetnika u Splitu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o kazni, s prijedlogom drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu i pobijanu presudu preinači na način da optuženika proglasi krivim i osudi po zakonu uz obvezu naknade troškova kaznenog postupka, podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Nitko od stranaka nije zahtijevao da bude izvješten o sjednici, niti je drugostupanjski sud u smislu članka 475. stavak 1. ZKP ocijenio da bi njihova prisutnost bila korisna za razjašnjenje stvari.
5. Žalba nije osnovana.
6. Žalitelj uopće ne argumentira žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, kao niti žalbenu osnovu odluke o kazni, koja po prirodi stvari s obzirom na to da je pobijana presuda oslobađajuća, ne dolazi u obzir. Pozivajući se na žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka, obrazlaže kako je prvostupanjski sud ''trebao u dokazne svrhe izvesti i dokaz pregledom navedenog spisa pod K-21/2018'' čime sadržajno pobija presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ostalim žalbenim navodima argumentira žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da polemizira s obrazloženjem i razlozima prvostupanjske presude, kojima suprotstavlja vlastite, kritizirajući analizu i ocjenu izvedenih dokaza, ne slažući se sa zaključcima prvostupanjskog suda kako nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo na način kako mu je to privatnom tužbom stavljeno na teret.
7. Međutim, drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud valjano i kritički analizirao izvedene dokaze pa se i zaključci do kojih je na takav način došao ukazuju prihvatljivima.
8. Prvostupanjski sud je pravilno odbio kao nevažan i odugovlačeći dokazni prijedlog privatnog tužitelja za ''pregledom pravomoćno okončanog spisa Županijskog suda u Splitu broj K-21/2018'' tim više što iz istaknutog obrazloženja dokaznog prijedloga na raspravi 28. studenog 2022. ''budući je riječ o događaju koji se dogodio istog vremena kao i događaj koji je predmet ovog postupka'' uopće nije jasno koje to važne činjenice i kojim konkretno dokazom bi se u ovom postupku imale utvrditi i u čemu se sastoji njihova povezanost, a takav je dokazni prijedlog samo paušalno ponovljen na raspravi 20. srpnja 2023. na kojoj privatni tužitelj ''ustraje'' na ovom dokaznom prijedlogu.
8.1. Sada u žalbi privatni tužitelj napominje da je u tom predmetu optuženik među ostalim naveo ''Tu je počelo naguravanje između nas dvojice, počeo me tući i gurati, ja sam zadobio dosta udaraca, a moram reći da sam i ja zadao koji njemu'', smatrajući da je iz navedenog razvidno priznanje optuženika da je udario, a time i tjelesno ozlijedio privatnog tužitelja. Međutim, po ocjeni drugostupanjskog suda ovakvim žalbenim navodom nije doveo u pitanje zaključke prvostupanjskog suda jer se uopće ne radi o priznanju konkretnih radnji koje mu se stavljaju na teret privatnom tužbom, kako u pogledu objektivnih tako i subjektivnih obilježja inkriminiranog kaznenog djela, već naprotiv opisuje da je napadnut od strane privatnog tužitelja. Stoga dio navoda da je i optuženik u takvoj dinamici ''zadao koji njemu'' svakako nije dostatan da dovede u pitanje odluku prvostupanjskog suda u kontekstu svih dokaza provedenih u ovom postupku, sveobuhvatno cijenjenih i konfrontiranih u obrazloženju pobijane presude.
9. Osim toga, prvostupanjski sud je na temelju rezultata sudsko-medicinskog vještačenja utvrdio da su kritične zgode i optuženik i privatni tužitelj zadobili tjelesne ozljede, pri čemu žalitelj i sam ističe da je predmet ovog postupka samo jedan segment inkriminiranog događaja pa je tako privatnu tužbu podnio protiv optuženika zbog kaznenog djela tjelesne ozljede, iako je tom prilikom zadobio i ubodnu ranu na leđima od strane oca optuženika. Žalitelj nadalje smatra da je čitav taj incident utjecao na emocionalno i psihičko stanje privatnog tužitelja tako da u svom iskazu nije bio siguran na koji način je zadobio pojedinu ozljedu.
10. Iako je privatni tužitelj dužan dokazati da je optuženik počinio kazneno djelo na način kako mu to optužbom stavlja na teret, uz ispunjenje svih njegovih bitnih subjektivnih i objektivnih obilježja, u konkretnoj situaciji privatni tužitelj niti u svom iskazu nije opisao konkretan mehanizam nastanka pojedinih tjelesnih ozljeda kao ni detaljnu dinamiku fizičkog sukoba. No, u dijelu kada tvrdi da ga je optuženik vazom ozlijedio po nosu, demantira ga sudsko-medicinski vještak sa mišljenjem kako rana razderotina korijena nosa nema karakteristike koje bi upućivale da je nastala nabacivanjem odnosno udarcem betonske (kamene) vaze. Zbog toga je neutemeljen i žalbeni prigovor da je pogrešan stav prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi privatni tužitelj zadobio ozljedu nosa uslijed toga što je optuženik bacio kamenu vazu, budući da je sud ispitivanjem vještaka procjenjivao dinamiku upravo polazeći od iskaza privatnog tužitelja.
11. Nije utemeljen žalbeni navod da prvostupanjski sud ''ostavlja otvoreno pitanje kako je to i od koga privatni tužitelj zadobio brojne tjelesne ozljede''. Prvostupanjski sud je, polazeći od konkretnog predmeta optužbe na način kako ga je postavio privatni tužitelj, savjesnom analizom i ocjenom svakog dokaza pojedinačno, ali i u vezi s ostalim dokazima, izveo pravilan i stoga drugostupanjskom sudu prihvatljiv zaključak da nije nedvojbeno i izvan svake sumnje dokazano da bi upravo optuženik privatnom tužitelju zadao tjelesne ozljede na način kako mu je to činjeničnim opisom privatne tužbe stavljeno na teret, a niti da bi u tom fizičkom sukobu, u kojem su obojica zadobili tjelesne ozljede, optuženik postupao s namjerom i time ostvario i bitan subjektivni element kaznenog djela.
12. Budući da žalba privatnog tužitelja nije osnovana, a ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Mihela Grahovac
