REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3980/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, sa sjedištem u Zagrebu, A. Mihanovića 3, Područna služba u Varaždinu, Kolodvorska 20c, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici u Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-286/2025-2 od 1. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-119/2019-39 od 14. veljače 2025., u sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-286/2025-2 od 1. travnja 2025., u odnosu na pitanje:
Predstavlja li u parničnom postupku u kojem HZMO potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu za HZMO - puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05)?
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-286/2025-2 od 1. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-119/2019-39 od 14. veljače 2025. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, smatrajući da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana drugostupanjska presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda te viših sudova (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1437/2021-2 od 5. siječnja 2022., Rev-1235/2021 od 22. veljače 2022., Rev-384/2022-2 od 11. listopada 2022., Rev-1247/2022-2 od 17. siječnja 2023., Rev-163/2023-2 od 28. ožujka 2023., odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2022 od 29. studenoga 2023., Gž-401/2020 od 25. travnja 2024. i Gž- 215/2022 od 25. travnja 2024., Županijskog suda u Sisku broj Gž-670/2020 od 9. siječnja 2023., Gž-194/2021 od 24. kolovoza 2023. i dr.), slijedom čega se poziva na razlog propisan člankom 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
2. Pitanja koja je tužitelj naznačio u prijedlogu glase:
''1) Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatog prava na obiteljsku mirovinu obitelji pokojnog osiguranika, odnosno ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koju po redovnom tijeku stvari da nije bilo prometne nesreće ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog povrede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je obiteljska mirovina zbog povrede izvan rada uvijek manja od invalidske mirovine zbog povrede na radu;
2) Predstavlja li u parničnom postupku u kojem HZMO potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu za HZMO - puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05);
3) Ako po gramatičkom tumačenju odredbe članka 27. stavak 3. ZOOP stvarne štete nema za HZMO, a ima po članku 27. stavak 1. u vezi s člankom 22. i člankom 26. ZOOP i ugovoru o osiguranju i po članku 161. ZOMO, da li je takvim tumačenjem odredbe ZOOP Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stavljen u neravnopravni položaj prema ostalim trećim osobama koje imaju pravo na naknadu štete u cijelosti odnosno u razmjeru do limita osigurane svote?''.
3. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže istog odbaciti, a podredno odbiti te ujedno potražuje troškove sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da je drugo naznačeno pitanje važno pitanje jer su za to pitanje izneseni odgovarajući razlozi važnosti u vidu postojanja različite prakse drugostupanjskih sudova o tome predstavlja li stvarnu štetu iznos koji tužitelj isplaćuje svom osiguraniku u smislu odredaba članaka 161. do 165. ZMO (koje je pravno shvaćanje izraženo primjerice u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2022 od 29. studenoga 2023.) ili stvarnu štetu predstavlja razlika između utvrđene obiteljske mirovine i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena s osnove povrede na radu, a koje je shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci.
6. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe članka 385.a stavak 1. u vezi s člankom 389.b stavkom 3. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.
7. U odnosu na ostala naznačena pitanja smatra se da je prijedlog povučen (članak 389.b. stavak 3. ZPP).
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
