REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3836/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika UĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2278/2024-3 od 6. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-749/2020-79 od 13. svibnja 2024., u sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja, prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2278/2024-3 od 6. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-749/2020-79 od 13. svibnja 2024., tužiteljica je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"1. Je li sud pogrešno primijenio čl. 190 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) i sl. Koji reguliraju prava služnosti kada kao razlog odbijanja zahtjeva tužiteljice o postojanju prava stvarne služnosti prolaza navodi da se radi o putu (nakon 2019.g) koji nije identičan ranijem putu (prije 2019), bez obzira što je način korištenja nekretnine tuženika kao poslužne ostao identičan (prolaz vozilom) preko poslužne nekretnine do povlasne nekretnine?,
2. Da li je sud kod utvrđenja postojanja prava stvarne služnost prolaza kroz tuđu nekretninu kao pravo vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine), da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) mora utvrditi način i vrijeme u kojem poslužna nekretnina koristila u korist povlasne nekretnine (prolaz automobilom) ili je važno utvrditi točnu trasu preko koje se navedeno pravo koristilo? Dali kod činjenice izmjena u trasi služnosti se treba automatski tumačiti kaka je riječ o novom načinu korištenja poslužne nekretnine u korist povlasne ili je važan način i svrhu za koji se služnost ispunjavanja (prolaz automobilom)?,
3. Da li fizičke promjene na poslužnoj nekretnini (poput rušenja postojeće ograde/zida, uklanjanja stabla ili proširenja postojećeg putnog prolaza) predstavljaju prekid kontinuiteta izvršavanja služnosti prolaza dosjelošću – odnosno, je li nastao “novi put” u pravnom smislu – iako se prolaz i dalje koristi istim smjerom i u istu svrhu kao desetljećima ranije (za prolaz automobilom)?,
4. Prema kojim kriterijima sudovi trebaju razlikovati “novi put” od već postojećeg puta kod ocjene dosjelosti služnosti prolaza? Konkretno, prekida li se dosjelost služnosti time što je dotadašnji putni pravac djelomično izmijenjen ili fizički preuređen na poslužnoj nekretnini, iako je riječ o kozmetičkim promjenama koje ne mijenjaju osnovni smjer, svrhu ni povezanost predmetnih nekretnina? Dali na pravo stvarne služnosti povlasne nekretnine mogu utjecati radovi na poslužnoj nekretnini koji na bilo koji način nisu obavljeni od strane vlasnika povlasne nekretnine i nakon kojih radova je način korištenja poslužne nekretnine ostao identičan?,
5. Može li kontinuirano višegodišnje korištenje pristupnog puta biti pravno “prekidano” u smislu dosjelosti ako je vlasnik poslužne nekretnine naknadno uklonio prepreke (ogradu, zid, stablo i sl.) na svom zemljištu i time omogućio lakši prolaz istim koridorom – ili se takve radnje smatraju nastavkom istog izvršavanja sadržaja služnosti?,
6. Utječe li povremena protivljenja ili pojedina radnja vlasnika poslužne nekretnine (npr. postavljanje lanca ili ograde 2019. godine radi sprječavanja prolaza) na kvalifikaciju posjeda služnosti kao poštenog i mirnog, ako je do tada prolaz trpio kroz dugo razdoblje? Odnosno, da li jednokratna ili naknadna osporavanja prekidaju tijek dosjelosti prava služnosti, ili je odlučno cjelokupno ponašanje vlasnika poslužne nekretnine tijekom većeg dijela relevantnog razdoblja (više desetljeća)?, 7. Je li spornom odlukom drugostupanjskog suda koja je utemeljena na nejasnim i proturječnim razlozima o odlučnim činjenicama koje se tiču promjene u načinu izvršavanja prava služnosti prije i nakon 2019.godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje u odnosu na obrazloženu odluku zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14) i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. -pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.) a u vezi s člankom 338. Stavkom 4. ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00. - članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona, 88/01. - članak 50. Zakona o arbitraži, 117/03., 88/05. - članak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07. - oduka USRH broj: U-I-1569/2004 i dr., 96/08. - odluka USRH broj: U-I1569/2004 i dr., 84/08., 123/08. - ispravak, 57/11., 25/11., 89/14. - odluka USRH broj: U-I-885/2013 i 70/19., dalje: ZPP)?".
1.1. Iz cjelokupnog sadržaja predmetnog prijedloga za dopuštenje revizije za zaključiti je da je tužiteljica taj prijedlog podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pravično suđenje.
1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Ne postoje razlozi važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, sudske odluke na koje se u tom pravcu poziva tužiteljica (odluka Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-557/2018-2 od 6. ožujka 2019. te, odluka Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-140/2015-2 od 13. siječnja 2016., odluke ovog revizijskog suda broj Rev-779/2021-2 od 21. rujna 2021. i broj Rev-165/2021-6 od 1. veljače 2022. te odluka Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-242/2022-2 od 17. siječnja 2024. – na koju tužiteljica poziva u dopuni prijedloga za dopuštenje revizije) donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnog situaciji od situacije kakva je u ovom konkretnom slučaju.
2.2. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP, odlučiti kao pod st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP, odlučiti kao pod st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
