REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-69/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika PM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Smoljan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene-protutužiteljice MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Teuta Palčić, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje TM, posebnog skrbnika mlt. djece stranaka, djelatnika Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-123/2025-2 od 1. kolovoza 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-203/2024-61 od 8. svibnja 2025., u sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-123/2025-2 od 1. kolovoza 2025. u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ob-123/2025-2 od 1. kolovoza 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P Ob-203/2024-61 od 8. svibnja 2025.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj predlaže prijedlog za dopuštenje revizije tuženice odbaciti.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Predmet spora je odlučivanje o tome s kojim roditeljem će stanovati maloljetna djeca stranaka (mlt. UM i mlt. P), o roditeljskoj skrbi, o osobnim odnosima djeteta s roditeljima s kojim ne stanuje i o uzdržavanju maloljetne djece.
6. Drugostupanjski sud djelomično je preinačio prvostupanjsku odluku u dijelu odluke tužbenog zahtjeva tužitelja kojim isti predlaže izmjenu ranije odluke mjesta stanovanja zajedničkog djeteta mlt. UM te ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje. Naime, drugostupanjski sud je utvrdio da roditelji ne mogu ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. UM prihvaćajući pri tome mišljenje i nalaz Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: Zavod), ocjenjujući da je u interesu mlt. UM da živi s ocem, zaključujući da je otac jasnijih ciljeva i funkcionalnog pristupa u odgovoru na potrebe mlt. UM i organiziraniji je roditelj s boljom dnevnom strukturom života s djetetom.
Nadalje, drugostupanjski sud je prilikom donošenja odluke održavanja osobnih kontakata s majkom odlučio da će se osobni kontakti mlt. UM odvijati svaki drugi utorak u vremenu od 16,00 do 20,00 sati, s tim da će tuženica preuzeti dijete na adresi stanovanja tužitelja te ga na istu adresu vratiti, svaki drugi vikend od petka od 20,00 sati pa do nedjelje do 20,00 sati s tim da će tuženica preuzeti dijete na adresi stanovanja tužitelja te ga na istu adresu vratiti, svake druge zimske i proljetne praznike, s tim da će mlt. UM kod majke boraviti za vrijeme zimskih praznika koji započinju u parnoj kalendarskoj godini, a završavaju u neparnoj kalendarskoj godini i za vrijeme proljetnih praznika tijekom neparne kalendarske godine, s tim da će tuženica preuzeti dijete na adresi stanovanja tužitelja te ga na istu adresu vratiti, tijekom polovice ljetnih školskih praznika na način da će mlt. UM parnim kalendarskim godinama kod tuženice boraviti za vrijeme prve polovice ljetnih školskih praznika dok će neparnim kalendarskim godinama boraviti kod tuženice za vrijeme druge polovice ljetnih školskih praznika, s time da će tuženica preuzeti dijete na adresi stanovanja tužitelja te ga na istu adresu vratiti. Drugostupanjski sud je odlučio da će se prethodno navedeni odnosi mlt. UM odvijati pod nadzorom stručne osobe imenovane od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
7. S druge strane prvostupanjski sud, u odnosu na navedeni dio tužbenog zahtjeva, svoju odluku temelji na zaključku da se ne može prihvatiti prijedlog stručnog tima Zavoda da se ranija odluka izmijeni i odredi da mlt. UM stanuje s ocem, iako je procijenjen kao roditelj jasnih ciljeva i funkcionalnog pristupa, organiziraniji, s boljom dnevnom strukturom života i boljim socio-ekonomskim prilikama, iz razloga jer nije obrazloženo zbog kojih razloga majka ne bi i dalje mogla voditi brigu o mlt. UM svaki drugi tjedan po 7 dana, pa isto po mišljenju prvostupanjskog suda nije dovoljno da bi se izmijenila ranija odluka i dosadašnja rutina mlt. UM i odredilo da stanuje kod oca. Naime, prvostupanjski sud je uvažavajući činjenicu da je mlt. UM dijagnosticiran poremećaj iz autističnog spektra slijedom čega ima izrazitiju potrebu za rutinom kao i potrebu da se njegova dnevna rutina ne mijenja, da mu je važan osjećaj stabilnosti i sigurnosti, nesporno da su za mlt. Lukin daljnji rast i razvoj potrebna oba roditelja u jednakom obimu. Nadalje, prvostupanjski sud ocjenjuje da činjenica da je majka trenutno lošijeg financijskog stanja i da radi po četiri sata te da ne iskazuje organiziranost i dnevnu strukturu kao otac, nisu dovoljan razlog da ju diskvalificiraju kao podobnog roditelja kod kojeg će mlt. UM stanovati, posebno uvažavajući činjenicu da je majka roditelj koji se od rođenja brine o mlt. UM, koja je posvetila i prilagodila svoj život potrebama mlt. UM, da kod majke stanuje i mlt. P s kojom mlt. UM ima dobre odnose i koja mu predstavlja veliku podršku.
8. Predlagateljica u prijedlogu navodi da na opisan način drugostupanjski sud nije u svojoj odluci naveo određene i jasne razloge kada je preinačio svoju odluku, kao i da je u odnosu na samu odluku o određivanju nadzora stručne osobe prilikom ostvarivanja osobnih odnosa mlt. UM i tuženice izostalo obrazloženje i razlozi za navedenu odluku.
9. Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku (čl. 385. st. 2. ZPP).
10. Postupajući u skladu s odredbom članka 385.a stavak 2. ZPP, revizijski je sud dopustio reviziju s obzirom da je tuženica učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, sadržanih u članku 338. stavak 4. i članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP, povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje obuhvaća pravo na obrazloženu sudsku odluku, odnosno iznošenje dostatnih razloga o bitnom navodu stranke.
11. Konkretno u pobijanoj odluci izostali su razlozi za donošenje odluke o određivanju nadzora stručne osobe prilikom osobnih odnosa mlt. UM s tuženicom, pri čemu se u konkretnom slučaju, obzirom na predmetnu odluku o osobnim odnosima, posebno ukazuje na nemogućnost izvršenja navedene odluke u praksi i posljedično nemogućnost ostvarivanja osobnih odnosa. Nadalje, kada je drugostupanjski sud u ovoj pravnoj stvari razloge donošenja odluke, kojom se mijenja odluka o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. UM, utemeljio na mišljenju Zavoda, a prvostupanjski sud utemeljio odluku na razlozima radi kojih navedeno mišljenje i prijedlog Zavoda nije prihvatio, predlagateljica je učinila vjerojatnim da je razloge obrazloženja drugostupanjske odluke u okolnostima konkretnog slučaja moguće cijeniti kao razloge koji ne udovoljavaju mjerilu dostatnog i relevantnog obrazloženja. Razlozi navedeni u pisanom obrazloženju odluke moraju obuhvatiti sve važne aspekte razmatranog slučaja koji su mogli utjecati na konačnu odluku suda. Koliko će široka biti obveza suda da u pisanom obrazloženju svoje odluke navede razloge kojima se vodio u njezinu donošenju (mjerilo dostatnosti) uvijek ovisi o osobitim okolnostima svakog konkretnog slučaja. Kada prvostupanjski sud navede razloge obrazloženja na kojima je temeljio svoju odluku o ne prihvaćanju prijedloga Zavoda da se ranija odluka izmijeni i navede svoja utvrđenja dobivena ocjenom dokaza, onda bi drugostupanjski sud u konkretnom slučaju trebao dati razloge koji opravdavaju neprihvaćanje takvih utvrđenja.
12. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
