REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4913/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice JTG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice JT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III-tužiteljice ĐT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Davorin Grgić, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva, Zagreb, Ksaver 200 a, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko- upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o tuženičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-142/2024-2 od 2. listopada 2024., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1280/18-120 od 27. listopada 2023., na sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1.1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-142/2024-2 od 2. listopada 2024. kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1280/18-120 od 27. listopada 2023., postavljajući dva pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Da li je kod odlučivanja o troškovima zastupanja države tužitelju povrijeđeno pravo na pristup sudu samom primjenom načela "gubitnik plaća" iz čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ili je prilikom donošenja odluke o troškovima postupka za zastupanje države nužno provesti "test razmjernosti" radi ocjene da li je postupanjem države u svezi traženja obvezivanja tužitelja na naknadu parničnog troška došlo do miješanja u prava tužitelja na mirno uživanje njegovog vlasništva, da li je miješanje bilo osnovano na zakonu, je li težilo ostvariti legitiman cilj i je li postojao razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja kojemu se težilo, odnosno da li je zbog miješanja države tužitelj morao snositi nerazmjeran i prekomjeran teret?
2. Može li se smatrati da nalog za plaćanje troškova za zastupanje države stranci koja je izgubila spor predstavlja pretjerani i nerazmjeran teret toj stranci ako ista nije dokazala da je osoba slabog imovnog stanja?“.
1.2. Kao razlog zbog kojeg pitanja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženica navodi kako o tim pitanjima praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.
2. Tužiteljice su u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije osporile navode iz prijedloga i predložile prijedlog odbiti.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja koja je tuženica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Prvo postavljeno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka i povredi prava tužiteljica na pristup sudu i mirno uživanje vlasništva nije pošao od načela gubitnik plaća i nije proveo test razmjernosti. Upravo suprotno, drugostupanjski sud je u svojoj odluci vrlo detaljno i obrazloženo dao razloge zašto smatra da je došlo do miješanja u pravo tužiteljica na pristup sudu i mirno uživanje vlasništva kao i je li to miješanje bilo (ne)razmjerno, a sve imajući na umu kriterije koje je Europski sud za ljudska prava ustanovio kroz svoju praksu za istovjetne situacije (Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske (zahtjev broj 72152/13)
presuda od 6. rujna 2016., Bursać i drugi protiv Hrvatske (zahtjev broj 78836/16) presuda od 28. travnja 2022.).
4.2. Drugo postavljeno pitanje osim što polazi od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud nije ocjenjivao imovno stanje tužiteljica te utvrdio da su takvog imovnog stanja da bi plaćanje predmetnih troškova postupka za njih predstavljalo pretjerani i nerazmjeran teret, nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer odgovor na njega ovisi o utvrđenim okolnostima svakog pojedinog slučaja, kao i što dokazna snaga pojedinog izvedenog dokaza tijekom postupka ovisi o njegovom sadržaju i neposrednoj uvjerljivosti te o korelaciji s ostalim dokazima i činjenicama, kako onima koje su među strankama nesporne, tako i onim utvrđenim u postupku na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Stoga, u situaciji kada je sud utvrdio visinu troškova zastupanja državnog odvjetništva te da su tužiteljice umirovljenice, a tuženica na okolnost njihovog imovnog stanja nije predlagala bilo kakve druge dokaze, to je pitanje samo po sebi toliko specifično i vezano za konkretne i jedinstvene okolnosti ovog (ili nekog drugog) spora, da odgovor na njega ne može stvoriti načelno pravno shvaćanje koje bi se moglo primijeniti i za neke buduće sporove. Naime, prilikom provođenja testa razmjernosti sud treba, ovisno u utvrđenim okolnostima u svakom pojedinom slučaju, kumulativno ocijeniti sve kriterije te formirati zaključak je li odlukom o troškovima postupka stranci povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pristup sudu odnosno na mirno uživanje vlasništva, a kako je upravo i postupio drugostupanjski sud u konkretnom slučaju.
5. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
