REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-37/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja TK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]; i 2. tužitelja DK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa Zoran Subotić, odvjetnik u Belom Manastiru protiv tuženika ĆK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirjana Kopić, odvjetnica u Zagrebu, radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-89/2025-3 od 21. listopada 2025. kojom je preinačena djelomična presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-6/2024-13 od 10. prosinca 2024., na sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvodu navedene drugostupanjske presude, na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) naznačujući pravna pitanja koja cijene važnima za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže prijedlog odbiti ili odbaciti.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je ocijenio da naznačena pitanja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, niti je potrebno preispitati sudsku praksu.
5.1. Pitanja koja su naznačena su:
"1. Da li je za čitanje, davanje upozorenja i ovjeravanje ugovora o doživotnom uzdržavanju mjerodavan Zakon o obveznim odnosima (NN 35/2005…… 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 1262021, 114/22. 156/2022, 145/2023 i 155/2023) ili Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93... 23/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 i 57/2022), odnosno, tko su ovlaštene osobe da ugovarateljima pročitaju, protumače, daju upozorenja i ovjere ugovor o doživotnom uzdržavanju, da li samo suci i javni bilježnici ili to mogu učiniti i druge osobe, pa i javnobilježnički prisjednik?
2. Da li ukinuta pravna norma iz članka 116. Zakona o nasljeđivanju koja je zamijenjena važećom pravnom normom člankom 580. Zakona o obveznim odnosima može proizvoditi pravne posljedice u smislu da se smatra valjanim upozorenjem neukoj stranci na prava i obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju?".
5.2. Kao razloge odstupanja od sudske prakse u odnosu na prvo pitanje naznačuje se ovosudna odluka u predmetu Rev-209/2012-3 te Županijskog suda u Zagrebu Gž- 845/2025-2 od 20. svibnja 2025.
6.1. U ovoj pravnoj stvari drugostupanjski sud preinačio je prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju. Drugostupanjski sud, s obzirom na činjenične tvrdnje tužitelja, ističe da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da je ugovor ništetan iz razloga što da je u postupku njegova sastava sudjelovao prisjednik, a ne javni bilježnik i što je prisjednik, a ne javni bilježnik pročitao ugovor i stranke upozorio na njegove pravne učinke. To jer da je ugovor sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, u čijem je sastavljanju nesporno sudjelovao prisjednik u uredu javnog bilježnika, a da prema odredbi čl. 126. st. 2. i 5. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07. i 75/09.), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora, javnobilježnički prisjednik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni bilježnik, a svi poslovi koje obavi javnobilježnički prisjednik, imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio sam javni bilježnik.
6.2. Stoga pozivanje na ovosudnu odluku Rev-209/2012-3, u kojoj je ugovor potpisan pred vježbenicom u uredu javnog bilježnika, ne predstavlja podudarnu pravnu situaciju, kao ni pozivanje na razloge važnosti zbog različite prakse viših sudova - Županijskog suda u Zagrebu Gž-845/2025-2 od 20. svibnja 2025. - jer je u tom predmetu ugovor sačinjen, pročitan i stranke su poučene o svojim pravima, pred sudskom savjetnicom, pa se ni ovdje ne radi o usporedivoj pravnoj situaciji.
6.3. U odnosu na drugo pitanje predlagatelj se ne poziva na različitost sudske prakse, niti se navode odgovarajući razlozi za ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a ZPP.
7. Iz iznesenih razloga u prijedlogu izostaje zahtijevana važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP, pa nije riječ o važnim pravnim pitanjima.
8. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odbiti prijedlog kao neosnovan.
Zagreb, 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
