Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2295/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Čedomir Kosanović, odvjetnik u Ogulinu, protiv I. -tuženika AU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tužene EUO, OIB: [osobni identifikacijski broj], I. i II.-tuženi iz [adresa], i III. -tuženika GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], I. -III.-tužene zastupa punomoćnik Mario Maravić, odvjetnik u Ogulinu, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbama tužiteljice i I.-III.-tuženih protiv presude i rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj P-634/2023-15 od 20. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj P-634/2023-15 od 20. ožujka 2024. u dijelu pod t.I. izreke i u dijelu pod t.II. izreke kojim joj je naloženo da naknadi parnični trošak tuženicima u iznosu od 562,50 eura.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se kao osnovana žalba I. -III.-tuženih te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj P-634/2023-15 od 20. ožujka 2024. kao i odluka o naknadi parničnoga troška u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tuženih i predmet se vraća tome sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe I. -III.-tuženih odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

" I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

" 1. Ugovor o darovanju, od 20. lipnja 2021. ovjeren od strane Javnog bilježnika pod brojem : OV-2569/21 koji je 1. tuženik HU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sklopio sa 2. tuženom EUO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], nema učinak prema tužiteljici EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu u kojem je potreban za namirenje tužiteljičine tražbine prema 1.tuženiku – dužniku, a radi se o ½ dijela nekretnina kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvor i oranica, površine 250 čhv zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa]

2. Nalaže se Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu Zemljišno- knjižnom odjelu da u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] – kuća i dvor i oranica površine 250 čhv ispravi upis Z-7953/2021 tako da se upiše suvlasništvo u ½ dijela u korist EUO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]."

II. Nalaže se tužiteljici EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženima AU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženoj EUO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. tuženom GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 562,50 eura."

2. Rješenjem suda prvoga stupnja istovremeno je odlučeno da se tužba tužiteljice "pod t.3. i t.4. presude" o utvrđenju ništavosti ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava smatra povučenom.

3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353.st.1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19,80/22, 114/22, 155/23, dalje:ZPP),s prijedlogom za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

4. Žalbu su izjavili i tuženici, pobijajući odluku o parničnom trošku u dijelu kojim nije prihvaćen njihov zahtjev te rješenje o presumiranom povlačenju dijela tužbe, zbog svih zakonskih razloga, s prijedlogom za preinačenje.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana, žalba tuženih je osnovana.

6. U odnosu na žalbu tužiteljice:

7. Suprotno žalbenom navodu tužiteljice, u pobijanoj presudi su pravilno i potpuno utvrđene odlučne činjenice te one nisu niti sporne dok ona ističe okolnosti koje nisu relevantne za osnovanost tužbenog zahtjeva.

8. Tužiteljica navodi u tužbi da je pred istim sudom pokrenula 12. svibnja 2021. parnični postupak protiv ovdje I. -tuženika radi utvrđenja da nekretnina, u naravi obiteljska kuća sa dvorištem i oranicom, pobliže opisana u tužbi, predstavlja njihovu bračnu stečevinu u jednakim dijelovima. I. -tuženik je 23. lipnja 2021. sklopio ugovor o darovanju kojim je darovao predmetnu nekretninu sadašnjoj supruzi, ovdje II. - tuženoj, koja je u zemljišnoj knjizi istoga dana upisana kao njeno vlasništvo. Sklapanjem ugovora o darovanju I.-tuženik je ostao bez svoje imovine čime je namirenje tužiteljice kao vjerovnika potpuno onemogućeno. II. -tužena je kao supruga darovatelja i dužnika znala da se tim raspolaganjem nanosi šteta tužiteljici kao vjerovniku. Stoga zahtijeva utvrđenje da predmetni ugovor o darovanju nema učinak prema njoj u dijelu koji je potreban za namirenje njen tražbine prema I. -tuženiku, a radi se o ½ dijela predmetne nekretnine, uz upis njenog prava suvlasništva u zemljišnoj knjizi.

9. Pobijanom presudom ovaj je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan jer je utvrđeno da je u parničnom postupku koji je tužiteljica pokrenula protiv ovdje I. - tuženika radi utvrđenja suvlasništva predmetne nekretnine kao bračne stečevine odbijen u cijelosti pravomoćnom presudom istoga suda poslovni broj P-337/2021-14 od 4. siječnja 2023. Stoga sud prvoga stupnja zaključuje da nema pravo na namirenje radi kojeg pobija predmetni ugovor o darovanju.

10. Prema odredbi čl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO/05), svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. a smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine (čl. 66. st. 2. ZOO). Opće pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji su: 1. dospjelost tražbine vjerovnika prema dužniku, 2. pravna radnja dužnika, 3. insolventnost dužnika i 4. postojanje oštećenja vjerovnika, time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje, ove opće pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno, a zajedno s njima mora biti ispunjena i jedna od posebnih pretpostavki iz čl. 67. ZOO. Vjerovnik kao tužitelj mora dokazati stvarnu ili vjerojatnu nenaplativost tražbine.

11. U pogledu jedne od osnovnih pretpostavki pobijanja dužnikovih pravnih radnji na četvrtoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (4/21) održanoj 24. svibnja 2021. pod brojem Su-IV-16/2021-11 zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi:

''Dospjelost vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika (članak 66. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima – ''NN'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), mora postojati u trenutku podnošenja tužbe.''

12. Iz same odredbe čl. 66.st.1. ZOO proizlazi prije svega da tražbina vjerovnika radi koje može pobijati pravnu radnju dužnika mora glasiti na isplatu, dakle mora biti riječ o novčanoj tražbini, točno određenog osnova i iznosa, a iz citiranog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da takva tražbina mora postojati u vrijeme podnošenja tužbe.

13. U ovom slučaju tražbina tužiteljice ne glasi na isplatu određenog novčanog iznosa već je riječ o njenoj stvarnopravnoj tražbini protiv I. -tuženika koja uz to u vrijeme podnošenja tužbe niti nije bila utvrđena. Zaštitu svojih stvarnopravnih potraživanja tužiteljica stoga ne može ostvariti putem instituta pobijanja pravnih radnji dužnika u smislu odredbe čl. 66. ZOO već odgovarajućim stvarnopravnim tužbenim zahtjevom.

14. Zbog izloženih razloga, neovisno o razlozima navedenim u pobijanoj presudi, prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev je zakonita, ostali navodi žalbe nisu relevantni za odluku o žalbi.

15. Odluku kojom je tužiteljici naloženo da naknadi parnični trošak tuženicima u iznosu od 562,50 eura ona ne pobija konkretnim razlozima već posljedično s odlukom o glavnoj stvari.

16. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi koje ističe žaliteljica a niti oni na koje ovaj sud prema odredbi čl. 365.st.2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368.st.2. ZPP žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

17. U odnosu na žalbu tuženih:

Donošenjem rješenja kojim je utvrdio presumirano povlačenje tužbe u dijelu kojim je traženo utvrđenje ništavosti ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka.

18. Naime, kao što sam sud obrazlaže, tužiteljica je po punomoćniku na ročištu 13.ožujka 2024. povukla tužbu u tome dijelu.

19. Međutim, kao što tuženici navode u žalbi i proizlazi iz spisa, njihov punomoćnik se na istom ročištu protivio povlačenju tužbe.

20. Iz odredbi čl. 193.st.1. i st.2. ZPP proizlazi da se tužba može povući bez pristanka tuženika prije nego što se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari a nakon toga, sve do zaključenja glavne rasprave tužba se može povući samo uz njegov pristanak.

21. Kako su se tuženici u ovom slučaju protivili povlačenju tužbe, prvostupanjski sud je pogrešnom primjenom citiranih odredbi donio rješenje o njenom povlačenju te je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe čl. 190.st.2. u vezi čl. 354.st.1 ZPP na koju tuženici ukazuju u žalbi. Također se napominje da u slučaju povlačenja tužbe izjavom tužitelja nije riječ o presumiranom povlačenju tužbe već sud donosi odluku kojom utvrđuje da je tužba povučena dok se o presumiranom povlačenju tužbe radi kada sud zbog izostanka određenih parničnih radnji tužitelja smatra da je on povukao tužbu.

22. U dijelu odluke o parničnom trošku (koja se prema odredbi čl. 129.st.5. ZPP smatra rješenjem) kojim nije prihvaćen njihov zahtjev ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe koju tuženici opisno ističu u svojoj žalbi.

23. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke dade se razbrati da je sud u ovom postupku utvrdio vrijednost predmeta spora prema iznosu navedenom u tužbi za oba istaknuta tužbena zahtjeva.

24. Načelno je to u ovom slučaju pravilno imajući u vidu da nije riječ o zahtjevima na isplatu novčane svote a prema odredbi čl. 40. st.2. ZPP u slučaju kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio.

25. Međutim, tuženici su u odgovoru na tužbu i na pripremnom ročištu osporili kao prenisko naznačenu vrijednost predmeta spora (tada 10.000,00 kn) i predložili sudu da je pravilno utvrdi.

26. Prema odredbi čl. 40.st.3. ZPP, ako je u slučaju iz st.2. toga članka tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, ovlaštenja za zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora.

27. U konkretnom slučaju sud prvoga stupnja nije u obrazloženju pobijane odluke uopće naveo razloge o ovom prigovoru tuženih niti zbog čega "nije prihvatio prijedlog punomoćnika tuženika za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora" (kako glasi rješenje doneseno na ročištu 13. ožujka 2024.), tuženici ističu da je prenisko određena vrijednost od utjecaja na njihovo pravo na naknadu parničnog troška odnosno iznos te naknade.

28. Zbog izostanka ikakvih razloga o navedenom prigovoru tuženih, pravilnost odluke o naknadi parničnog troška u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tuženih nije moguće ispitati čime je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP na koju ukazuju sadržajem navoda.

29. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 380.t.3. ZPP uvažena je kao osnovana žalba tuženih i odlučeno kao u izreci ovoga drugostupanjskog rješenja.

30. Odluka o troškovima žalbenog postupka tuženih temelji se na odredbi čl. 166.st.3. ZPP.

U Zagrebu, 27. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić