Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1222/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatki Fresl Tomašević kao predsjednici vijeća, Tomislavu Aralici kao sucu izvjestitelju i članu vjeća, te Ilijani Petyo kao članici vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D.S.U. Družba za svetovanje i upravljanje d.o.o. iz [adresa], Republika Slovenija, OIB: 98945217169, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 52, protiv 1. tuženika OB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Jasni Stupavsky-Stella, odvjetnici u Umagu, Poziol 1g, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-923/2023-28 od 17. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe tužitelja i tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P- 923/2023-28 od 17. prosinca 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbe.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na žalbu tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-923/2023-28 od 17. prosinca 2024. suđeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužitelj D.S.U., družba za svetovanje in upravljanje d.o.o. sa sjedištem u [adresa], Republika Slovenija, OIB: 98945217169, vlasnik 3. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) Dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "3". i 5. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) Dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5"., neodvojivo povezanih s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao TROKATNA ZGRADA U [adresa] površine 154 m2 sagrađena na zk. č.br. 826, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-ETAŽNA KNJIGA, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, Općinskog suda u Pazinu, 5. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) Dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5"., neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao TROKATNA STAMBENA ZGRADA U [adresa] površine 151 m2, sagrađen na zk. č. br. 828, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- ETAŽNA KNJIGA, ... – [adresa], Općinskog suda u Pazinu te 8. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) Dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu posebnih dijelova zgrade označen kao dio "8". neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao TROKATNA ZGRADA U [adresa] i [adresa] površine 434 m2, sagrađen na zk. č. br. 829 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-ETAŽNA KNJIGA, Zemljišnoknjižni odjel Poreč - Parenzo, Općinskog suda u Pazinu te je I. tuženik [obrt] iz Republike Slovenije, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti upis prava vlasništva na tim nekretninama u zemljišnoj knjizi nadležnog suda na ime tužitelja D.S.U., družba za svetovanje in upravljanje d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 98945217169.
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč - Parenzo, Općinskog suda u Pazinu izvršiti brisanje uknjižbe založnoga prava upisanog odlukom Zemljišnoknjižnog odjela Poreč - Parenzo, Općinskog suda u Pazin pod posl. br. Z-1351/2015 temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 05.03.2015. izvršene za korist II. tuženika AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na 3. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) Dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "3". - i 5. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) Dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5". -, neodvojivo povezanim s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao TROKATNA ZGRADA U [adresa] površine 154 m2 sagrađenim na zk. č. br. 826, upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-ETAŽNA KNJIGA, ... – [adresa], ..., 5. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) Dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5". -, neodvojivo povezanim s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao TROKATNA STAMBENA ZGRADA U [adresa] površine 151 m2, sagrađenim na zk. č. br. 828, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 3237480 POREČETAŽNA KNJIGA, ... – [adresa], ... te 8. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) Dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu posebnih dijelova zgrade označen kao dio "8".- neodvojivo povezanim s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisanim kao TROKATNA ZGRADA U [adresa] i [adresa] površine 434 m2, sagrađenim na zk. č. br. 829 upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-ETAŽNA KNJIGA, ..., ..., sve u roku 15 dana.
III. Nalaže se ... LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženiku AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju D.S.U., družba za svetovanje in upravljanje d.o.o. sa sjedištem u [adresa], Republika Slovenija, OIB: 98945217169, naknade troškove postupka u iznosu od 21.139,45 eura (dvadeset jedna tisuća sto trideset devet eura i četrdeset pet centi) po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene odluke, u dijelu pod točkom III izreke u kojem je odlučeno o troškovima postupka, sadržajno samo protiv dijela u kojem nije usvojen zahtjev za naknadu troškova postupka preko ondje obređenog, pravodobno se žali tužitelj zbog zakonom predviđenog žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu odluku preinači na način predložen žalbom. Traži naknadu troškova žalbe.
3. Protiv navedene odluke pravodobno se žale tuženici zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1 do 3. ZPP. Predlažu da sud drugog stupnja pobijanu odluku preinači na način predložen žalbom ili ukine. Traže naknadu troškova žalbe.
4. Tužitelj je dostavio pismeni odgovor na žalbu u kojem osporava tuženikove žalbene razloge. Traži naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
8. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
9. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenjem vlasništva nekretnina, trpljenje upisa njegovog vlasništva u zemljišne knjige, brisanje uknjižbe založnog prava, te naknada troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:
- predmet ovog postupka su četiri nekretnine, posebni dijelovi zgrada - stanovi, i to: 1. etažno vlasništvo (E-3), dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "3", neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], trokatna zgrada u [adresa] od 154 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-etažna knjiga,
2. etažno vlasništvo (E-5), dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5", neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], trokatna zgrada u [adresa] od 154 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-etažna knjiga,
3. etažno vlasništvo (E-5), dvosobni stan na drugom katu zgrade, u planu označen kao posebni dio "5"., neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], trokatna stambena zgrada u [adresa] od 151 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-etažna knjiga, 4. etažno vlasništvo (E-8), dvosobni stan na prvom katu zgrade, u planu posebnih dijelova zgrade označen kao dio "8", neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], trokatna zgrada u [adresa] i park Učka br. 6 od 434m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- etažna knjiga;
- sve četiri nekretnine su u zemljišnim knjigama sad uknjižene kao samovlasništvo 1. tuženika OB, ali je na sve četiri uknjiženo i založno pravo na ime korisnika 2. tuženika, BB, sina 1. tuženika;
- sva četiri stana je tad socijalističko poduzeće Industrija apna Kresnice iz Kresnice steklo kao socijalističko pravo korištenja temeljem četiri kupoprodajna ugovora zaključena 10. svibnja 1976. s proizvođačem stanova, socijalističkim poduzećem Euroturist iz Poreča (listovi 102 do 120 spisa);
- sve četiri nekretnine su na temelju elaborata o etažiranju 13. svibnja 1994. uknjižene kao društveno vlasništvo s pravom korištenja "Euroturist" Poreč (listovi 94- 101 spisa);
- hrvatsko društveno poduzeće "..." poslovno udruženje – Poreč, usprkos prodaji predmetnih nekretnina 1976, ostaje upisano u zemljišnim knjigama kao ovlaštenik prava korištenja sve do 2006;
- takav je upis postojao i na dan 1. siječnja 1997. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-etažna knjiga, kad je na snagu stupio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV);
- zatim se na sve četiri nekretnine u navedenim ulošcima na temelju kupoprodajnih ugovora iz 1976. i tabularnih isprava od 17. siječnja 2006. (listovi 106, 111, 116 i 121 spisa) kao vlasnik predmetnih posebnih dijelova (stanova) uknjižilo, sad već privatizirano, trgovačko društvo IAK, Industrija apna Kresnice d.o.o. iz Kresnice br. 14, Republika Slovenija, čiji je direktor tada bio 1. tuženik LB (listovi 98-101 spisa);
- slovensko društvo Industrija apna Kresnice d.o.o., Kresnice 14, Republika Slovenija, sad već privatizirano po propisima Republike Slovenije, izvršilo je upis uknjižbe prava vlasništva u svoju korist za koju svrhu su ishođene tabularne izjave od strane "... u kojima je potvrđeno da su kupoprodajne cijene isplaćene te naveden novi opis nekretnina;
- privatizirano trgovačko društvo ... iz [adresa], zaključuje 6. srpnja 2006. s novim hrvatskim trgovačkim društvom Lipolt d.o.o. iz [adresa], 8. Ožujka br. 6, darovni ugovor kojim mu IAK daruje predmetna četiri stana u vlasništvo (list 150-151 spisa), a kako je direktor oba trgovačka društva tad bio 1. tuženik SB, on je jedini potpisnik tog ugovora;
- potom je temeljem tih darovnih ugovora od 6. srpnja 2006. u zemljišnim knjigama uknjiženo vlasništvo društva ... iz Umaga na predmetnim nekretninama;
- zatim 30. rujna 2013. društvo ... iz [adresa], zastupano po direktoru ŠB, zaključuje s 1. tuženikom KB kao fizičkom osobom četiri kupoprodajna ugovora kojima 1. tuženik kupuje predmetne četiri nekretnine, a koje stjecatelj dostavlja na uknjižbu u zemljišne knjige 2. siječnja 2014;
- 1. tuženik SB i 2. tuženik UB zaključili su 5. ožujka 2015. Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava kojim je 1. tužinek dao 2. tuženiku u založno pravo predmetne četiri nekretnine kao osiguranje za namirenje novčane tražbine, a 2. tuženik je na temelju tog sporazuma zatražio i postigao zabilježbu istog u zemljišnim knjigama;
- sukladno pravnom sustavu iz vremena Jugoslavenske komunističke vladavine ... je 1976. stekla samo pravo korištenja dok su predmetne nekretnine bile i ostale društveno vlasništvo;
- slovensko socijalističko poduzeće ... naplatnim je putem steklo pravo korištenja predmetnih nekretnina, ali ih kasnije u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenilo, niti su te nekretnine ušle u postupak privatizacije i pretvorbe;
- poduzeće ... bilo je dio društva ... Ljubljana, odnosno, u vrijeme socijalizma, [obrt] bio je OOUR unutar RO SCT, ali je došlo do razdvajanja (list 438 spisa) tako da je postupak pretvorbe i privatizacije proveden posebno za svako od tih društava;
- između D.S.U., ovdje tužitelja, i tuženika: 1. ...o.o. u stečaju, 2. ... i 3. IAK ..., pred ... vodi se parnični postupak radi utvrđenja ništavosti, utvrđenja i trpljenja pod poslovnim brojem P-69/2019 (prije P-126/14) u kojem postupku je u zemljišnim knjigama bio zabilježen spor na predmetnim nekretninama, koja je brisana iako je u tom postupku utvrđen prekid rješenjem poslovni broj P-69/2019-27 od 7. ožujka 2019. (listovi 182-183 spisa);
- pred Općinskim sudom u Poreču vodio se parnični postupak pod poslovnim brojem P-80/07 između tužitelja SCT d.d. [adresa] u stečaju i tuženika: 1. [obrt] Poslovna zajednica za izgradnju objekata za tržište – u likvidaciji, Poreč, 2. IAK Industrija apna Kresnica d.o.o., Slovenija i 3. LIPOLT d.o.o. Umag, radi utvrđenja ništavosti, brisanja i trpljenja u kojem postupku je donesena presuda posl.br. P- 80/07-21 od 15. studenog 2013. kojom je odbijen tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnim: 1. pravnih poslova i to četiri tabularne isprave kojima je 1. tuženik raspolagao nekretninama za korist 2. tuženika bez suglasnosti nadležnog ministarstva Republike Hrvatske, 2. darovnog ugovora od 06. lipnja 2006 između tvrtke iAK Industrija apna Kresnice d.o.o. kao darovatelja i LIPOLT d.o.o., kao i utvrđenje da tužitelj kao pravni slijednik tvrtke IAK Industrija apna Kresnice p.o. Kresnice temeljem čl. 2-4 ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko pravnih odnosa ima valjan pravni osnov za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Puli, posl.br. Gž-222714-2 od 08. rujna 2014. (priloženi spis Općinskog suda u Poreču, posl.br. P-80/07).
10. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz odredbi članku 130. stavak 2. i čl. 388. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), čl. 4. Međunarodnog ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko pravnih odnosa koji je objavljen u Narodnim novinama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 15/99, dalje: MUUIP), čl. 6. Zakona zaključku lastninjenja in privatizaciji pravnih oseb v lasti Slovenske razvojne družbe (Zakon o završetku pretvorbe i privatizacije pravnih osoba u vlasništvu slovenskog društva za razvoj; Uradni list RS, broj: 30/98, 72/98 – odl. US, 12/99, 50/99 – ZPSPID, 79/01 in 80/04 – ZUARLPP; dalje: ZLLPPO, listovi 32-86 spisa), Uredbe o metodologiji za izdelavo otvoritvene bilance stanja (Uredbom o metodologiji za izradu početne bilance stanja, Uradni list RS, broj: 24/93, 62/93, 72/93, 19/94, 32/94 i 45/94, dalje metodologija), čl. 2. Zakona o prenosu pooblastil, pravic in obveznosti Slovenske razvojne družbe in o prenehanju Agencije Republike Slovenije za prestrukturiranje in privatizacijo (Zakon o prijenosu ovlasti, prava i obveza Slovenskog društva za razvoj i o prestanku Agencije Republike Slovenije za restrukturiranje i privatizaciju, Uradni list RS, št. 50/04, dalje: ZPPSRD, listovi 88-89 spisa), čl. 3. st.1. i st. 2. te čl. 5. i odjeljka 5. poglavlja III Zakon o ukinitvi Agencije Republike Slovenije za revidiranje lastninskega preoblikovanja podjetij (Zakon o ukidanju Agencije Republike Slovenije za revidiranje vlasničkog preoblikovanja poduzeća – Uradni list RS, št. 80/04 in 3/22 – ZDeb, dalje: ZUARLPP, listovi 724- 729 i 733-735 spisa), čl. 5. i čl. 6. Zakona o zaključku lastninjenja in privatizaciji pravnih oseb v lasti Slovenske razvojne družbe (Zakon o završetku pretvorbe i privatizacije pravnih osoba u vlasništvu Sovenskog društva za razvoj, Uradni list RS, št. 30/98, 72/98 – odl. US, 12/99, 50/99 – ZPSPID, 79/01 in 80/04 – ZUARLPP, dalje: ZZLPPO, listovi 32-86 spisa), čl. 41. i čl. 49. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15 dalje: ZTD), te odlučio kao u izreci.
11. Sud je prvog stupnja potpuno i pravilno utvrdio bitne činjenice te pravilno primijenio materijalno pravo.
12. U bitnom sud prvog stupnja u obrazloženju navodi kako je na dan stupanja na snagu zakona Republike Slovenije ZLLPPO 1. svibnja 1998. (članak 74. stavak 1. ZLPP) prešlo pravo vlasništva (ex lege) na svim nekretninama koje su u vrijeme socijalizma bile u društvenom vlasništvu, a koje slovenska društvena poduzeća nisu uključila u postupak pretvorbe i privatizacije, na Slovensku razvojnu družbu. Pa tako i one nekretnine koje su se nalazile na području Republike Hrvatske, a sukladno sporazumu dvaju država nastalih raspadom bivše SFRJ koji je definiran odredbama MUUIP. U čl. 2. ZPPSRD stoji da sve ovlasti i prava Slovenske razvojne družbe d.d.
– v likvidaciji, s područja vlasničkog preoblikovanja društvenog vlasništva, privatizacije i denacionalizacije, koja su određena zakonima i propisima izdanim na temelju tih zakona, te s njima povezana imovina, prenose se na ovdje tužitelja - D.S.U. Družbo za svetovanje in upravljanje d.o.o. Znači, sukladno navedenim propisima proizlazi da je imovina slovenskih društvenih poduzeća koja nije bila uključena u postupak pretvorbe i privatizacije, a nalazi se u Republici Hrvatskoj, prešla na tužitelja s danom 1. svibnja 1998. A temeljem čl. 4. MUUIP slovenski zakoni se u ovom konkretnom slučaju primjenjuju i u Republici Hrvatskoj.
13. Drugim riječima, zato što predmetne nekretnine nisu procijenjene u postupku privatizacije, a koje su se u vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima nalazile u režimu društvenog vlasništva i na kojima su pravo korištenja imala socijalistička poduzeća sa sjedištem u [adresa], postale su temeljem zakona vlasništvo D.S.U. Isto pravilo vrijedi i obrnuto, za nekretnine na kojima su društvena poduzeća sa sjedištem u [adresa] imala pravo korištenja, a nalaze se u Republici Sloveniji.
14. Ovo pravno shvaćanje doista proizlazi iz odredbi MUUIP čiji bitni dijelovi ovako glase:
Članak 4. MUUIP glasi: Ugovorne stranke omogućit će stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i upis u zemljišne knjige na svojem teritoriju fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke, ako je valjana pravna osnova stjecanja nastala do dana uspostave neovisnosti one ugovorne stranke na teritoriju koje se nekretnina nalazi, bez obzira na mjesto nastanka pravne osnove stjecanja. Ugovorne stranke omogućit će stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke i nakon dana uspostave neovisnosti ugovornih stranaka, sukladno propisima svake od ugovornih stranaka o stjecanju prava vlasništva stranaca.
Članak 5. glasi: Odredbe članaka 6. do 11. ovog Ugovora odnose se na pravne osobe s društvenim kapitalom i na pravne osobe koje su imale društveni kapital i koje su dovršile postupak pretvorbe po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94 i 9/95) ili Zakonu o lastninskem preoblikovanju podjetij (»Uradni list RS«, br. 55/92, 7/93, 31/93 i 1/96) i Zakonu o zaključku lastninjenja in privatizaciji pravnih oseb vlasti Slovenske razvojne družbe (»Uradni list RS», broj 30/98). Društvenim kapitalom smatra se kapital propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakonom o lastninskem preoblikovanju podjetij.
Članak 6. MUUIP glasi: Ugovorne stranke u skladu sa zakonodavstvom važećim u svakoj od ugovornih stranaka i u skladu s odredbama ovog Ugovora, uređuju imovinskopravne odnose pravnih osoba i drugih pravnih oblika iz članaka 8., 9. i 11. ovog Ugovora. Ugovorne stranke suglasne su da pri uređivanju imovinskopravnih odnosa pravnih osoba i drugih pravnih oblika iz stavka 1. ovog članka treba polaziti od činjeničnog i pravnoga položaja na datume iz stavka 2. članka 1. ovog Ugovora. Uložena sredstva pravne osobe iz stavka 1. ovog članka određuju udio te osobe u kapitalu pravne osobe, u koju su sredstva uložena. Visina uloženih sredstava određuje se u skladu s odredbama članka 10. ovog Ugovora.
Članak 7. MUUIP: Ugovorne stranke suglasne su da su u smislu ovog Ugovora razriješeni imovinskopravni odnosi u slučajevima pravnih osoba koje su nastale na teritoriju ugovornih stranaka statusnom promjenom (razdruživanjem ili izdvajanjem) prilikom koje je, sukladno važećim propisima, međusobno podijeljena imovina, prava i obveze prema diobenoj bilanci.
15. Stoga je bitna činjenica da li su četiri predmetne nekretnine ušle u pretvorbu i kao takve procijenjene i privatizirane po odredbama slovenskih zakona, a koje su u bitnom slične i odredbama hrvatskog pretvorbenog zakonodavstva.
16. Sud prvog stupnja utvrđuje kako nisu, i za to daje valjane razloge. U spisu se nalaze tri potvrde od kojih su zadnje dvije podudarne ali je ona starija suprotna novijima. To su:
a) potvrda Agencije Republike Slovenije za prestrukturiranje i privatizaciju broj LP 1507/1071 od 01. rujna 2003. (199-202) u kojoj stoji da je poduzeće SCT d.d. Ljubljana, u stanju bilance otvorenja od 01. siječnja 1993. koju je izradilo za izvođenje postupka vlasničke pretvorbe uključilo i vikend objekte na području Republike Hrvatske, između kojih i predmetne nekretnine;
b) potvrda tužitelja broj 03/2023 od 19. lipnja 2023. (123-126) u kojoj stoji da predmetne nekretnine nisu bile procijenjene u postupku pretvorbe i privatizacije slovenskog društvenog poduzeća Industrija Apna Kresnice, Kresnice;
c) potvrda tužitelja broj 04/24 od 22. travnja 2024. (697-382) iz koje proizlazi da predmetne nekretnine nisu procijenjene u postupku pretvorbe i privatizacije poduzeća SCT d.d. Ljubljana.
17. Iz te tri potvrde o privatizaciji predmetnih nekretnina koje se nalaze u spisu, a u svezi sa zaključkom zapisnika Komisije za provedbu Međunarodnog ugovora od 6. rujna 2000. (232-240) iz kojeg proizlazi da je tužitelj ovlašten izdavati potvrde o procjeni ili ne procjeni nekretnina bivših slovenskih društvenih poduzeća u temeljni kapital, proizlazi zaključak kako predmetne nekretnine nisu privatizirane. Sud je o tome pružio prihvatljive razloge. Svojim žalbenim razlozima i njihovom interpretacijom spomenutih potvrda tuženici nisu doveli u sumnju ispravnost gornjeg utvrđenja suda prvog stupnja.
18. Prema današnjim propisima iz čl. 122. do čl. 124. ZV i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22, 155/2023, dalje: ZZK) stjecanje temeljem zakona ograničeno je načelom povjerenja u zemljišne knjige. Slična pravila u obliku predmnjeve da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnina bila su propisana i pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika („Justizgesetzsammlung“ 1/1811, 1. siječnja1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 1. srpnja 1814. u [adresa], 1. kolovoza 1815. u Istri, 1. siječnja 1816. u Dalmaciji, a 01. svibnja 1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, dalje: OGZ, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, „Narodne novine“ broj: 73/91), i Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930 (Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 146/1930, Službeni list FNRJ br. 86/1946, dalje ZZK/30), koja su vrijedila i na teritoriju Republike Slovenije. Tako čl. 122. ZV propisuje: (1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. (2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. (3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. A čl. 123. st. 1. ZV propisuje: Stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti.
19. U trenutku kad su ... iz [adresa] i društvo ... iz [adresa] sklopili darovni ugovor 6. srpnja 2006. (150-151), prema utvrđenju suda prvog stupnja, oni nisu bili pošteni. U to vrijeme (2006.) direktor ... i direktor ... Umag bila je jedna te ista osoba, LB, ovdje 1. tuženik. S obzirom na to da je bio direktor jednog i drugog društva njemu nije mogao biti nepoznat pravni historijat predmetnih nekretnina, a nedvojbeno i to da socijalističko poduzeće ..., koje je steklo pravo korištenja predmetnih nekretnina 1976 godine, nije ista pravna osoba kao i privatizirano trgovačko društvo ...
20. Sud prvog stupnja ocjenjuje iskaz 1. tuženika i ne smatra ga vjerodostojnim te zaključuje: "Znači prvo tuženik kao direktor poduzeća ... znao je odnosno mogao je znati da predmetne nekretnine nisu procijenjene u postupku pretvorbe i privatizacije, ali je usprkos tome 2006. zatražio upis prava vlasništva da bi potom iste godine ih darovao svom poduzeću ..., a potom 2013. prodao sebi, odnosno znao je da su takvi upisi nezakoniti."
21. Ovaj viši sud prihvaća izloženi zaključak kao pravilan, a tuženici ga svojim žalbenim razlozima nisu doveli u sumnju. Pa kako 1. tuženik kao direktor trgovačkog društva ... nije bio pošten u času zaključenja darovnog ugovora od 6. srpnja 2006. (150-151), ne štiti ga načelo povjerenja u zemljišne knjige, a ni OB kao fizičku osobu koji je kasnije od trgovačkog društva Lipolt d.o.o. stekao vlasništvo ugovorom o kupoprodaji od 20. studenoga 2013.
22. Što se tiče 2. tuženika, sud prvog stupnja u obrazloženju navodi: "Sve što je naprijed rečeno o nesavjesnosti prvo tuženika odnosi se i na drugo tuženika, s obzirom da je saznanja o predmetu spora do 2007. crpio iz pričanja prvo tuženika. Osim toga nije uvjerljivo da se nekretnina u Sloveniji ne želi opteretiti zalogom jer da tako želi njegova sestra koja bi zajedno s njim nakon očeve smrti naslijedila njegovu imovinu. Znači naslijedila bi i predmetne nekretnine. Nadalje, sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklapa se 2015., u vrijeme trajanja sudskog postupka pred Trgovačkim sudom u Pazinu, a tražbina koja je osigurana (250.000,00 eura) neće se naplaćivati jer je otac star i bolestan. Sve ovo govori u prilog tome da je i drugo tuženik zajedno s prvo tuženikom znao da se upisi prava vlasništva nakon [obrt] u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama nezakoniti te su se navedenim Sporazumom željeli dodatno osigurati za slučaj da te nekretnine izgube. S obzirom na navodno nezakonit je i upis prava zaloga."
23. Ovaj viši sud prihvaća i taj zaključak kao pravilan, a tuženici ga svojim žalbenim razlozima nisu doveli u pitanje. Dakle, i 2. tuženik je nepošten u trenutku kad je s ocem zaključio Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 5. ožujka 2015., a ni u trenutku kad je zatražio upis. Pa onda stjecanje temeljem zakona ime prednost jer nepoštenog stjecatelja ne štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige. Tužitelj je stekao vlasništvo po zakonu 1. svibnja 1998, bez obzira što se nije tad uknjižio u zemljišnim knjigama. Za stjecanja prava vlasništva temeljem zakona dovoljno je ispunjenje pretpostavki, zakonom propisanih, ne i upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu - kao kod stjecanja temeljem pravnog posla (propisani način stjecanja – modus). Pa kad je nepošteni stjecatelj AB 2015. zaključio sporazum i zatražio upis založnog prava na predmetnim nekretninama, nije mogao, kao nepošten, steći to pravo na nekretnini tužitelja, što njegov upis čini nezakonitim.
24. I odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovu, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP, tako i po visini troškova, temeljem čl. 155. ZPP. Tuženici su u cijelosti izgubili parnicu pa su dužni protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tuženiku priznao samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, a troškove zastupanja po odvjetniku obredio sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT).
25. Tužitelj se žali jer mu sud nije obredio troškove sastava pet podnesaka smatrajući kako ne spadaju među potrebne troškove u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP. Ovaj viši sud je ocijenio svih pet spornih podnesaka te drži kako je zaključak suda prvog stupnja pravilan i zakonit. Doista, sve što se u tim podnescima navodi je ili već rečeno u prethodnim tužiteljevim podnescima, ili u raspravi na ročištima, ili ih je tužitelj mogao usmeno izložiti na ročištu.
26. Stoga je valjalo po čl. 368. st. 1. ZPP presudom odbiti žalbe i potvrditi prvostupanjsku presudu jer ovaj viši sud smatra kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
27. Zahtjev tužitelja i tuženika za naknadom troškova njihovih žalbi nisu osnovani jer sa žalbama nisu uspjeli pa ih je po čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti.
U Zagrebu 27. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
