Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-21/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari tužiteljice NOI z Splita, Mosečka 115A, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Sveučilišta u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija u Splitu, Split, Ruđera Boškovića 35, OIB: 29845096215, kojeg zastupa punomoćnik Željko Vrdoljak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & Partneri u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-691/2024 od 11. studenog 2024. i rješenja poslovni broj Pr-691/2024 od 12. prosinca 2024., dana 27. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalbe tužiteljice NOI z Splita, Mosečka 115A, ukidaju se rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-691/2024 od 11. studenog 2024. i poslovni broj Pr-691/2024 od 12. prosinca 2024. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Ostavljeno je da se o zahtjevu tužiteljice NOI z Splita, Mosečka 115A, za naknadu troška žalbe protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-691/2024 od 12. prosinca 2024. odluči konačnom odlukom.

Obrazloženje

U odnosu na rješenje poslovni broj Pr-691/2024 od 11. studenog 2024.

1. Prvostupanjskim rješenjem sud je riješio da se tužba u ovom predmetu odbacuje.

2. Protiv tog rješenja žali se tužiteljica pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da žalbeni sud uvaži žalbu i da ukine pobijano rješenje kako bi se predmet ustupio na daljnji postupak stvarno nadležnom Upravnom sudu u Splitu ili da ukine pobijano rješenje i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je sud odbacio tužbu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim se zahtjeva poništiti odluku o izboru kandidata (bez oznake te odluke) jer da zatraženu zaštitu tužiteljica ne može ostvariti u sudskom postupku. Smatra da činjenica da je na natječaju za radno mjesto izabran drugi kandidat, a ne tužiteljica, nema za posljedicu pravo tužiteljice, zahtijevati poništenje odluke o izboru drugog kandidata. Ovo jer da Zakon o radu (Nar. nov. broj: 93714., 127/17., 98/19., dalje: ZR) ni Zakon o ustanovama (Nar. nov. broj: 76/93., 29/97., 47/99., 35/08.) ne sadrže odredbe koje bi osiguravale sudsku zaštitu kandidatu na natječaju kojeg poslodavac nije primio u radni odnos. Osim toga smatra da takvom odlukom poslodavca nije povrijeđeno pravo kandidata koji nije primljen u radni odnos iz radnog odnosa.

5. U postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u kladu s čl. 365. st. 2. tog Zakona.

6. Međutim, razlozi zbog kojih je sud odlučio kao u izreci pobijanog rješenja upućuju na zaključak da sud smatra da tužiteljica, de facto, nema apsolutno nikakvo pravo na sudski zaštitu svojih prava glede predmetnog tužbenog zahtjeva, a takvim se shvaćanjem vrijeđa ustavom zaštićeno pravo na sud, odnosno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom sadržanom u čl. 29. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov. br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., pročišćeni tekst 8/99., ispravak 14/02. i 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija).

6.1. U tom smislu ukazuje se sudu na shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu U-III/3993/2018 od 23. svibnja 2023., koje glasi.

„U skladu s odredbama sadržanim u članku 115. stavku 3. Ustava, obveza je sudova, i u slučaju vlastite nenadležnosti, pa i u slučaju zakonske podnormiranosti pitanje sudske nadležnosti ili dopuštenosti pojedinog pravnog sredstva, metodom teleološkog tumačenja osigurati ostvarivanje prava na sud za svaku stranku, barem usmjeravanjem na drugi raspoloživi put učinkovite pravne zaštite. Ustavni sud ponavlja da u skladu s Ustavom, u odnosu na sve pojedinačne akte javnopravnih tijela (neovisno o tome imaju li oni ili nemaju svojstvo upravnih ili kakvih drugih akata) mora biti osigurana sudska zaštita. Ako sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih izvora prava, onda su svi oni, a ne samo Ustavni sud, dužni voditi računa o ostvarivanju ustavnog i konvencijskog jamstva prava na sudsku zaštitu, a napose se to odnosi na sudove zadužene za pružanje sudske zaštite u povodu odluka javnopravnih tijela u uvjetima kada upravni spor, u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) više nije samo spor o zakonitosti upravnog akta.“

7. Stoga, kada je, kao u konkretnom slučaju, Upravni sud u Splitu, u rješenju poslovni broj Uslrs-81/19-2 od 06. travnja 2020., između ostalog, jasno obrazložio zašto smatra da nije nadležan za donošenje odluke o zahtjevu tužiteljice kojim se zahtjeva poništiti odluku o izboru kandidata (u bitnom smatra da se ne radi o upravnom aktu) sud prvog stupnja je, jer očito smatra da ne postoji ni njegova stvarna nadležnost, bio dužan od Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zatražiti da izrazi svoje shvaćanje i o pitanju stvarne nadležnosti za donošenje odluke o ovom dijelu tužbenog zahtjeva (o čemu taj sud nije odlučivao rješenjem donesenim u ovom predmetu pod poslovnim brojem Gr 1- 26372023-2 od 06. lipnja 2024.) ili je trebao meritorno odlučivati. Međutim, apsolutno nikako nije imao pravnog temelja odbaciti tužbu uz obrazloženje iz kojeg proizlazi da tužiteljica nema pravo na zaštitu od redovnog suda, iako i specijalizirani sud smatra isto, jer se takvim stavom tužiteljicu neosnovano ostavlja bez prava na sudsku zaštitu čime se čini povreda ustavnih i konvencijskih prava koja je zajamčena prethodno navedenim propisima.

8. Zbog toga se ne može zaključiti da pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge koji omogućavaju ispitivanje pobijane odluke (čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 380. točka 3. ZPP-a.

U odnosu na rješenje poslovni broj Pr-691/2024 od 12. prosinca 2024.

9. Tim prvostupanjskim rješenjem naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.870.00 eura sa zateznim kamatama tekućim od

12. prosinca 2024. do isplate.

10. Tužiteljica to rješenje pobija pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. ZPP-a i predlaže da žalbeni sud uvaži žalbu, preinači pobijano rješenje i da odbije zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka ili da ukine to rješenje i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak te zahtjeva naknadu troška nastalog podnošenjem žalbe.

11. Žalba je osnovana.

12. U ovom je postupku, kako to proizlazi iz prethodnog dijela ovog drugostupanjskog rješenja, ukinuto rješenje kojim je tužba odbačena i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Slijedom toga nije bilo mjesta niti održavanju odluke o troškovima postupka na snazi, jer se radi o odluci koja je zavisna o konačnoj odluci o glavnom zahtjevu o kojem pravomoćne odluke sada nema.

13. Zbog toga je, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe (čl. 375. st. 1. ZPP-a), prvostupanjska odluka ukinuta i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak (čl. 380. točka 3. ZPP-a).

14. Odluka o zahtjevu tužiteljice za naknadu troška za sastav žalbe protiv ovog prvostupanjskog rješenja temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 27. siječnja 2026.

Sutkinja:

Jadranka Matić