Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3046/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur., kao predsjednice vijeća, Gabriele Topić Kordej kao sutkinje izvjestiteljice i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari protiv 1. tužiteljice ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja TA iz [adresa] ,OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Andrea Mardešić, odvjetnica iz Zagreba, Bolnička cesta 34 d, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čosić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Pn-166/2022-27 od 12. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Pn-166/2022-27 od 12. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke.

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Pn-166/2022-27 od 12. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj Pn-166/2022-27 od 12. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama II, IV, V, VI, VII i VIII izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke tuženiku naloženo s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje isplatiti 1. tužiteljici iznos od 21.899,27 EUR, 2. tužitelju iznos od 14.931,32 EUR i 3. tužiteljici iznos od 14.931,32 EUR , sve s zakonskom zateznom kamatom prema čl. 29. st. 1.

2. i 8. Zakona o obveznim odnosima tekućom od dana 10. kolovoza 2021. do isplate.

Pod točkom II. izreke je 1. do 3. tužiteljima dosuđen parnični trošak u visini 4.099,50 eura sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate

.

Pod točkom III. izreke je odbijen zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika i to zahtjev 1. tužiteljice u iznosu od 21.899,27 EUR, 2. tužitelja u iznosu od 14.931,32 EUR i 3. tužiteljice u iznosu od 14.931,32 EUR , sve s zakonskom zateznom kamatom.

Pod točkom IV. izreke je odbijen zahtjev 1. tužiteljice za naknadu imovinske štete u iznosu od 6.410,51 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Pod točkom V. izreke je odbijen tužbeni zahtjev 2. tužitelja za naknadu imovinske štete u iznosu od 199,08 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Pod točkom VI. izreke je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev 3. tužiteljice za naknadu imovinske štete u iznosu od 199,08 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Pod točkom VII. izreke je odbijen zahtjev 1. tužiteljice, 2. tužitelja i 3. tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 17.019,62 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Pod točkom VIII. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 4.457,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkama III. IV,V,VI. i VII. izreke, žale se tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), predlažući pobijanu presudu u pobijanom dijelovima preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Traže trošak žalbenog postupka.

3. Protiv navedene presude sadržajno u dijelu u kojem nije uspio u sporu, dakle pod točkama I, II. i VIII. izreke žalbi se tuženik, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima preinači te traži trošak žalbenog postupka.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. ZPP, a nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

6. Predmet spora je naknada imovinske i neimovinske štete supruge i djece pok. BA koji je upravljajući motociklom poginuo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovalo vozilo osigurano kod tuženika, a tužba je utemeljena na tvrdnji da je za nastanak štete isključivo kriva vozačica vozila osiguranog kod tuženika.

7. Prvostupanjski sud je u bitnome kao nesporno utvrdio da su tužitelji bliski srodnici pok. BA koji je poginuo kada je motociklom udario u vozilo osigurano kod tuženika.

8. U pogledu sporne odgovornosti prvostupanjski sud utvrđuje podijeljenu odgovornost svakog sudionika prometne nezgode u omjeru od 50 %,prvostupanjski sud pa slijedom navedenog djelomično prihvaća, a djelomično odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Tužitelji u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda o podijeljenoj odgovornosti te ističe da je za prometnu nezgodu i smrt njihova prednika isključivo odgovorna vozačica vozila osiguranog po tuženiku. Također osporavaju zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu pružili dokaze za visinu imovinske štete, a zbog čega je njihov zahtjev u tom dijelu odbijen.

10. Tuženik u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda o podijeljenoj odgovornosti te ističe da za prometnu nezgodu i smrt prednika tuženika nema nikakve odgovornosti vozačice vozila osiguranog kod tuženika.

11. Dakle, u ovoj fazi žalbenog postupka je sporna odgovornosti za naknadu neimovinske i imovinske štete kao i visina imovinske štete.

12. Zaključak prvostupanjskog sud o podijeljenoj odgovornosti koji regulira odredba čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11. i 78/15. - dalje: ZOO) utemeljen je na pisanom i usmeno obrazloženom nalazu i mišljenju prometnog vještaka iz kojeg proizlazi:

- da je motocikl tužitelja koji se kretao cestom s prednošću prolaza naletio na vozila osiguranika tuženika koje se sa sporedne ceste uključivao na cestu s prednošću prolaza,

- da je ograničenje brzine na konkretnoj cesti bilo 50 km/h

- da se motocikl kretao brzinom od oko 88 km/h

- da je cesta zavojita

-da se vozač motocikla kretao dozvoljenom brzinom, čak i pri brzini do 60 km/h da do naleta ne bi došlo, čime bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut,

- da je vozačica vozila osiguranog kod tuženika obavila lošu provjeru nailaska motocikla kolnikom ceste s prednošću prolaska, a to posebno stoga što je preglednost u raskrižju gledano između smjerova nailaska sudionika nesreće bila ograničena i vrlo loša, a pomoću postavljenog prometnog ogledala preglednost je bila ostvariva na duljini od 30 – 35 metara te je od strane osiguranice tuženika postojala mogućnost izbjegavanja sudara da je provjeru započela iz mirovanja, u poziciji vozila čeonim dijelom neposredno uz rubnu crtu kolnika državne ceste i pomoću prometnog ogledala.

13. Slijedom utvrđenih činjenica pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti (čl. 1072 st. 2. ZPP) jer su oba sudionika prometne nezgode prekršila niz odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20 – dalje: ZOSPC) i to prednik tužiteljice odredbe čl. 51. st. 1. i 53. st. 1. ZOSPC, a vozačica vozila osiguranog kod tuženika odredbe čl. 43. st. 1. i 2. te. 57. st. 4. ZOSPC, te da se makar jedan od njih pridržavao barem nekih od navedenih odredbi, do nesreće ne bi došlo.

14. Tvrdnje i tužitelja i tuženika u žalbi o drugačijoj omjeru odgovornosti nije moguće prihvatiti jer ta tvrdnja tijekom parničnog postupka nije dokazana odnosno ne proizlazi iz sadržaja provedenih dokaza. Naime, odluka o suodgovornosti parničnih stranaka donesena je temeljem utvrđenja o dinamici nastanka štetnog događaja koja je utvrđena prometnim vještačenjem koje je provedeno sukladno odredbi čl. 261. ZPP. Tužitelji nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, a na primjedbe tuženika se vještak usmeno očitovao na način da je primjedbe otklonio.

15. Također je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima , pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO kada je tužiteljima uzimajući u obzir omjer suodgovornosti dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 21.899,27 eura 1. tužiteljici i po 14.931,32 eura 2. i 3. tužiteljima jer je to u skladu s Orijentacijskim kriterijima VSRH iz 2002. godine, uvećanim 2020. za 50%, koji služe kao smjernice za pravično odmjeravanje naknade štete zbog smrti bliskog srodnika.

16. Slijedom navedenog je valjalo odbiti žalbe tužitelja i tuženika u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke prvostupanjske odluke, te temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

17. Tužitelji u žalbi pobijaju i zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu dokazali visinu imovinske štete, slijedom čega je odbijen zahtjev za naknadu iste. Tužitelji opravdano tvrde da su na okolnosti visine imovinske štete (troškovi izrade nadgrobnog spomenika, pogreba, opreme, vijenaca, karmine, crnine) u očitovanju na odgovor na tužbu (podnesak 30. siječnja 2023.) predložili svoje saslušanje , a da su na ročištu dana 16. ožujka 2023. priložili račun za izradu nadgrobnog spomenika. Prvostupanjski sud nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja na navedene okolnosti i nije naveo zašto, a niti je ocijenio značaj računa za izradu nadgrobnog spomenika. U takvim okolnostima za sada se ne može prihvatiti prvostupanjsku odluka o neosnovanosti zahtjeva za naknadu imovinske štete, a koja je utemeljena na zaključku da tužitelji nisu dokazali odlučne činjenice za imovinsku štetu. Navedeno iz razloga jer je to protivno odredbi čl. 219. st.1. i 2. i čl. 221. ZPP-a.

18. Kako je u odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete činjenično stanje ostalo neutvrđeno to je prvostupanjska odluka pod točkama IV., V. i VI izreke ukinuta sukladno odredbi čl. 370. ZPP, a posljedično navedenom je ukinuta i prvostupanjska odluka o parničnom trošku sadržana pod točkama II,.VII. i VII. izreke prvostupanjske odluke jer odluka o tome ovisi od konačnog uspjeha stranaka u parnici.

19. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud ukloniti počinjenu povredu na način da će provesti dokaze koje su tužitelji predložili na okolnost naknade imovinske štete nakon čega će moći donijeti pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.

U Zagrebu 27. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.