Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4286/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču- Parenzo, poslovni broj R1-265/2024-16 od 24. rujna 2025., dana 26. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1- 265/2024-16 od 24. rujna 2025. u t. I, III, IV i V izreke.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je riješeno:
„I Uređuje se međa između nekretnina predlagateljice oznaka k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina protustranke oznaka k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] po postojećoj ogradi na drvenim stupovima između kojih je razapeta žica i to počevši od prvog stupa na zapadu prema zadnjem na istoku koje točke se označavaju točkama A, B, C, D, E i farbaju crvenom bojom, te pravcem iz točke B kroz točku A prema zapadu sve do tromeđa s prometnicom [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te od točke D pravac kroz točku E sve do suhozida odnosno tromeđe s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
II Uređuje se međa između nekretnina predlagateljice oznaka k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnine protustranke oznake k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] po postojećoj ogradi na drvenim stupovima između kojih je razapeta žica i to počevši od prvog stupa na zapadu koji se označava kao točka F i farba crvenom bojom pa prema istoku sve do kuta na suhozidu koji je ujedno tromeđa između k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] što se označava kao točka G i farba crvenom bojom. Prema zapadu međa završava iz točke G pravcem kroz točku F sve do tromeđe sa cestom k. č. br. [katastarska čestica] te 332/1 i 320/1 sve k. o. [katastarska općina].
III Sastavni dio ovog rješenja je skica izmjere mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. iz [adresa] od 17. lipnja 2025. na kojoj je prikazana uređena međa. IV Svaka stranka može ostvariti svoje jače pravo putem parnice najkasnije u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja. 2 Poslovni broj R1-265/2024-16 V Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 535,47 eura (petsto trideset pet eura i četrdeset sedam centi) u roku 15 dana.“
2. Protiv dijela navedenog rješenja u t. I., III., IV i V izreke žali se protustranka iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijani dio rješenja preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu predlagateljica je osporila žalbene navode protustranke te je predložila odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio rješenja.
4. Žalba je neosnovana.
5. Drugostupanjski sud ispitao je pobijani dio rješenja u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP te je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi provedeni dokazi su ocijenjeni savjesno, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.
7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke utvrđene su sljedeće činjenice:
-da je predlagateljica podnijela prijedlog radi uređenje međe između njezinih nekretnina i nekretnina protustranke time da je predložila urediti među prema posljednjem mirnom posjedu,
-da se protustranka nije usprotivila uređenju međe, ali je predložila istu urediti prema katastarskom nacrtu,
-da između stranaka, dakle, nije postignuta suglasnost za uređenje međe prema katastarskom nacrtu,
-da između stranaka nije postignut niti sporazum o uređenju međe između njihovih nekretnina označenih u pobijanoj t. I izreke,
-da je sud proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka koji je utvrdio da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi šuma koje se protežu u smjeru istok zapad i to s zapadne strane od asfaltirane prometnice [adresa], a s istočne strane sa suhozidom, da im je južna i sjeverna međa u pravcu prema prije spomenutom smjeru, da je južna granica između k. č. br. [katastarska čestica] suhozid u smjeru istok-zapad, da je u produžetku prema zapadu i to po južnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] u smjeru ranije spomenutog suhozida razvučena žičana ograda na drvenim stupovima koja je po njegovom mišljenju ujedno i granica prema službenom katastarskom planu, da između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] ne postoji vidljiv suhozid, postoji samo granica šume te sjeverno od te granice šume postoji također razvučena žičana ograda na drvenim stupovima, da su između granice šuma i žičane ograde u smjeru istok-zapad posađene masline i to devet komada koje su po njegovoj procjeni starosti su cca 20 godina s napomenom da iste nisu vidljive na digitalnom ortofoto iz 2022., da su masline visine cca od 1,5-2,5 m kojima su debele grane jako odrezane, odnosno visina samog debla i debelih grana je do od 1-1,5 m, da prema stanju šume sa sjeverne strane postoji jedan špalir debljih stabala koji izgledaju kao međašna linija koji se na nivou identifikacije poklapaju s katastarskim planom, a sjeverno od tog špalira debljih stabala ima samo jedno pojedinačno stablo odnosno dva pojedinačna stabla debljine preko 20 cm, dok su ostala stabla manjeg rasta i tanjih debala te da je uz spomenuti niz maslina sa sjeverne i južne strane u širini od cca 3- 4 m izorana zemlja i to svježe jer nije niknula trava,
-da iz iskaza saslušanih svjedoka TM, ŠM, NM i ZM proizlazi kako je predlagateljica na spornom dijelu posjedovala svoje nekretnine upravo do ograde koja se sastoji od drvenih stupova između kojih je razapeta žica.
8. Temeljem prethodno utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja je pobijenim dijelom odluke u t. I izreke uredio među prema posljednjem mirnom posjedu, u t. III izreke je odredio kako sastavni dio pobijanog rješenje predstavlja skica mjerničkog vještaka Eduarda Klimana od 17. lipnja 2025., u t. IV je odlučio kako svaka stranka može ostvariti svoje jače pravo putem parnice najkasnije u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti pobijanog rješenje te je u t. V izreke odlučio o troškovima postupka.
9. Pobijani dio odluke je pravilan i zakonit.
10. Odredbom čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
11. Prema sadržaju spisa stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, nije postignut sporazum prema kojem bi se međa uredila, pa je prvostupanjski sud među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, kako je to i propisano odredbom članka 103. ZV.
12. Suprotno žalbenim navodima protustranke, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio posljednji mirni posjed tako da međa prolazi linijom na način kao u pobijanoj t. I izreke
13. Dakle, posljednji mirni posjed je utvrđen i vidljiv na nekretninama, a to je već postojeća ograda na drvenim stupovima između kojih je razapeta žica, slijedom čega je pravilan zaključak suda prvog stupnja da je sporni dio u posjedu predlagateljice.
14. Nesporna je činjenica da prema katastarskom nacrtu granice između nekretnina kojih je međa uređena ne prolazi međa uređena prvostupanjskim rješenjem, međutim, da bi se međa uredila prema katastarskom nacrtu potrebna je suglasnost stranaka, koje nije bilo.
15. Na spornoj površini protustranka može primjenom odredbe članka 103. stavak 6. ZV dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.
16. Odluka o uređenju međe donesena u izvanparničnom postupku je predmnijeva da postoji vlasništvo do označene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno to treba dokazati u parnici i ako uspije s tužbom pravomoćnom presudom oborit će se predmnijeva o vlasništvu.
17. Žalba protustranke se u pretežnom dijelu sastoji od analize i ocjene utvrđenog činjeničnog stanja i provedenih dokaza koje je, suprotno navodima protustranke pravilno analizirao i ocijenio sud prvog stupnja koji je jedini i ovlašten na analizu i ocjenu dokaza, a nikako to nisu stranke.
18. Međa je uređena između nekretnina koje je identificirao mjernički vještak na licu mjesta, na koju identifikaciju protustranka kao i na sačinjenu skicu lica mjesta nije imala primjedbe, slijedom čega neosnovano utvrđenje vještaka osporava u žalbi.
19. Upravo je ZV u čl. 103. st. 6. tog Zakona propisao mogućnost da nezadovoljna stranka može svoje jače pravo dokazivati u parnici najkasnije u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.
20. Odluka o troškovima postupka je također pravilna i zakonita, donesena uz pravilnu primjenu čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23) koji propisuje da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Stavak 4. istog članka propisuje da će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove, slijedom čega je pravilno odlučeno kao u pobijanoj t. V izreke.
21. Slijedom iznesenog je na temelju čl. 380. t. 2. ZPP valjalo žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 26. siječnja 2026.
Sutkinja:
Vlasta Mrzljak
