Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-629/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Željke Skomeršić i Koraljke Bumči kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog CA, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K- 544/2023 od 13. svibnja 2024., nakon rasprave održane 22. siječnja 2026., u prisutnosti zastupnika optužbe VA,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu optuženi CA je na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećeni BA upućen je da imovinskopravni zahtjev za naknadu štete može ostvarivati u parnici.

1.2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP, nužni izdaci optuženika te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a podredno da preinači oslobađajuću presudu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Na sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025. vijeće je utvrdilo da je žalba osnovana u pogledu žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka pa je na temelju članka 474.a ZKP donijelo odluku o održavanju rasprave.

5.1. Naime, u pravu je žalitelj kada se poziva na apsolutno bitnu postupovnu povredu iz članka 468. stavak 1. točka 1. ZKP, jer je sud bio nepropisno sastavljen. Sudac pojedinac proveo je raspravu i izrekao presudu, iako se radi o kaznenom djelu iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11 sa zapriječenom kaznom zatvora od jedne do osam godina za koje je propisano suđenje u vijeću, a stranke se nisu suglasile u smislu članka 19.b stavak 3. ZKP da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac. Iz tog je razloga drugostupanjski sud proveo raspravu kojom je istaknuta bitna povreda otklonjena i donio presudu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Drugostupanjski sud je na raspravi pročitao dokaze koje je izveo prvostupanjski sud i to ugovor o zajmu od 13. veljače 2009. (listovi 3-5) s naznakom "Sastavljeno u Splitu, dana 13. veljače 2009.", ovjeren kod javnog bilježnika Mire Rubić iz Splita pod poslovnim brojem: OV-1716/09 od 16. veljače 2009.g. (list 3-5 spisa), zapisnik Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem: OVR-1143/02 od 21. siječnja 2009. (list 6 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zemljišnoknjižni uložak: [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina], od 23. travnja 2013. (list 47- 57), dopis Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj: K-DO-75/11 od 12. lipnja 2013. (list 72 spisa), dopis Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije broj:Klasa: OGR 740-01/13-01/01, URBROJ:538-01-13-02 od 27. lipnja 2013. (list 74-75), dopis Ministarstva poljoprivrede broj: Klasa: OGR 712-01/13-01/01, URBROJ:525-01-00- 11/13-6 od 11. srpnja 2013. (list 76-79), presuda Općinskog suda u Splitu Pi 41/12. od 17. siječnja 2014. te presuda Županijskog suda u Splitu Gž 347/14. od 28. kolovoza 2014. (list 133), iz spisa OVR 692/10. preslika prijedloga za ovrhu od 19. veljače 2010. (list 143-144); iz spisa OVR 1143/02. preslike: prijedloga za ovrhu od 29. svibnja 2002. (list 145-146), zaključak od 19. studenog 2008. (list 147), zapisnik od 21. siječnja 2009. (list 148), rješenje od 21. siječnja 2008. (list 149), rješenje od 27. veljače 2009. (list 150), zaključak od 5. svibnja 2009. (list 151), zapisnik od 7. srpnja 2009. (list 152-153), rješenje od 7. srpnja 2009. (list 154), rješenje od 22. rujna 2009. (list 155), podnesak ovrhovoditelja od 19. veljače 2010. (list 156), rješenje od 24. veljače 2010. (list 157); rješenje Općinskog suda u Splitu Z 3361/15. od 25. veljače 2016. (list 174-175, 244-245), ugovor o darovanju od 18. lipnja 2013. (list 176, 242-243), geodetski snimak (list 177, 248), izvadak iz zemljišne knjige za ZU 1067. k. o. [katastarska općina] (list 178), zamolba za uknjižbu od 26. lipnja 2013. (list 179), Ugovor od darovanju od 20. travnja 2013. (list 180-182), porezno rješenje od 20. rujna 2013. (246-247), geodetski preris (list 249), medicinska dokumentacija za CA (list 250) i specijalistički nalaz od 23. svibnja 2019. te specifikacija izvršenja osnove za plaćanje FINE Split za osnovu Pi-41/12 ovršenika CA (listovi 271-279), zapisnici o ispitivanju svjedoka MA, JA, KA, DA, ŽA i FA, izvode iz kaznene i prekršajne evidencije (list 710 i 727), te iskaz optuženika (list 37- 42, 617, 735-736).

8. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik kritizira analizu i ocjenu izvedenih dokaza, ne slažući se sa zaključcima prvostupanjskog suda kako nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo prijevare na način kako mu je to optužbom stavljeno na teret.

8.1. Međutim, prvostupanjski sud je sveobuhvatnom i pravilnom analizom svakog dokaza zasebno te njihovom međusobnom usporedbom, ispravno zaključio da nije dokazano postojanje prijevarne namjere, jer niti prema ocjeni drugostupanjskog suda, rezultati dokaznog postupka ne predstavljaju adekvatnu i pouzdanu podlogu za nedvojbeno utvrđenje da bi optuženik svojim ponašanjem ostvario bitno subjektivno obilježje bića kaznenog djela prijevare.

9. Žalitelj analizira ugovor o zajmu sklopljen između optuženog CA i oštećenog KA **.**.2009. s ovjerom javnog bilježnika iz kojeg proizlazi da je oštećenik pozajmio optuženiku 29.500,00 eura. Ukazuje kako se člankom 3. ugovora optuženik obvezao da će oštećeniku novac vratiti do 14. svibnja 2009., te kako iz ugovora o zajmu ne proizlazi da bi optuženik novac pozajmio s namjerom kupnje stana, već iz ugovora o zajmu proizlazi da je optuženik vlasnik stana na adresi [adresa], a koje vlasništvo je stekao rješenjem o dosudi Općinskog suda u Splitu broj Ovr-1143/02 od 19. lipnja 2007., gotovo dvije godine prije zaključivanja ugovora o zajmu.

9.1. Ovdje treba krenuti od činjenice da se optuženiku stavlja na teret da je prilikom sklapanja ugovora o zajmu oštećeniku neistinito predočio da mu je novac potreban radi kupnje stana na sudskoj dražbi.

9.2. Pri tome nije odlučno što ova činjenica ne ulazi u sadržaj pisanog ugovora o zajmu, kraj pravilnog utvrđenja prvostupanjskog suda da je optuženik doista tražio pozajmicu upravo u tu svrhu, namjeravajući kupiti stan.

9.3. O tome iskazuje optuženik, potvrđuju brojni svjedoci i to JA, FA, RA, DA i MA, da je optuženik i od drugih osoba tražio pozajmicu u svrhu otkupa stana, ali u konačnici kupnju nije realizirao iz razloga što nije uspio sakupiti sav potreban novac. Pored toga, da je optuženik doista imao namjeru kupiti stan na dražbi podupire i materijalni dokaz, rješenje o ovrsi broj Ovr- 1143/02 gdje je zabilježena dosuda optuženiku kao kupcu i to za stan koji se nalazi na predjelu ravne njive – brda, stan br. 69 na 12. katu, površine 75,37 m2, na kojem je zabilježena dosuda optuženiku kao kupcu još 30. siječnja 2009., a brisana je 1. travnja 2009.

9.4. Svi ovi dokazi, upravo suprotno tvrdnji žalitelja, upućuju da je optuženik doista od oštećenika zatražio pozajmicu za kupnju navedenog stana na sudskoj dražbi, što ujedno znači da nije dokazano da bi oštećeniku neistinito predočio tu činjenicu kako mu se stavlja na teret.

10. Žalitelj naglašava kako je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu broj Pi-41/12 ovršnom 23. listopada 2014. utvrđeno da optuženik mora vratiti oštećeniku 29.500,00 eura.

10.1. Radi se o okolnosti postojanja duga kojega optuženik u ovom postupku nije osporio, ali za postojanje prijevarne namjere nije dovoljno samo to da optuženik nije ispunio svoju obvezu koju je preuzeo stupajući u imovinskopravni odnos s oštećenikom.

10.2. Ovo tim više kada se uzmu u obzir i sve daljnje radnje poduzete u pravcu povrata duga. Svjedok JA je ugovorom o darovanju 18. lipnja 2013. darovao optuženiku vlasništvo nad nekretninama. Radi se o čestici zemljišta 3065 Z. U. [broj ZK uloška] od 291 m2 u cijelosti kao i 1/3 dijela čestice zemljišta 3063/2 Z. U. [broj ZK uloška] površine 309 m2, obje upisane u K. O. [katastarska općina] te je dopuštena uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist optuženika. Svjedok JA je to učinio iz razloga što je upravo novcem koji je optuženik dobio kao pozajmicu od oštećenika financirana parcelacija tog zemljišta, kako bi se ono moglo prodati. Svrha darovanja je da optuženik novcem ostvarenim prodajom zemljišta vrati dug oštećeniku, a oštećenik je s tim bio upoznat i na to je pristao.

11. Kraj takvog stanja stvari, u odnosu na utvrđivanje postojanja bitnog subjektivnog elementa kaznenog djela prijevare tj. specijalne namjere da se dovođenjem drugoga u zabludu sebi pribavi protupravna imovinska korist, a koja mora postojati već u trenutku uspostavljanja imovinskopravnog odnosa, dakle 13. veljače 2009. prilikom sklapanja ugovora o zajmu, ne može se izvesti zaključak da je prilikom sklapanja pravnog posla kod optuženika postojala prijevarna namjera.

12. Budući da žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 22. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Mihela Grahovac