REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: R1 Ob-176/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Ivanki Šaravanja, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SJ, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Jeleni Demetrović, odvjetniku iz Slavonskog Broda i protustranaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Slavonski Brod, OIB-84397956623, Slavonski Brod, Naselje Slavonija I, JJ, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ČJ, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], RJ, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i PJ, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka 22. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je predlagateljica SJ, rođena **.**.1965. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s MJ, rođenim **.**.1963. u [adresa], u razdoblju od 28. veljače 2009. do njegove smrti 23. veljače 2025., te da je izvanbračna zajednica postojala i u trenutku smrti MJ.

II Predlagateljica SJ iz [adresa] odbija se s neosnovanim prijedlogom u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, koji glasi:

"Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica, između SJ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9, [adresa] i pok. pok. CJ, rođ. **.**.1963., a umrlog **.**.2025., od 28. veljače 2009. do smrti pok. CJ **.**.2025."

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i MJ. U prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s VJ od 29. veljače 2009. do njegove smrti 23. veljače 2025. Nadalje navodi da nisu imali zajedničku djecu, da MJ nikada nije bio u braku i da nema rođene i posvojene djece. Njegovi zakonski nasljednici su brat JJ i nećake ČJ, RJ i PJ. Ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. MJ, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 96/25 dalje: ZMO). Iz navedenih razloga predlaže da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i MJ, koja je trajala od 28. veljače 2009. do smrti MJ **.**.2025.

2. Na ročištu održanom 16. listopada 2025. predlagateljica je ispravila tiskarsku grešku u činjeničnom opisu i zahtjevu, u pogledu datuma rođenja MJ, tako da umjesto "1983." treba stajati "1963."

3. Protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u odgovoru na prijedlog navodi da isti nije u skladu s činjeničnim stanjem, smatra nisu ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje izvanbračne zajednice, predlaže da sud provjeri je li vođen ostavinski postupak iza MJ i je li predlagateljica proglašena zakonskom nasljednicom, te ima li zakonskih prepreka za utvrđenje izvanbračne zajednice. Protivi se prijedlogu i predlaže da sud odbije predlagateljicu sa zahtjevom.

4. Protustranka Ilija Talić u odgovoru na prijedlog navodi da su točni navodi u prijedlogu i priznaje prijedlog predlagateljice u cijelosti.

5. Protustranke ČJ, RJ i PJ nisu odgovorile na prijedlog.

6. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u presliku bankovne kartice predlagateljice i MJ, presliku osmrtnice MJ, presliku osobne iskaznice predlagateljice i MJ, smrtni list MJ, uvjerenje o prebivalištu iz MUP-a, PU Brodsko-posavska od 10. ožujka 2025., 12. rujna 2025. i 19. siječnja 2026. za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za MJ, rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Slavonski Brod od 3. ožujka 2025., rodni list predlagateljice, presliku rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-824/14, UPP/OS-172/14 od 23. listopada 2014., presliku rješenja Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod od 8. ožujka 2022., 17. studenog 2021., 28. listopada 2020., 6. studenog 2019., 17. travnja 2019., 14. studenog 2018., 23. veljače 2018., 25. travnja 2018., 26. siječnja 2018., 2. svibnja 2016. i 29. srpnja 2014., uvjerenje o prebivalištu iz MUP-a, PU Brodsko-posavska za MJ i predlagateljicu od 12. rujna 2025., izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, saslušani su svjedoci GJ, ŽJ i BJ, te predlagateljica i protustranka JJ, kao stranke u svrhu dokazivanja.

7. Uvidom u presliku rješenja o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik Miroslav Bračun, kao povjerenik Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj O-824/14, UPP/OS-172/14 od 23. listopada 2014. je utvrđeno da su LJ, majku CJ, naslijedili sinovi JJ i MJ, te unuke ČJ, RJ i PJ. Rješenje je postalo pravomoćno 5. studenog 2014. Iz navedenog rješenja proizlazi da su JJ, brat MJ i nećake ČJ, RJ i PJ, nećake MJ pasivno legitimirane u ovoj pravnoj stvari.

8. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu je utvrđeno da je rođena **.**.1965. u [adresa]. Nema naknadnih upisa i bilješki, dakle, predlagateljica je bila neudana žena.

9. Iz izvatka iz matice rođenih za MJ je utvrđeno da je rođen **.**.1963. u [adresa]. Nema naknadnih upisa i bilješki u svezi sklapanja braka, jedino je upisana činjenica smrti 23. veljače 2025. Dakle, MJ je bio neoženjen muškarac.

10. Iz smrtnog lista za MJ je utvrđeno da je umro **.**.2025. u [adresa].

11. Iz uvjerenja MUP-a PU Brodsko-posavska od 10. ožujka 2025. i 12. rujna 2025. o prebivalištu predlagateljice je utvrđeno da je predlagateljica imala prijavljeno prebivalište od 2. lipnja 2022. do 20. lipnja 2025. u [adresa], a iz uvjerenja o boravištu od 19. siječnja 2026. je utvrđeno da je imala prijavljeno boravište u [adresa] od 23. siječnja 2019. do 23. siječnja 2020. To je utvrđeno iz preslike osobne iskaznice predlagateljice.

12. Iz uvjerenja MUP-a PU Brodsko-posavska od 12. rujna 2025. o prebivalištu za MJ je utvrđeno da je isti imao prijavljeno prebivalište u [adresa] od 28. veljače 2008. do smrti 23. veljače 2025. To je utvrđeno iz preslike osobne iskaznice MJ.

13. Iz rješenja Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod od 17. travnja 2019., 6. studenog 2019., 23. veljače 2018., 25. travnja 2018., 28. listopada 2020. i 17. studenog 2021. je utvrđeno da je MJ priznato pravo na osobnu invalidninu, te da je u tim postupcima prilikom izvođenja dokaza saslušana SJ, kao izvanbračna supruga. Iz rješenja Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod od 8. ožujka 2022. je utvrđeno da je obustavljen postupak preispitivanja prava na status njegovatelja SJ, koje je istoj priznato kao izvanbračnoj supruzi MJ. SJ je prestalo pravo na status njegovatelja s danom smrti MJ **.**.2025., prema rješenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Slavonski Brod od 3. ožujka 2025.

14. Iz iskaza predlagateljice je utvrđeno da je živjela s MJ od 28. veljače 2009. do njegove smrti 23. veljače 2025. Živjeli su u njegovoj kući u [adresa]. Utvrđeno je da se nije udavala i da se MJ nije ženio. U njihovoj zajednici nije bilo ređene djece. Iskazala je da je MJ bio stopostotni invalid i ona se brinula o njemu. Kroz navedeno vrijeme su bili u emotivnoj zajednici. Zajedno su sve financirali. Navodi da iza MJ nije vođen ostavinski postupak.

15. Iskaz predlagateljice je u cijelosti potvrdio svojim iskazom JJ, brat MJ, te svjedoci BJ, rođak MJ, ŽJ susjeda predlagateljice i MJ u [adresa] i GJ, osoba zaposlena u Udruzi "Loco-moto" Slavonski Brod. Svjedoci su iskazali da su predlagateljica i MJ živjeli zajedno kao bračni drugovi. Predlagateljica se brinula o VJ koji je bi stopostotni invalid, živjeli su zajedno šesnaest godina, sve do Mirine smrti. Svjedok GJ je iskazala da je predlagateljica imala status obiteljskog njegovatelja od 2019. kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a taj status je mogao ostvariti samo bračni ili izvanbračni drug.

16. Prema odredbi članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ) odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Prema stavku 2. tog članka izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1., stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih Zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Izvanbračna zajednice predstavlja zakonom uređenu životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Za postojanje izvanbračne zajednice važno je da je ista bila zajednica življenja, da se radi o emotivnoj zajednici i da ima svojstva te kvalitete koja ju čine formalnom zajednicom.

17. Prema odredbi članka 436. ObZ-a protustranke u izvanparničnom postupku su osobe koje predlagatelj označi kao protustranke, svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla utjecati neka druga radnja suda i svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju Zakona treba uključiti u postupak.

18. Prema odredbi članka 64. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" 96/25 dalje: ZMO) koji se primjenjuje u ovom slučaju jer je stupio na snagu 1. srpnja 2025., pa je prema odredbi članka 177. ZMO-a prestao važiti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu. Prema odredbi članka 25. ZMO-a u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, navedeni od točke 1. do točke 7. Prema stavku 3. navedenog članka, pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovog članka smatra se i izvanbračni drug, koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine, do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno dijete. Prema odredbi stavka 4. tog članka status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

19. Predlagateljica je iskazala da ima pravni interes za vođenjem ovog postupka, zbog ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Status izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 25. stavka 3. ZMO-a se utvrđuje isključivo u izvanparničnom postupku, dakle to je propisano posebnim zakonom, zbog čega predlagateljica ne može na drugi način ostvariti utvrđenje označenog statusa, osim kako je to propisano ZMO-om.

20. Analizom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da su predlagateljica i MJ živjeli zajedno u [adresa] od 28. veljače 2009. do smrti MJ, **.**.2025., to je utvrđeno iz iskaza predlagateljice, protustranke JJ i saslušanih svjedoka BJ, ŽJ i GJ. Navode predlagateljice, protustranke i svjedoka potvrđuju i podaci iz gore citiranih rješenja Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod iz kojih je utvrđeno da je predlagateljica u upravnim postupcima saslušana kao izvanbračni drug MJ, te da je ista ostvarila pravo na status obiteljskog njegovatelja od 2019. kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a to pravo je koristila do smrti MJ. Iz iskaza svjedoka je utvrđeno da se predlagateljica brinula o MJ koji je bio stopostotni invalid, imala je punomoć na njegovom računu, što je utvrđeno uvidom u preslike kartica kod banke za MJ i predlagateljicu (stranice 6 i 7 spisa). Da su MJ i predlagateljica bili u emotivnoj vezi proizlazi iz sadržaja osmrtnice (stranica 5 spisa).

21. Imajući u vidu odredbu članka 11. ObZ-a, prema kojoj je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, činjenice da su predlagateljica i MJ živjeli u [adresa] niz godina, a sigurno od 2019. što je utvrđeno iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i MJ, da su zajedno živjeli do njegove smrti 23. veljače 2025., sud cijeni da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i MJ zasnovana 28. veljače 2009. i trajala je do smrti MJ **.**.2025., slijedom čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

22. Predlagateljica je pokrenula postupak protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb jer ima pravni interes ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja nakon smrti MJ.

23. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. iz odredbe članka 22 stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, bio pasivno legitimiran, a na što upućuje i odredba članka 436. ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku i da je jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno-pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stječu stranke, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba.

24. Imajući u vidu stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz citiranog rješenja proizlazi da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne bi bio pasivno legitimiran u ovom postupku radi utvrđivanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i CJ, na to ukazuju i odluke Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ob-2/2023 od 27. siječnja 2023., Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob- 5/2023 od 10. veljače 2023. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ob-33/2022 od 13. veljače 2023. i Gž Ob-14/2023 od 10. ožujak 2023. Pasivna legitimacija je pitanje materijalnog prava na što pazi sud i o tome se meritorno odlučuje. Imajući u vidu sve navedeno, prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije osnovan, stoga je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

25. Iz gore navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Slavonskom Brodu 22. siječnja 2026.

Sudac

Ivanka Šaravanja

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.