REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-23/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" iz Popovače, Jelengradska 1, OIB: 76024026802, zastupane po punomoćniku Bojanu Graheku, odvjetniku u Kutini, protiv tuženice AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici po Roberti Gottwald, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-1928/2021-4 od 1. lipnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pr-16/2019-61 od 15. studenoga 2021. u toč. II. i III. izreke, u sjednici održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice, ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-1928/2021-4 od 1. lipnja 2022. u dijelu kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pr-16/2019-61 od 15. studenoga 2021. u dijelu toč. II. izreke za iznos od 63.581,71 EUR/479.056,42 kn i u toč. III. izreke (dio st. I. izreke), te u st. II. i III. izreke i u tom se dijelu predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja te se nalaže tuženoj AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot", Popovača, Jelengradska 1, OIB: 76024026802, isplati iznos od 43.185,82 kune, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koja teče od 24. veljače 2017. pa do isplate, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa od 489.238,27 kuna.
III. Nalaže se tužitelju Neuropsihijatrijskoj bolnici "Dr. Ivan Barbot" iz Popovače, Jelengradska 1, OIB: 76024026802, da tuženoj AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 12.400,00 kuna, u roku od 15 dana.".
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I Uvaženjem žalbe tužitelja preinačuje se presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pr-16/2019-61 od 15. studenoga 2021. godine u točkama II. i III. izreke i sudi:
Nalaže se tuženici da isplati tužitelju daljnji novčani iznos od 489.238,27 kuna, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 44.375,00 kuna, sve to u roku od 15 dana.
Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 12.400,00 kuna.
II Nalaže se tuženici da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 12.812,50 kuna.
III Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka po žalbi.".
3. Rješenjem ovog suda broj Revd-4323/2022-2 od 14. ožujka 2023. dopuštena je revizija tuženici protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R- 1928/2021-4 od 1. lipnja 2022. u dijelu kojim je preinačena prvostupanjska presuda i dosuđen daljnji novčani iznos od 63.581,71 EUR/479.056,42 kn radi pravnog pitanja:
"Je li tuženica, koja je kao liječnik specijalizant obavljala liječničke poslove u zdravstvenoj ustanovi tuženika, nakon raskida ugovora o specijalizaciji (koji je raskinut jednostranom izjavom prije polaganja specijalističkog ispita) obvezna vratiti zdravstvenoj ustanovi bruto plaće koje su joj isplaćene za njezin rad kada je Ugovorom o specijalizaciji tako ugovoreno?".
4. Protiv dijela drugostupanjske presude tuženica je zbog prethodno naznačenog pravnog pitanja podnijela reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), s prijedlogom ukinuti drugostupanjsku presudu (u pobijanom dijelu) te predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno odlučivanje. Tuženica je zatražila trošak sastava revizije.
5. Na reviziju je odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:
- da su 16. srpnja 2012. stranke sklopile Ugovor o specijalizaciji kojim tužitelj tuženici osigurava specijalizaciju i provođenje specijalizacije iz psihijatrije, s tim da tuženica nakon položenog specijalističkog ispita nastaviti raditi kod tužitelja u statusu specijaliste,
- da tuženica nije dovršila specijalizaciju i položila specijalistički ispit jer je prije završene specijalizacije 23. siječnja 2017. otkazala Ugovor o radu kod tužitelja te je rješenjem Ministarstva zdravstva tuženici prestalo pravo na obavljanje specijalizacije iz psihijatrije za potrebe tužitelja.
9. Polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja, zatim da je u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o specijalizaciji bio na snazi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ("Narodne novine", broj 100/11, 133/11 i 54/12) u skladu s kojim je u čl. 2. Ugovora o specijalizaciji od 6. srpnja 2012., toč. 12. navedeno da u slučaju da specijalizantica raskine radni odnosi prije isteka roka dužna je naknaditi tužitelju troškove specijalizacije koji obuhvaćaju bruto plaće doktora medicine, troškove mentorstva, troškova zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalističko usavršavanje i druge troškove vezane uz specijalističko usavršavanje, da je u trenutku kada je tužiteljica otkazala Ugovor o radu 23. siječnja 2017. bio na snazi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ("Narodne novine", broj 62/16 i 69/16), a koji Pravilnik nije propisivao da troškovi specijalizacije obuhvaćaju troškove bruto plaća, a koje troškove tužitelj potražuje ovom tužbom, imajući pritom u vidu odredbu čl. 248. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 – dalje: ZOO), prvostupanjski sud djelomično prihvaća tužbeni zahtjev kao pod toč. I. izreke, tužbeni zahtjev odbija u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa od 489.238,27 kn (II. izreke) u bitnom uz obrazloženje da bruto plaća specijalizant ne ulazi u trošak specijalizacije, a jednako tako niti troškovi prijevoza.
10. Drugostupanjski sud je odlučujući o žalbi tužitelja protiv prvostupanjske presude u toč. II. i III. izreke istu preinačio te naložio tuženici isplatiti tužitelju daljnji novčani iznos od 489.238,27 kn u bitnom uz obrazloženje da je tuženica dužna sukladno čl. 3. Ugovora o specijalizaciji ispuniti ugovorne obveze, jer je i tužitelj ispunio svoje ugovorne obveze, a što je u skladu s čl. 9. ZOO, pozivajući se pritom i na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 28. studenoga 2016. prema kojem je: "Liječnik specijalist koji je raskinuo Ugovor o radu prije isteka roka iz Ugovora o specijalizaciji obvezan vratiti isplaćene mu bruto plaće (kao dio troškova specijalizacije) zdravstvenoj ustanovi s kojom je sklopio Ugovor o specijalizaciji kad je Ugovorom o specijalizaciji tako ugovoreno, neovisno o tome gdje je obavljao specijalizaciju.".
11. U činjenično i pravno podudarnoj situaciji Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci Rev-301/2023 od 25. listopada 2023. odgovarajući na revizijsko pitanje koje je istovjetno pitanju zbog kojeg je dopuštena i predmetna revizija, izrazio slijedeće pravno shvaćanje:
"U situaciji kada je tuženik otkazao ugovor o radu tužitelju prije završetka specijalizacije, a imajući u vidu pravno shvaćanje koje je izrazio Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj U-III-2405/2022 od 11. srpnja 2023. (o tome što obuhvaćaju troškovi specijalizacije, te da osim ugovora o međusobnim pravima i obvezama treba imati u vidu i sadržaj ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji je podnositelj revizije sklopio s tuženikom i u njemu sadržana prava, kao i činjenicu da je specijalizant za vrijeme specijalističkog programa, osim što se educirao u izabranoj specijalizaciji, radio i obavljao poslove radnog mjesta izabranog specijaliste u funkciji rada i liječenja pacijenata), tuženik je dužan (kao posljedicu neizvršenja svoje ugovorne obveze) isplatiti naknadu štete tužitelju u visini troškova specijalizacije, pri čemu u visinu troškova same specijalizacije ne može biti uključena bruto plaća i ostale naknade vezane uz radni odnos, a koje je specijalizant primao tijekom trajanja specijalizacije u situaciji kad je specijalizant na ime primljene plaće pružio rad kao ekvivalent isplaćenoj plaći." (tako i ovaj sud u Rev 1185/2022-2 od 19. lipnja 2024.).
12. Reafirmirajući navedeno pravno shvaćanje, budući nema uvjeta za preinaku, valjalo je, na temelju čl. 395. st. 2. ZPP, ukinuti drugostupanjsku presudu u pobijanom dosuđujućem dijelu, te u tom dijelu predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
13. Kako odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (čl. 164. st. 3. ZPP).
14. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (toč. II. izreke).
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
