REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5453/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja : 1. PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, radi zabilježbe pokretanja postupka, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Zk-148/2025-2 od 13. lipnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Z-34460/2024-3 (ozn. Z-31894/2024) od 21. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja naznačivši u njemu pitanja za koja smatraju da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a smatraju da im reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što im je, prema njihovom mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav), i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) te pravo na vlasništvo zajamčeno čl. 48. Ustava.
2. Predlagatelji su postavili pitanja koja glase:
„1. Je li drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka kada u obrazloženju rješenja nije ocijenio žalbene navode koji su bili odlučni za suđenje?
2. Je li postupak čiji je predmet pobijanje odluke o kojoj ovisi mogućnost stvarnopravnog raspolaganja nekretninom vrsta postupka koja može biti predmet zabilježbe pokretanja u smislu odredbe čl. 90. ZZK?
3. Je li odluka o kojoj ovisi valjanost pravnog posla koji pravni posao predstavlja osnov upisa u zemljišnu knjigu može biti predmet zabilježbe spora u smislu odredbe čl. 90 ZZK?“.
3. Prijedlog za dopuštenje je djelomično neosnovan, a djelomično nedopušten.
4. Polazeći od odredbe čl. 387. ZPP i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
5. Revizijski sud je ocijenio da prvo naznačeno pitanje nije pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, pod pravnim pitanjem u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijeva se pitanje o primjeni materijalnih ili postupovnopravnih normi u konkretnim slučajevima, već se pod pravnim pitanjem u smislu te odredbe podrazumijeva opće pitanje o načinu na koji se razrješavaju dvojbe o primjeni prava koje se pojavljuju u većem broju slučajeva koji su u bitnim elementima podudarni.
6. U odnosu na drugo naznačeno pitanje ovaj sud je ocijenio da nije važno za odluku u sporu za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer predlagatelji polaze od pretpostavke da je predmet pobijanja odluka o kojoj ovisi mogućnost stvarnopravnog raspolaganja nekretninom dok je u ovoj pravnoj stvari predmet zabilježba postupka radi utvrđenja pravne nevaljanosti Ugovora o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela.
7. U odnosu na treće pitanje valja reći da se predlagatelji pozivaju na razloge važnosti koji se ne podudaraju činjeničnom i pravnom situacijom u ovoj pravnoj stvari. Naime, u usporednim odlukama nije se propitivala pravna situacija mogućnosti zabilježbe spora u kojem se traži utvrđenje pravne nevaljanosti Ugovora o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela odnosno uopće mogućnost da takav ugovor predstavlja osnovu upisa u zemljišnu knjigu.
8. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao pod točkom I. izreke.
9. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP koji predlagatelji podnose zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom (poglavito povrede na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava) i čl. 6. Konvencije, a na koje se nisu posebno pozvali no sadržajno ukazuju upravo na te povrede, valja reći da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da bi im nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku kao i pravo na jednakost svih pred zakonom. Nižestupanjske odluke su obrazložene, sadrže dostatne i relevantne razloge i ne mogu se po ocjeni ovoga suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, pa slijedom navedenog nije učinjeno vjerojatnim da bi zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Isto tako ovaj sud ocjenjuje da pobijanom odlukom nije povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. Ustava.
10. U opisanim okolnostima predlagatelji nisu dokazali da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
