REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5163/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. SĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Sandri Pleskini, odvjetnici iz Karlovca, protiv tuženice KĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Vjekoslavu Pavkoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-532/2024-5 od 7. srpnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Psp-15/2024-29 od 27. rujna 2024., na sjednici održanoj 21. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-532/2024-5 od 7. srpnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Psp-15/2024-29 od 27. rujna 2024.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

"1. Može li sud u izreci i obrazloženju rješenja o smetanju posjeda utvrditi da tužitelji imaju pravo stvarne služnosti prolaza i provoza poslužnom nekretninom, uzimajući u obzir čl. 441. Zakona o parničnom postupku koji raspravljanje ograničava isključivo na posljednje stanje posjeda i čin smetanja?

2. U slučaju da čin smetanja posjeda predstavlja složenu radnju trajnije naravi (npr. građevinski radovi), teče li prekluzivni rok iz odredbe čl. 21.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od poduzimanja prvog akta u takvoj radnji?

3. Može li se tuženiku naložiti uspostava prijašnjeg stanja na nekretninama kojima tuženik nije vlasnik niti posjednik, već je vlasnik i posjednik treća osoba koja nije sudjelovala u parnici za smetanje posjeda?".

Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda Rev 249/2014-2 od 05.05.2015., Rev x–836/2018., Županijskog suda u Velikoj Gorici pod posl.br. Gž-744/2024. i Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž-1177/2021 od dana 12.05.2021.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Pitanja koja postavlja tuženica u svojoj suštini predstavljaju činjenično pravna pitanja odluka o kojima ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja. Pri tome tuženica iznosi svoje viđenje činjeničnog stanja koje je suprotno utvrđenom i svoje viđenje kvalitete tužbenog zahtjeva i predmeta raspravljanja koje je opet u suprotnosti s pravnim shvaćanjima suda. Stoga niti priložena praksa nije odgovarajuća. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 2. ZPP- a riješeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 21. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek