REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5530/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. mlljt. predlagateljice BE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa posebna skrbnica GE, dipl. pravnica , djelatnica Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, 2. predlagateljica FE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. predlagatelja ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Miroslavi Turnšek, odvjetnici u Rijeci protiv protustranke ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Miličević i Šupuković, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje Centra za socijalnu skrb Rijeka zastupanog po LE, dipl. pravniku i Centra za socijalnu skrb Gospić zastupanog po ravnateljici DE, dipl. soc. radnici, radi prijedloga za oduzimanje prava na stanovanje s djetetom, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-36/2023-7 od 30. travnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-521/2020 od 25. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije se u odnosu na postavljena pravna pitanja odbija.
II. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u odnosu na istaknutu povredu prava zajamčenu Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protustranka je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv točke II. rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-36/2023-7 od 30. travnja 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-521/2020 od 25. studenog 2022. u točkama I., II., III., IV., V., VI. i IX. izreke.
2. Protustranka u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. U situaciji kada stranka nije predujmila iznos sredstava potrebnih za podmirenje troškova izvođenja dokaza (vještačenjem) pa sud zbog toga odustane od izvođenja tog dokaza, da li je sud istodobno ovlašten odlučiti o zahtjevu stranke, a da prethodno nije proveo drugo predloženi dokaz kojim je moguće utvrditi istu odlučnu činjenicu?
2. Postoji li obveza suda da obrazloži odlučne činjenice i razloge za odluku o primjeni odredbe materijalnog prava koja utječe na pravni interes stranke u postupku odnosno da li takvo propuštanje suda djeluje kao nerazmjerno ograničenje prava stranke na pravično suđenje?
3. Da li je sud u postupku u kojem odlučuje o pravu osobe na poštovanje obiteljskog života, pri donošenju odluke kojom se neposredno miješa u ostvarivanje tog prava, dužan provesti test razmjernosti u cilju ocjene da li je takvo miješanje od strane javne vlasti (suda) zakonito, legitimno i nužno u demokratskom društvu?“
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Postavljena pitanja se ne mogu okvalificirati kao materijalno ili postupovnopravna pitanja u smislu članka 385. ZPP-a. Na postavljena pitanja nije moguće dati jedinstveni odgovor koji će predstavljati pravni standard za buduća postupanja, što je osnovni smisao vođenja postupka povodom revizije; davanje odgovora na to pitanje (čak i kad bi ga se sagledavalo u kontekstu uspostavljanja pravnih standarda budućeg postupanja) će ovisiti o nizu okolnosti svakog konkretnog slučaja i okolnosti koje su u tom konkretnom postupku utvrđene i ocijenjene relevantnima. S time da u odnosu na drugo postavljeno pitanje podnositelj upire na (eventualnu) kontradiktornost zaključka drugostupanjskog suda o okolnostima konkretnog slučaja, kao i na (kako to protustranka vidi) izostanak dostatnog obrazloženje pri ocjeni dokaza, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu članka 385.a ZPP-a.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci rješenja pod točkom I.
7. Nadalje, protustranka u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe navodnu povredu obiteljskog života zajamčenog člankom 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav) odnosno članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencije) ovaj sud smatra se odluke nižih sudova temelje na odgovarajućim pravnim-zakonskim osnovama koje se i navode u nižestupanjskim odlukama i da su stoga zakonite. Ništa ne ukazuje na to da u danim okolnostima nižestupanjskim nisu primijenili zakonske odredbe na način koji bi bio nerazmjeran navedenom legitimnom cilju. Protustranka nije učinila vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na poštivanje obiteljskog života.
7.1. Predlagatelj se poziva i na povredu članka 6.1. Konvencije tj. članka 29. Ustava RH. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije dijelom se svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle, na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima protustranci bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne strane, iznesu činjenice i predlože dokaze te da na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku (posebice imajući u vidu da u ostavljenom roku nije izvršio isplatu predujma za provođenje vještačenja). U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode. Odluke su dostatno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da protustranka nije imala pravično suđenje.
8. Stoga je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu koji je koncipiran u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP-a na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
