REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4824/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja HZ, OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice DZ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Ivan Ćosić, odvjetnik u Imotskom, protiv tuženika GZ, OIB [osobni identifikacijski broj]. iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Marko i Mirko Perkušić, odvjetnici u Imotskom, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-213/2025-3 od 14. srpnja 2025., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj Psp-27/2022-36 od 15. siječnja 2025., u sjednici održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja riješeno je:
„I. Preinačava se rješenje Općinskog suda u Makarskoj Stalna služba u Imotskom poslovni broj Psp-27/2022-36 od 15. siječnja 2025 i rješava:
Odbija se tužbeni zahtjev 1. tužitelja HZ i 2. tužiteljice DZ, koji glasi:
„1.Utvrđuje se da je tuženik GZ smetao 1. tužitelja HZ i 2. tužiteljicu DZ u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti imati položenu vodovodnu cijev na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upravo na dijelu te nekretnine na kojem je položaj te vodovodne cijevi prikazan zelenom bojom na skici izmjere vještaka Gorana Kukavice od 19. travnja 2024., koja skica čini sastavni dio ove presude, na način da je navedenu cijev prekinuo odnosno uništio, pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje na način da popravi navedenu vodovodnu cijev kako bi kroz istu bio moguće nesmetan protok vode, te se ubuduće zabranjuje tuženiku svako ovakvo ili slično smetanje posjeda stvarne služnosti tužitelja na opisanoj nekretnini.
2. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljima parnični trošak u iznosu od 1.664,04 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja 15. siječnja 2025. do isplate.“.
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja:
„Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. t.11. Zakona o parničnom postupku kada za zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva ne daje jasne logične i uvjerljive razloge tumačeći sadržaj isprava selektivno i parcijalno, ne dovodeći ih u vezu s drugim izvedenim dokazima?“,
ističući da se radi o pitanju koje udovoljava uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5.1. Prema ocjeni ovog revizijskog suda pitanjima koja postavlja u prijedlogu tužitelj zapravo problematizira utvrđeno činjenično stanje te ocjenu žalbenih navoda od strane drugostupanjskog suda izražavajući time svoje nezadovoljstvo tako danom ocjenom. Takva pitanja nisu pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni a niti za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se odnose na činjenice i pravnu ocjenu suda povodom žalbenih navoda.
5.2. Zato nije moguće unaprijed pravnim shvaćanjem odrediti takvu formulu sadržaja obrazloženja drugostupanjske presude koja će biti opće primjenjiva na sve buduće slučajeve, a čijom primjenom bi Vrhovni sud Republike Hrvatske ostvario svoju Ustavom propisanu ulogu ujednačavanja sudske prakse.
6. Dakle, postavljena revizijska pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu pitanja koja ima u vidu odredba čl. 385.a ZPP, jer odgovor na ovako postavljena pitanja ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja, načinu vođenja postupka i provedenim dokazima.
7. Stoga odgovorima na ta pitanja se ne može uspostaviti pravni standard koji će ujednačiti sudsku praksu u odnosu na konkretne situacije pa je slijedom toga odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević