REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-15/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB:23057039320, koju zastupa punomoćnik Damir Metelko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri u Zagrebu, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlozima stranaka za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1213/2025-2 od 25. rujna 2025., kojima su djelomično potvrđene presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu 186/2020-41 od 2. srpnja 2025., u sjednici održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlozi tužiteljice i tuženice za dopuštenje revizije odbijaju se u dijelu koji se odnose na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlozi tužiteljice i tuženice za dopuštenje revizije odbacuju se u dijelu koji se odnose na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1213/2025-2 od 25. rujna 2025. u dijelu kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-186/2020-41 od 2. srpnja 2025.u dijelu pod točkom I. izreke pozivajući se na odredbu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je postavila pravna pitanja:
"1. Da li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj. valuta te djelomično cijene odnosno kamata, može opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?
2. Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?".
2. Tuženica je protiv drugostupanjske presude, u dijelu kojim je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom II. izreke kojom je utvrđena ništetnost predmetnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, podnijela prijedlog za dopuštenje revizije pozivajući se na odredbu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
2.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica je postavila pravno pitanje:
"Ima li tužitelj pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti odredaba osnovnog Ugovora o kreditu u slučaju kada su potrošač i Banka sukladno glavi "IV.a Konverzija kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF" iz ZIDZPK/15, zaključili Aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u EUR?".
3. Odgovori na prijedloge stranaka za dopuštenje revizije nisu podneseni.
4. Polazeći od odredbe članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. U odnosu na prvo pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, treba reći, da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi o tom pravnom pitanju utemeljeno na pravnom shvaćanju koje je podudarno pravnom shvaćanju ovoga suda izraženom u odluci broj Rev-430/2024 od 7. svibnja 2024.
4.2. Nadalje, u odnosu na drugo pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije treba navesti da su u podnesenom prijedlogu u odnosu na to pitanje izostali odgovarajući razlozi važnosti tog pitanja u smislu čl. 387. st. 2. točka. 3. ZPP.
5. Budući da u odnosu na postavljena pravna pitanja u tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
6. U odnosu na navode tužiteljice iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da su joj pobijanom drugostupanjskom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena odredbama čl. 19. st. 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav), čl.26. Ustava i čl. 29. Ustava te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija) vijeće je ocijenilo da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena navedena temeljna prava.
6.1. U odnosu na navode tužiteljice treba istaknuti da odredba čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava na pravično suđenje ne može doći zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, osim ako je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, o čemu nije riječ u konkretnom slučaju jer su presude nižestupanjskih sudova detaljno obrazložene i ne mogu se smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima.
6.2. Naime, u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženice, da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće tužiteljeve navode. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženica nije imala pravično suđenje.
7. Zbog navedenoga vijeće je ocijenilo da tužiteljica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena temeljna ljudska prava pa je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
8. Polazeći od odredbe članka 387. ZPP i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda o postavljenom pravnom pitanju podudarno pravnom shvaćanju ovoga suda zauzetom u odluci broj Rev-809/2021-2 od 21. prosinca 2022.
9. S obzirom da u odnosu na postavljeno pravno pitanje u tuženičinom prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
10. Što se tiče navoda tuženice da joj je postupanjem sudova povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje treba navesti kako odredba čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede prava na pravično suđenje ne može doći zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, osim ako je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, o čemu nije riječ u konkretnom slučaju jer su presude nižestupanjskih sudova detaljno obrazložene i ne mogu se smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima.
11. Slijedom navedenoga vijeće je ocijenilo da tuženica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena temeljna prava pa je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
