REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-235/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u upravnom sporu prvotužiteljice ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužiteljice EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Marko Kallay i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kallay & partneri u Zagrebu, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o zahtjevu tužiteljica za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3619/2024-4 od 14. veljače 2025., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu broj UsI-405/2024-8 od 28. lipnja 2024., u sjednici održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se zahtjev tužiteljica za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž- 3619/2024-4 od 14. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim su tužiteljice tražile poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/23-02/1057, urbroj: 443-02-03-12-01-24-8 od 2. siječnja 2024., kojim je naređeno tužiteljicama kao investitorima uklanjanje prizemne armirano betonske građevine nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih gabarita cca 7,43 m x 6,30 m, maksimalne visine cca 3,25 m, namjene gustirna i ostava, izgrađena bez građevinske dozvole u građevinskom području naselja na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sjeverno od stambene građevine izgrađene na kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pod uvjetima i u rokovima određenim tim rješenjem. Rješenjem tog suda pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog tužiteljica za donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe. Točkom II. izreke rješenja odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljica za naknadu troškova upravnog spora.
2. Drugostupanjskom presudom i rješenjem odbijena je žalba tužiteljica i potvrđena je presuda prvostupanjskog suda i rješenje u dijelu pod točkom II. izreke, odbijen je zahtjev tužiteljica za naknadu troškova žalbenog postupka i odbačena je žalba tužiteljica protiv točke I. izreke prvostupanjskog rješenja.
3. Protiv drugostupanjske presude i rješenja tužiteljice su putem punomoćnika, odvjetnika Marka Kallaya, podnijele zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne odluke, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da usvoji zahtjev, ukine odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda u Splitu ili ih preinači.
4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3619/2024-4 od 14. veljače 2025. je nedopušten.
5. Odredbom čl. 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS/24), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano je:
„1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.
2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21).“.
6. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla odredbe čl. 169. st. 2. ZUS o tome što podrazumijeva pojam „zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona“, i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:
„Članak 7.
(1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.
(2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
Članak 54.
(1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.
Članak 89.
(1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.
Članak 92.
(1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.
(2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.
Članak 96.
(1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.
(2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.
Članak 134.
(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.
(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.
(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke.“.
7. Iz navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, a Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.
8. Kako je navedeno, prema odredbi čl. 134. st. 1. ZUS Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku drugom te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (st. 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, a u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (čl. 92.).
9. U predmetnom upravnom sporu drugostupanjska presuda je donesena na sjednici vijeća održanoj 14. veljače 2025., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS), dok je prvostupanjska presuda donesena 28. lipnja 2024. Kako u ovom slučaju pred drugostupanjskim sudom nije održana rasprava, slijedom čega proizlazi, da će se predmetni spor dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 sa danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).
10. Odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano je:
„(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda. (2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.
(3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.
(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.
(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.
(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.
(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.
(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.“.
11. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.
12. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
Dna:
1. tužiteljicama po punomoćniku, odvjetniku Marku Kallayu, Zagreb, Ilica 1A
2. tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29
3. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske
4. Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na broj Usž-3619/2024
