REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3103/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB 29743547503, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Antuna Heinza 4, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Pavlak & partneri d.o.o. sa sjedištem u Rijeci, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3263/2024-2 od 11. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1918/2022-26 od 11. lipnja 2024., u sjednici održanoj 20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3263/2024-2 od 11. veljače 2025. radi pravnih pitanja koja glase:
„1) Pokriva li osnovno osiguranje automobilskog kaska štete nastale zbog uništenja ili oštećenja osiguranih stvari koje nastaju kao posljedica prometne nezgode kao što je udar ili od udara nekog predmeta, u konkretnom slučaju, udarom vozila u divljač (košutu);
2) Može li se djelomično kasko osiguranje, odnosno tzv. „kombinacije“ iz članka 5. Općih uvjeta kasko osiguranja vozila, ugovoriti neovisno o sklapanju osnovnog kasko osiguranja;
3) Je li zbog postojanja navedene mogućnosti ugovaranje djelomičnog osiguranja štete nastale od divljači isključena takva odgovornost iz osnovnog osiguranja automobilskog kaska;
4) Koje rizike pokriva osnovno kasko osiguranje, ako ne pokriva nalet na divljač?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda u Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3263/2024-2 od 11. veljače 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 1918/2022-26 od 11. lipnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog nepostojanja prakse revizijskog suda, a neujednačene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je ukazano na presudu Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-625/2022-2 od 1. prosinca 2022. Ujedno je predloženo reviziju dopustiti i zbog povrede temeljnoga ljudskog prava na pravično suđenje.
2. Pitanja koja je tužitelj naznačio u prijedlogu glase:
''1) Pokriva li osnovno osiguranje automobilskog kaska štete nastale zbog uništenja ili oštećenja osiguranih stvari koje nastaju kao posljedica prometne nezgode kao što je udar ili od udara nekog predmeta, u konkretnom slučaju, udarom vozila u divljač (košutu);
2) Može li se djelomično kasko osiguranje, odnosno tzv. „kombinacije“ iz članka 5. Općih uvjeta kasko osiguranja vozila, ugovoriti neovisno o sklapanju osnovnog kasko osiguranja;
3) Je li zbog postojanja navedene mogućnosti ugovaranje djelomičnog osiguranja štete nastale od divljači isključena takva odgovornost iz osnovnog osiguranja automobilskog kaska;
4) Koje rizike pokriva osnovno kasko osiguranje, ako ne pokriva nalet na divljač?''.
3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije imaju potrebno obilježje važnosti iz članka 385.a stavka 1. ZPP zato što iz prijedloga i njegovih priloga proizlazi da o ovim pitanjima postoji neujednačena praksa drugostupanjskih sudova, što, uz izostanak prakse revizijskog suda, ukazuje na potrebu intervencije najvišeg suda dopuštenjem revizije u cilju osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To stoga što je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda neujednačeno s pravnim shvaćanjem izraženim u presudi Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž- 625/2022-2 od 1. prosinca 2022.
5. Naime, pobijanom je presudom odbijen regresni zahtjev tužitelja usmjeren protiv tuženika kao osiguratelja Hrvatskoga lovačkog društva odnosno Lovačkog društva „Lisjak“ po polici broj [broj police] kojim je tražena isplata iznosa od 1.061,78 EUR jer je tužitelj taj iznos isplatio svom osiguraniku po osnovi imovinske štete na osobnom vozilu, nastale u prometnoj nesreći od 15. listopada 2021. na županijskoj cesti, kada je njegov osiguranik upravljajući navedenim vozilom naletio na divljač (košutu), koja je istrčala iz šumskog predjela s desne strane na kolnik. Razlog odbijanja tužbenog zahtjeva utemeljen je na utvrđenju da je tužitelj isplatio svome osiguraniku naknadu koja nije imala temelja u sklopljenoj polici osiguranja iz čega je zaključeno da na njega nisu mogla prijeći osiguranikova prava, u smislu odredbe članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) jer ona nisu ni postojala.
5.1. Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova, radilo se o tome da je tužitelj sa svojim osiguranikom ugovorio Policu za automobilsko osiguranje broj [broj police] kojom je uz osnovno osiguranje sklopio i djelomično automobilsko kasko po Općim uvjetima i to po kombinaciji K bez franšize, koja kombinacija pokriva pokriće po osnovi krađe, teške krađe, razbojništva i razbojničke krađe te protupravnog oduzimanja vozila s namjerom da se upotrijebi za vožnju, dok štetu nastalu zbog krađe dijelova vozila, alata, pribora, rezervnih dijelova i uređaja osiguranje pokriva samo u u slučaju da su isti za vrijeme krađe bili pričvršćeni na vozilu i zaključani u vozilu. U takvim su okolnostima, na temelju odredbe članka 5. Općih uvjeta za osiguranje automobilskog kaska, sudovi zaključili da nalet vozila na divljač ne predstavlja osigurani slučaj prouzročen osiguranim rizikom jer stranke nisu htjele ugovoriti da udar divljači predstavlja osigurani rizik. Ovo neovisno o tome što su stranke člankom 4. stavak 1. Općih uvjeta ugovorile da osiguranje osnovnog automobilskog kaska pokriva štete zbog uništenja ili oštećenja osiguranih stvari koje nastanu kao posljedica iznenadnih i od osiguranikove ili vozačeve volje neovisnih događaja, i to: prometne nezgode kao: prevrnuće, sudar, skliznuće, pad u provaliju i sl., pada ili udara nekog predmeta.
6. S druge strane, u presudi Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-625/2022-2 od 1. prosinca 2022. donesenoj u podudarnim činjeničnim i pravnim okolnostima ocijenjen je pogrešnim zaključak “kako citirana odredba članka 4. Općih uvjeta“ (op. radilo se o istim Općim uvjetima) „ne pokriva i štetu nastalu od divljači, jer je u odredbi stavka 1. točaka 1. i 2. navedenog članka jasno određeno da osnovno osiguranje automobilskog kaska pokriva štete zbog uništenja ili oštećenja osiguranih stvari koje nastanu kao posljedica prometne nezgode kao što je udar ili od udara nekog predmeta, u konkretnom slučaju, udarom vozila u divljač (fazana). Ugovaranje „kombinacija“ djelomičnog osiguranja automobilskog kaska iz članka 5. Općih uvjeta neovisno je od ugovaranja osnovnog osiguranja automobilskog kaska i može biti ugovoreno i bez ugovaranja istog, a Općim uvjetima nije nigdje posebno propisano da je, zbog postojanja navedene mogućnosti ugovaranja djelomičnog osiguranja štete nastale od divljači, isključena takva odgovornost iz osnovnog osiguranja automobilskog kaska. Slijedom navedenog, predmetna šteta je obuhvaćena predmetnom policom osnovnog automobilskog kasko osiguranja, pa su sukladno članku 963. stavak 1. ZOO na tužitelja prešla sva osiguranikova prava prema trećoj osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu proizašlu iz štetnog događaja uzrokovanog naletom vozila na divljač“.
7. U takvim je okolnostima tužitelju valjalo dopustiti reviziju u odnosu na naznačena pravna pitanja i riješiti kao u izreci na temelju odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP, dok u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava vrijedi presumpcija iz istog članka („uzet će se da je prijedlog povučen“).
Zagreb, 20. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
