REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4680/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i dr. sc. Ante Pekušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Vego, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Štefičiću, odvjetniku u Zagrebu, radi predaje u posjed nekretnina i tužbi tuženika i tužitelja CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Štefičiću, odvjetniku u Zagrebu protiv tužitelja i tuženika ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Vego, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-389/2023-2 od 1. lipnja 2023. kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-405/2019-34 od 13. veljače 2023., u sjednici održanoj 20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-389/2023-2 od 1. lipnja 2023. kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-405/2019-34 od 13. veljače 2023.
1.2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja četiri pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
1.3. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja predlagatelj se poziva ne presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-120/2022 od 8. veljače 2022., Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1394/2019 od 14. lipnja 2022. te Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-188/2018 te na presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-720/05 od 19. listopada 2005. i na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-2053/2020 od 15. rujna 2020., uz tvrdnju da je shvaćanje zauzeto u pobijanim nižestupanjskim odlukama suprotno shvaćanju iz navedenih odluka.
1.4. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv pobijane drugostupanjske presude.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nemaju značaj važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Postavljenim prvim i drugim pitanjem predlagatelj ukazuje na eventualnu pogrešnu primjenu odredaba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu odredbe čl. 382. ZPP, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom sluča ju – osobito u situaciji kada takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koji bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. U odnosu na ostala dva postavljena pitanja koja su činjenične naravi odgovor na ovako postavljena pitanja je usko vezan uz okolnosti konkretnog slučaja, jer odgovor na tako postavljena pitanja ovisi o načinu vođenja postupka izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni pa postavljena pitanja se ne mogu smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.2. Pogrešno je i predlagateljevo shvaćanje da odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva u opravdanju postavljenih pitanja usporedive s pobijanom drugostupanjskom presudom u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u svakom od tih predmeta na koje se poziva tužitelj odluka o tužbenom zahtjevu obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Stoga odluke na koje se predlagatelj kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva ne daju značaj važnosti postavljenim pitanjima niti je pozivanjem na navedene odluke tužitelj opravdao značaj važnosti postavljenih odluka.
4.3. Iz sadržaja postavljenih pitanja te navoda iznijetih u prijedlogu proizlazi da tužitelj prijedlog podnosi ne zato jer smatra da bi odluka revizijskog suda bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, već isključivo zato što nije zadovoljan odlukom drugostupanjskog suda koja ne ide u njegovu korist.
4.4. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
5. S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
