REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4064/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jurica Borojević i Domagoj Jugović iz Nove Gradiške, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-238/2024-2 od 18. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-183/2019-28 od 19. siječnja 2024., u sjednici održanoj 20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
I Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-238/2024-2 od 18. lipnja 2024., radi pravnih pitanja:
''1) Čini li drugostupanjski sud ne cijeneći žalbene razloge tužene i ne dajući nikakvo obrazloženje i razloge o odlučnim činjenicama u pogledu istaknutih žalbenih navoda od strane tužene (samo navodeći da je prvostupanjski sud pravilno postupio i navodeći utvrđenja suda prvog stupnja bez dovođenja istih u odnos s navodima žalbe), bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku?
2) Postupaju li sudovi protivno relevantnim odredbama Zakona o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19), Uredbe o plaćama policijskih službenika (NN 129/11, 82/12, 25/13, 140/13, 32/15, 40/15, 40/16, 11/17, 129/17, 5/18, 66/18, 09/18 i 24/19) i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN br. 104/13 i 150/13), te protivno smislu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske; rješenja broj: Revr 1127/13-2 od 11. svibnja 2016, i Revr-735/09 od 17. studenoga 2009, kada za slučaj obavljanja policijskih poslova u višednevnim službama na moru paušalno određuju stvarno odrađene sate rada na terenu (24 sata minus 8 sati odmora minus sati redovnog radnog vremena=sati prekovremenog rada, te 24 sata minus osam sati odmora=sati stvarnog radnog vremena) i na taj način utvrđuju koji iznos na ime prekovremenog rada je tužena dužna platiti tužitelju, bez da su utvrdili stvarno (faktično) odrađene sate rada obzirom na radno mjesto i nalog- zapovijed za obavljanje odgovarajućih poslova (a za što je tužena sudu ponudila relevantne dokaze: radne naloge i evidencije za obračun plaće u kojima je točno definirano što je naloženo, što je odrađeno i što je i na ime čega isplaćeno policijskom službeniku, ovdje tužitelju)? Vrhovni sud u rješenju od dana 16. prosinca 2020. posl.br. Rev-2703/2019-3 prihvaća reviziju i u obrazloženju presude ostvariti samo za stvarno određene sate duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao zadatke.
3) Dakle, mogu li se svi ostali sati koje je službenik (tužitelj) proveo na radu na terenu na brodu, a pritom se misli na sate koji se dobiju nakon što se od 24 sata jednog dana oduzmu sati redovnog radnog vremena i sati odmora, odrediti na taj način u paušalnom iznosu i smatrati prekovremenim radom, bez da se utvrdi da li je za vrijeme tih ostalih sati tužitelj stvarno (faktično) radio s obzirom na njegovo radno mjesto i nalog (i za koje sate mu onda pripada pravo na uvećanu plaće za prekovremeni rad) ili je za te ostale sate potrebno utvrditi da li je za vrijeme istih tužitelj stvarno aktivno radio ili pak bio u pasivnoj pripravnosti na brodu ili u luci izvan broda (a za što mu je tužena i isplatila odgovarajuću naknadu)?
4) Je li, za obavljanja policijskih poslova u višednevnim službama na moru, vrijeme izvan redovnog radnog vremena (izuzev vremena kada je policijski službenik- tužitelj odmarao), a za koje policijski službenik-tužitelj nije aktivno radio, nego bio u pripravnosti na brodu ili u luci, vrijeme prekovremenog rada ili vrijeme pasivnog dežurstva (čl. 57 Kolektivnog ugovora, naknada po čl. 44 st. 4)?''
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-238/2024-2 od 18. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr- 183/2019-28 od 19. siječnja 2024.
2. Tužitelj je u odgovoru na prijedlog tuženika predložio odbaciti ga kao nedopuštenog. Traži naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik postavlja pitanja citirana u izreci ovoga rješenja.
4. Postupajući po odredbama čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
5. Prvo pitanje tuženika, važno je za odluku o sporu (jer drugostupanjski sud doista nije ocijenio tuženikove žalbene navode od odlučnog značenja a to je da je vještak proizvoljno određivao u kojem razdoblju dana je tužitelj radio i sati prekovremeno, a u kojem razdoblju dana je 8 sati odmarao) i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer pobijana drugostupanjska presuda u pogledu tog pitanja odstupa od ustaljene prakse ovog, revizijskog suda.
6. Ostala tri pitanja tuženika, važna su za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer pobijana drugostupanjska presuda i u pogledu tih pitanja odstupa od ustaljene prakse ovog, revizijskog suda (npr. rješenja broj Revr 753/2009 od 17. studenog 2009., Rev 1925/2018 od 21. listopada 2020. i Rev 3114/2018 od 8. ožujka 2022.). Osim toga, ovaj sud je rješenjem donesenim 6. rujna 2023. pod brojem Revd 3343/2021 dopustio tuženiku radi istih pravnih pitanja koja su postavljena i u ovom prijedlogu za dopuštenje revizije.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
8. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP jer trošak koji je nastao povodom sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije nije bio potreban za vođenje ove parnice.
Zagreb, 20. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
IPvarend
Vsjuečdenmiki lv ijeća
Ivan Vučemil
