REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3390/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljica PK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ĆK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupa punomoćnik Boris Ravlić, odvjetnik u Novom Marofu, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije podnositeljica prigovora i prijave MK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i FK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupa punomoćnik Igor Hreljić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lipovšćak i partneri d.o.o, protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk-50/2025-2 od 19. veljače 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Z-19478/2024 od 9. prosinca 2024., u sjednici održanoj 20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Podnositeljice prigovora i prijave su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk-50/2025-2 od 19. veljače 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Z- 19478/2024 od 9. prosinca 2024. (točka I. izreke) i naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu u Novom Marofu brisanje zabilježbe odbačenog prigovora i prijave te zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
1.1. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 400. stavak 2. u vezi s člankom 385.a stavak 1. podstavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na čiju primjenu upućuje odredba članka 45. u vezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23 - dalje: ZIPP) i u vezi s člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje: ZZK/19).
2. Predlagateljice u prijedlogu naznačuju pet pravnih pitanja u odnosu na koja ističu da je pobijano rješenje nepodudarno s praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno odluci broj U-III-2808/2007 od 13. veljače 2008., revizijskog suda broj Rev- 993/2021-2 od 6. rujna 2023. i rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Gž Zk-16/2024- 3 od 28. veljače 2024., a koje su, u bitnom, utemeljene na pravnom shvaćanju da postupanje stranke u skladu s pogrešnom uputom o pravnom lijeku ne može imati za posljedicu gubitak prava na pravni lijek, odnosno odbacivanje pravnog lijeka. Pored toga, predlagateljice ukazuju i na povredu temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje u aspektu prava na pristup sudu i prava na mirno uživanje imovine (vlasništva) kao zasebne osnove za dopuštenje revizije.
2. Pitanja naznačena u prijedlogu glase:
„1) Je li sud obvezan upozoriti stranke u uputi o pravnom lijeku u zemljišnoknjižnim postupcima na obvezu dostave pismena elektroničkim putem; 2) Je li sud obvezan upozoriti stranke u pojedinačnim zemljišnoknjižnim postupcima na obvezu dostave pismena elektroničkim putem;
3) Je li sud obvezan u uputi o pravnom lijeku u pojedinačnim ispravnim postupcima upozoriti fizičke osobe kojima bi prava mogla biti povrijeđena na obvezu dostave pismena elektroničkim putem;
4) Je li sud obvezan u uputi o pravnom lijeku na pismeno koje nije dostavljeno elektroničkim putem navesti da se pravni lijekovi protiv tog pismena podnose elektroničkim putem;
5) Je li uputa o pravnom lijeku koja se sastoji od citiranja teksta članka 213. stavaka 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama dovoljno precizna da bi po njoj mogla stranka postupiti?“.
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. ZPP u vezi s člancima 45. i 2. ZIPP te člankom 99. stavak 2. ZZK, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nemaju potrebno obilježje važnosti jer se ne temelje na tvrdnjama koje bi bile suglasne sa sadržajem spisa.
5. Naime, pobijanim je drugostupanjskim rješenjem odbijena kao neosnovna žalba MK i FK (riječ je o podnositeljicama prijave i prigovora protiv rješenja o otvaranja pojedinačnoga ispravnog postupka) te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim su odbačeni prigovor i prijava spomenutih u pojedinačnom ispravnom postupku koji je otvoren rješenjem prvostupanjskog suda broj Z-16351/2024 od 22. listopada 2024. Razlog tomu je što su prijava i prijedlog podneseni preporučenom pošiljkom, a ne elektronički putem ZIS-a (Zajednički informacijski sustav zemljišne knjige i katastra). Temeljni razlog na kojem se zasniva prijedlog, kako u dijelu naznačenih pitanja, tako i u dijelu tvrdnji o povredi temeljnih ljudskih prava, predlagateljice nalaze u tvrdnji da nisu upućene da prigovor i prijavu moraju podnositi putem ZIS-a. To posebno stoga što to nije naznačeno u uputi o pravnom lijeku navedenoj na prvostupanjskom rješenju kojim je otvoren pojedinačni ispravni postupak.
6. Tvrdnja o izostanku upute o potrebi dostave prigovora i prijave elektronički putem ZIS-a, suprotna je sadržaju rješenja broj Z-162351/2024 kojim su u točki V. izreke potencijalni podnositelji prijava i prigovora upozoreni da se prijave prijedloga za upis odnosno prigovori podnose elektronički putem ZIS-a, kao i da će se zemljišnoknjižni podnesak koji nije podnesen elektronički putem ZIS-a odbaciti, a sve to u skladu s odredbom članka 105. stavka 5. i 6. ZZK. U uputi o pravnom lijeku, pak, nije navedeno ništa što bi bilo suprotno tome, već su samo dane dodatne upute vezane uz podnošenje žalbe koje s ostalim dijelovima tog rješenja čine cjelinu.
7. Iz naprijed navedenog proizlazi da naznačena pravna pitanja činjenično ne koincidiraju s činjeničnim supstratom na kojem je utemeljeno pobijano rješenje. Pitanja, pak, koja se ne naslanjaju na činjenični supstrat na kojem je utemeljeno pobijano rješenje, već sugeriraju postojanje činjenica na kojima pobijana odluka nije utemeljena, nemaju i ne mogu imati potrebno obilježje važnosti jer se ne odnose na ta rješenja, pa utoliko o takvim pitanjima i ne ovisi odluka u predmetu.
6.1. Isto se odnosi i na tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava budući da su i one utemeljene na netočnim tvrdnjama o izostanku upute i upozorenja o načinu i formi podnošenja prijave prijedloga odnosno prigovora. Kod činjenice da su podnositeljice bile upućene u način i formu podnošenja prijave prijedloga za upis odnosno prigovora, nema vjerojatnosti povrede njihovih temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje u aspektu prava na pristup sudu, kao ni na mirno uživanje imovine (prava vlasništva). Pritom je neodlučno u kojem je dijelu rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka dana ta uputa jer rješenje u kojem je ta uputa dana zajedno i s dodatnim pojašnjenjima danim u uputi o pravnom lijeku predstavlja cjelinu.
7. U takvim je okolnostima valjalo odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP, dok ga je valjalo odbaciti u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava, a to po osnovi odredbe članka 389.a stavaka 4. i 5. ZPP.
Zagreb, 20. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
