REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4992/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. OIB 53056966535, iz Zagreba, Magazinska cesta 69, zastupana po punomoćniku Goranu Gložiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić&Lui u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-485/2025-2 od 4. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1407/2023 od 19. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 485/2025-2 od 4. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1407/2023 od 19. prosinca 2024., podnijela prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/2025 – dalje: ZPP).
2. Tužiteljica je prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP podnijela postavivši 2 (dva) pravna pitanja, za koje tužitelj smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Da li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj. valuta te djelomično cijene odnosno kamata, može opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?
2. Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?“ .
3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog.
4. Tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
5. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu u CHF, dok je predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i isplata preplaćenog iznosa.
6. Postupajući na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da tužiteljeva postavljena pravna pitanja, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka, u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za ništetnost cijelog ugovora ne odstupa od prakse revizijskog suda izražene u odlukama Rev-259/22, Rev-239/25 i Rev-820/23, a ne radi se o pitanju radi kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu. Nadalje, u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje tužitelj ice ističe se da je riječ o procesno pravnom pitanju, na koje pitanje, odgovor proizlazi iz same odredbe članka 375. ZPP koja propisuje kako u obrazloženju presude drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti te u situaciji kad se predmet vraća prvostupanjskom sudu radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će se u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja.
7. Zbog navedenog valjalo je, u odnosu na postavljena pravna pitanja, odlučiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
