Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4746/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja AT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II-tužitelja LT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], III-tužiteljice VT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], IV-tužiteljice DT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], V- tužiteljice ĐT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], VI- tužiteljice ATŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], VII- tužiteljice ZT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], VIII-tužitelja ET OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], IX- tužiteljice BT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], X- tužitelja ŽT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], XI-tužitelja FT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], XII-tužiteljice LTŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], XIII-tužiteljice ŠT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], XIV-tužiteljice CT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], XV-tužitelja NT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužiteljice ST OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (kao slijednika pok. HT OIB: [osobni identifikacijski broj]) te XVII-tužitelja RT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tužitelji I - XIII i XVII zastupani po punomoćnici Tini Drnjević Kotarac, odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Drnjević Kotarac u Splitu, protiv tuženika Grada Kaštela OIB: 08727843572, Braće Radić 1, Kaštel Sućurac, zastupanog po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi I - XIII i XVII-tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5694/2018 od 3. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5694/2018 od 3. svibnja 2024. i predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II Odluka o zahtjevu I - XIII i XVII-tužitelja za naknadu troška sastava žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-5694/2018 od 3. svibnja 2024. odbijen je tužbeni zahtjev kojim su tužitelji zahtijevali od tuženika isplatu naknade vrijednosti suvlasničkih dijelova nekretnina zk.č.br. 26/1 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk.č.br. 26/2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate i uz naknadu parničnog troška, kao u stavku I izreke presude suda prvog stupnja.

1.2. U stavku II izreke iste presude I - XIII i XVII-tužiteljima je naloženo naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 6.410,45 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žale se I - XIII i XVII-tužitelji zbog svih žalbenih razloga i predlažu prvostupanjsku presudu preinačiti i tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti uz naknadu parničnih troškova i troška sastava žalbe, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4.1. U presudi suda prvog stupnja ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) na koju osnovano ukazuju žalitelji i to stoga što su u odluci suda prvog stupnja navedeni proturječni razlozi o odlučnoj činjenici za presuđenje spora da su dijelovi prethodnih nekretnina zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 k. o. [katastarska općina] predstavljali nerazvrstanu cestu a time i javno dobo u općoj uporabi u vrijeme stupanja na snagu prijelazne odredbe čl. 131. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, dalje: Zakon o cestama) dana 28. srpnja 2011. kao ni u smislu u smislu odredaba čl. 59, čl. 60. i čl. 61. u vezi čl. 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/18, 110/18 i 32/20, dalje ZKG).

4.2. Posljedično je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

5.1. Predmet spora iz tužbe podnesene 30. studenog 2018. je zahtjev tužitelja za isplatu naknade za dijelove zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 označene kao oranice k. o. [katastarska općina] na kojima je u 2018. tuženik izvršio radove uređenja ceste asfaltiranjem. Pred Uredom državne uprave Splitsko-dalmatinske županije, Služba za imovinsko-pravne poslove, Ispostava Kaštela je 2015. pokrenut postupak nepotpunog izvlaštenja, između ostalih, spornih dijelova zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 k. o. [katastarska općina]. Rješenje o nepotpunom izvlaštenju KLASA:UP/I-944-17/17- 01/0088 URBROJ:2181-05/03-18-23 od 13. ožujka 2018. je uvažavanjem žalbe ovdje tužitelja poništeno rješenjem Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo [broj]II.943-04/18-01/209 [broj] od 29. siječnja 2020. i predmet je vraćen nadležnom prvostupanjskom tijelu na ponovi postupak. Budući da je potom predlagatelj odustao od svog zahtjeva, postupak izvlaštenja je obustavljen rješenjem KLASA:UP-I-944-17/14-01/01 URBROJ:2181/1-13/07/639-20-11 od 17. lipnja 2020.

5.2. Uz tužbu su tužitelji priložili zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz kojih je vidljivo da su 15. studenog 2018. bili suvlasnici nekretnina zk.č.br. 26/1 - oranice u površini od 1093 m2 i zk.č.br. 26/2 - oranice u površini od 2535 m2. Do promjena u opisu i površini navedenih nekretnina došlo je u tijeku predmetnog postupka, dana 12. rujna 2019. kada je pod brojem Z-29928/2019 zemljišnoknjižni sud zaprimio prijavni list i kopije katastarskog plana iz svibnja 2019. [broj] [broj], potvrđene od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, [obrt]. Od prethodne zk.č.br. 26/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - oranica u površini od 1093 otpisano je 362 m2 a od prethodne zk.č.br. 26/2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – oranica u površini od 2535 m2 otpisano je 485 m2. Time je ukupnih 847 m2 dijela površine navedenih nekretnina označenih kao oranice u prethodnom vlasništvu tužitelja preneseno u novoformiranu zk.č.br. 26/1 koja se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisuje kao nerazvrstana [adresa] (od sveukupnih 1156 m2) i to u rujnu 2019.

6.1. Prvostupanjski je sud odbio zahtjev tužitelja za isplatu naknade vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova nekretnina zk.č.br. 26/1 – oranice iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk.č.br. 26/2 – oranice iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od kojih je u ukupnih 847 m2 godine 2019. formirana nova zk.č.br. 26/1 opisana kao nerazvrstana [adresa] u [adresa] i to zbog nedostatka aktivne legitimacije, zaključujući iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke zasnovanog na orto-foto snimkama da su navedeni dijelovi tih nekretnina u razdobljima 1968., 2000, 2002. i 2008. u naravi predstavljali makadamski prilaz za dvanaest zgrada, te zaključuje da su iste predstavljale kolnik nerazvrstane [adresa] u [adresa] i time javno dobro.

6.2. Osnovano tužitelji u žalbi ističu kako je navedeni zaključak suda prvog stupnja u suprotnosti sa sadržajem javne isprave samog tuženika odnosno Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove KLASA:350-07/13-01/0112 URBROJ:2134/01-02/1-13-2 od 2. prosinca 2013. (list 22 spisa predmeta suda prvog stupnja) u kojem se jasno navodi kako se predmetne nekretnine, oranica zk.č.br.

26/1 i oranica zk.č.br. 26/2 k. o. [katastarska općina] ne smatraju nerazvrstanim cestama sukladno čl. 131., čl. 132. i čl. 133. Zakona o cestama. Da se ne radi o nerazvrstanoj cesti ponovljeno je i u očitovanju Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Solin, Službe za imovinsko-pravne poslove Klasa: UP-I-944- 17/14-01/01 Urbroj:2181-05/07-18-7 od 26. veljače 2018. (list 39). Nije od utjecaja to što je u prethodnom dopisu istom uredu državne uprave Klasa: 944-17/16-01/0017 Urbroj: 2134/01-1/1-17-4 (list 89) tuženik naveo kako sporna površina predstavlja nerazvrstanu cestu jer je riječ o dopisu od 8. svibnja 2017. a za primjenu mjerodavne prijelazne odredbe čl. 131. st. 1. Zakona o cestama odlučno je stanje na dan 28. srpnja 2011.

7.1. Kao što je navedeno u npr. odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-6/2022-2 od 7. studenog 2023., nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste tako da za promet postane dostupna općom uporabom. Iz utvrđenja pred prvostupanjskim sudom slijedi da je do izgradnje, opremanja i asfaltiranja sporne površine došlo u 2018., dakle sedam godina nakon stupanja na snagu prijelazne odredbe čl. 131. st. 1. Zakona o cestama. Za kasnije stjecanje statusa javnog dobra, nakon 28. srpnja 2011. od kada se primjenjuje Zakon o cestama, potrebno je ostvarenje pretpostavke propisane odredbom čl. 102. Zakona o cestama, dakle da je nastupila pravomoćnost uporabne dozvole odnosno da je donesen drugi akt na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu te da je nerazvrstana cesta kao takva upisana su zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Okolnost da je uknjižba dijelova predmetnih nekretnina u novoformiranoj čestici zk.č.br. 26/1 sa statusom nerazvrstane ceste u zk. ul. br. [broj ZK uloška] izvršena u tijeku ovog spora u rujnu 2019. temeljem prijavnog lista iz svibnja 2019. bi upravo opravdavala zahtjev za naknadu vrijednosti spornih dijelova u površini od 847 m2 za koju su umanjene prethodne nekretnine u vlasništvu tužitelja jer tuženik nije dokazao da se u vrijeme primjene prijelazne odredbe čl. 131. st. 1. Zakona o cestama 28. srpnja 2011. radilo o nerazvrstanoj cesti i time javnom dobru već je u dopisu od 2. prosinca 2013. tvrdio suprotno, što bi potvrdile i činjenice naknadnog pretvaranja makadamskog puta u cestu njezinom izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem radovima vršenim u lipnju 2018.

7.2. Ako se prema sadržaju očitovanja tuženika nekretnine zk.č.br. 26/1 i zk.č.br.

26/2 k. o. [katastarska općina] nisu smatrale nerazvrstanim cestama kako je to u očitovanju od 2. prosinca 2013. navedeno, onda se ne bi moglo smatrati ni da su u odlučno vrijeme stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. predstavljale nerazvrstanu cestu da bi se na njih primjenjivale prijelazne odredbe čl. 131. st. 1. i 2. Zakona o cestama sa statusom javnog dobra.

7.3. Nema mjesta ni primjeni prijelazne odredbe čl. 132. ZKG, neovisno o tome radi li se o faktički izgrađenom objektu komunalne infrastrukture prije stupanja na snagu ZKG 4. kolovoza 2018. Ovo stoga jer je od tužitelja kao uknjiženih vlasnika faktično oduzimanje spornih dijelova zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 k. o. [katastarska općina] s prenamjenom tog zemljišta učinjeno izvan za to propisanog postupka i bez odgovarajućeg pravnog akta o izvlaštenju, čime je tim dijelovima nekretnina neovlašteno dana namjena javne površine odnosno javnog dobra u općoj uporabi.

7.4. Za razliku od pravnog pristupa suda prvog stupnja, nije na tužiteljima bio teret dokazivanja činjenice tko je i kada trasirao i izgradio nekadašnji makadamski put i jesu li ga mogli koristiti samo suvlasnici predmetnih nekretnina ili svi (te gdje su bili i što su u tom dugom vremenskom periodu radili njihovi pravni prednici, kao što to sud prvog stupnja navodi) već je na tuženiku bio teret dokazivanja ostvarenja pretpostavki stjecanja statusa javnog dobra u smislu čl. 131. st. 1. i 2. Zakona o cestama, dakle da su u vrijeme stupanja na snagu tih odredbi 28. srpnja 2011. sporni dijelovi predmetnih nekretnina predstavljali cestu koju vozila koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika a nije razvrstana kao javna cesta u smislu tog zakona. U okolnostima predmetnog slučaja u kojem sam tuženik svojim očitovanjem od 2. prosinca 2013. jasno navodi kako se predmetne nekretnine zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 k. o. [katastarska općina] ne smatraju nerazvrstanim cestama a isto utvrđuje i Ministarstvo pravosuđa u rješenju [broj]II.943-04/18-01/209 [broj] od 29. siječnja 2020. (list 115-127), proizlazilo bi da, bez obzira je li makadamski put bio "slijepi put" ili ne, tuženik, na kojem je bio teret dokazivanja, nije dokazao da su se sporni dijelovi nekadašnjih zk.č.br. 26/1 i zk.č.br. 26/2 u površini od 847 m2 koristili 28. srpnja 2011. onako kako to propisuje prijelazna odredba čl. 131. st. 1. Zakona o cestama temeljem kakve odluke nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave o proglašenju nerazvrstane ceste pa da bi se ex lege imali smatrati javnim dobrom.

8.1. Obzirom da je u tijeku ovog spora od prethodne zk.č.br. 26/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1093 otpisano 362 m2 a od prethodne zk.č.br.

26/2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 2535 m2 otpisano 485 m2, ukupnih 847 m2 dijela površine navedenih nekretnina u prethodnom vlasništvu tužitelja je u rujnu 2019. preneseno u novoformiranu zk.č.br. 26/1 koja se u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisuje kao nerazvrstana [adresa] (od sveukupnih 1156 m2), i to sve bez pravomoćne odluke nadležnog tijela o izvlaštenju odnosno bez sklopljene nagodbe za oduzeto zemljište, odluka o zahtjevu za isplatu naknade za izvlašteno zemljište spada u sudsku nadležnost temeljem čl. 34. st. 2. ZPP.

8.2. Kako je navedeno, izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem je predmetna cesta izgrađena i privedena namjeni u 2018. Budući da su tada tužitelji izgubili mogućnost traženja povrata u posjed nekretnine od tuženika, opći zastarni rok zahtjeva za naknadu za oduzeto zemljište počeo je tada teći, u kojem smislu i u skladu s čl. 225. u vezi čl. 214. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) tražbina tužitelja sa zahtjevom za isplatu naknade za oduzeto zemljišne iz tužbe od 30. studenog 2018. ne bi bila u zastari.

8.3. Tužiteljima, kojima je 2018. izgradnjom ceste prilaz UT u [adresa] na dijelovima njihovih nekretnina koje su predstavljale oranice u privatnom vlasništvu oduzeto zemljište u površini od 847 m2 bez pravomoćne odluke o izvlaštenju ili nagodbe, bi pripadalo pravo na naknadu vrijednosti tog zemljišta temeljem odredbi čl. 33. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) u vezi čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" br. 74/14 i 69/17, dalje: Zakon o izvlaštenju) i čl. 105. st. 5. Zakona o cestama. Međutim, zbog pogrešnog zaključka koji je u proturječju sa sadržajem priloženih isprava sud prvog stupnja nije raspravio i ocijenio pretpostavke za primjenu navedenih mjerodavnih odredbi, što onemogućava preinaku osporene presude primjenom čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP.

9.1. Slijedom navedenog i primjenom čl. 369. st. 1. ZPP odlučeno je kao u stavku I izreke.

9.2. Posljedično je o zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava žalbe odlučeno kao u stavku II izreke, primjenom čl. 166. st. 3. ZPP.

10. U ponovljenom će suđenju sud prvog stupnja provedbom i ocjenom predloženih važnih dokaza utvrditi odlučne činjenice presudne za odluku pravu na isplatu naknade tržišne vrijednosti oduzetog zemljišta, nastojeći pritom izbjeći bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano, te primjenom mjerodavnog materijalnog prava iz čl. 33. st. 2. ZV u vezi čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju te čl. 105. st. 5. Zakona o cestama donijeti zakonitu, pravilnu i valjano obrazloženu odluku o predmetnom tužbenom zahtjevu. Pri tom se a uzimajući u obzir pribavljene podatke Porezne uprave Split (list 176), u svrhu postavljanja određenog tužbenog zahtjeva te ujedno i radi otklanjanja nepotrebnog ponavljanja opisa visine kamatne stope uz svaki pojedini iznos tužbenih zahtjeva svih tužitelja što tužbeni zahtjev čini preopširnim i time nerazumljivim, upućuje na mogućnost vraćanja tužbe na ispravak primjenom čl. 109. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 20. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej