Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4169/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NPKLM d.o.o. OIB: 29816848178, Korčula, Put Sv. Luke 1, koga zastupa punomoćnik Pero Lozica, odvjetnik u Korčuli, protiv I. -tuženika HRVATSKE CESTE d.d. OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina ulica 3, i II. -tuženika DUBROVNIK CESTE d.d. OIB: 60216477432, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja o smetanju posjeda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Psp-29/2025-12 od 5. studenoga 2025., dana 20. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje o smetanju posjeda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Psp-29/2025-12 od 5. studenoga 2025. i predmet se vraća tome sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvoga stupnja je odlučeno kako slijedi:
"I. Odbacuje se tužba s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"I. Utvrđuje se da su tuženici ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, dana 27. lipnja 2025. godine samovlasno smetali tužitelja NERETVANSKO-PELJEŠKO-KORČULANSKO-LASTOVSKO-MLJETSKI VODOVOD d.o.o., Put Sv. Luke 1, 20 260 Korčula, OIB: 29816848178, u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu nekretnine - šahtu vodovodne infrastrukture koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar kolnika državne državne ceste DC 118 na križanju Dubrovačke i Lumbarajske ceste (Sveti Antun), a koja u naravi predstavlja vodovodno okno sa vodovodnim armaturama (sekcijski ventil, reducir tlaka i mjerač protoka) koje se nalazi u trupu ceste na križanju državne ceste DC 118 i županijske ceste ŽC 6225 Korčula – Lumbarda, na način da su samovlasno izvodeći radove redovitog održavanja izveli radove na način da nisu uklonili stari sloj asfalta, pa zatim nanijeli novi sloj, nego su na stari asfalt ugradili novi u visini od 8-10 centimetara, čime su promijenili visinu kolnika, te postojeći šaht tužitelja ostavili u rupi od 8-10 centimetara, te ga zatim bez znanja tužitelja asfaltirali.
II. Nalaže se tuženicima ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, uspostaviti ranije posjedovno stanje nekretnine iz točke I. kakvo je bilo prije smetanja (uznemiravanja) posjeda, tako što će ukloniti višak asfalta i nivo kolnika vratiti na prvobitnu visinu u kojoj je šaht bio na nivou kolnika, sve u roku od 8 dana.
III. Zabranjuje se tuženicima ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, svako buduće takvo ili slično smetanje odnosno uznemiravanje posjeda, pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana.
IV. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koji na iznos troška teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana. "
II. Odbija se i prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere koja glasi: "I. Nalaže se tuženicima/protivnicima osiguranja da odmah uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda, na način da osiguraju predlagatelju osiguranja nesmetani pristup nekretnini - šahtu vodovodne infrastrukture koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar kolnika državne državne ceste DC 118 na križanju [adresa] i [adresa] ([mjesto]), tako što će ukloniti višak asfalta i nivo kolnika vratiti na prvobitnu visinu u kojoj je šaht bio u nivou kolnika, sve u roku od 8 dana.
II. Zabrana iz točke I. smatra se provedena dostavom ovog rješenja protivniku osiguranja/tuženiku.
III. Privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka. "
III. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana tuženicima naknaditi parnični trošak u iznosu od po 100,00 eura (sto eura)."
2. Protiv toga rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ga zbog pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za preinačenje i prihvaćanje tužbenog zahtjeva, podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu I.-tuženik je osporio njenu osnovanost i predložio odbijanje.
4. Žalba je osnovana.
5. Nesporno je da je tužitelj ovlašteni isporučitelj vodnih usluga na području Grada Korčule. U tužbi i tijekom postupka navodi da je kao takav vlasnik i posjednik vodovodnog okna sa vodnim armaturama koje se nalazi na križanju Državne ceste DC I i Državne ceste DC I 18 i Županijske ceste 2C 6225 Korčula-Lumbarda, to je revizijsko okno sastavni dio vodoopskrbnog sustava kojim tužitelj upravlja. Tuženici su ga smetali u posjedu okna u sklopu radova na saniranju državne ceste kada su 27. lipnja 2025. izveli radove na način da su na stari sloj asfalta nanijeli novi sloj u visini od 8 do 10 cm, postojeći šaht ostavili u rupi te visine i potom ga prekrili asfaltom, čime su smetali njegov dosadašnji mirni posjed stvari koji je izvršavao neometanim pristupom vodovodnom oknu, skidajući poklopac šahta koji je sastavni dio okna.
6. Odluka suda prvog stupnja kojim je tužba odbačena temelji se, u bitom, na zaključku da predmetno vodovodno okno ne predstavlja samostalnu cjelinu već je dio nekretnine na kojoj je postavljen, u ovom slučaju javne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi koje ne može biti predmet stvarnog prava i kao takva ne može biti predmet posjedovne zaštite u sudskom postupku već je za postupanje nadležno upravno tijelo. Ujedno stoga smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere.
7. Osnovan je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga koji ističe žalitelj.
8. Naime, iako je vodovodno okno sa vodnim armaturama fizički pozicionirano unutar kolnika javne ceste, pogrešan je zaključak suda prvoga stupnja da je i u pravnom smislu i funkcionalnom smislu njen neodvojiv, nesamostalan dio.
9. Odredbom čl. 6.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153709, 143712, 152/14,) je propisano da dio stvari koji se ne može fizički od nje odvojiti a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio) ne može biti samostalnim objektom stvarnog prava osim ako zakonom nije što drugo određeno.
10. Po mišljenju ovoga suda vodovodno okno ne predstavlja bitni dio javne ceste kao površine namijenjen javnom prometu niti funkcija vodovodnog okna ovisi o prometnoj funkciji ceste, riječ je o samostalnoj stvari čije uklanjanje ne dovodi do uništenja njegovog ili prometnice na kojoj je fizički smješten.
11. Međutim, sve i da tome nije tako, odredbom posebnog zakona, u ovom slučaju odredbom čl. 9. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine br. 66/2019 - dalje: ZVU) je propisano:
(1) Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.
(2) Komunalnim vodnim građevinama upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(3) Pod upravljanjem u smislu ovoga Zakona smatraju se poslovi investitora gradnje komunalnih vodnih građevina, njihov pogon i održavanje te čuvanje i korištenje za namjene kojima komunalne vodne građevine služe.
(4) Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina provodi se sukladno planovima koje donosi javni isporučitelj vodnih usluga, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na komunalne vodne građevine na jednom uslužnom području na kojima je, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pravo vlasništva ili suvlasništva stekao javni isporučitelj vodnih usluga s drugog uslužnog područja.
(6) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na druga prava po osnovi ulaganja koja je na komunalnim vodnim građevinama na jednom uslužnom području stekao javni isporučitelj vodnih usluga s drugog uslužnog područja.
12. Nadalje, odredbom čl. 3. st. 2. toga Zakona je propisano:
"U smislu ovoga Zakona pojmovi: aglomeracija, građevine za javnu odvodnju, građevine za javnu vodoopskrbu, ispuštanje u vode, izvorište, komunalne otpadne vode, komunalne vodne građevine, građevine urbane oborinske odvodnje, kondicioniranje, korištenje voda, individualni sustav odvodnje, individualni sustav vodoopskrbe, ministar, Ministarstvo, odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda, otpadni mulj, otpadne vode, odluka o odvodnji otpadnih voda, sabirna jama, sanitarne otpadne vode, sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, voda za ljudsku potrošnju imaju značenje uređeno zakonom kojim se uređuju vode."
13. Prema odredbi čl. 25. st. 2. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19, 84/21, 47/21) komunalne vodne građevine su građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije, vodozahvatne građevine (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda.
14. Iz citiranih odredbi proizlazi da predmetno vodno okno predstavlja po svojoj funkciji vodnu građevinu odnosno njen dio, u vlasništvu tužitelja kao isporučitelja vodne usluge i kao takva vodna građevina izvan je pravnog režima ceste kao javnog dobra kojim bi bila isključena iz posjedovne zaštite. Po prirodi stvari, obzirom na funkciju takvog objekta te vlasništvo i obvezu tužitelja kao pružatelja vodne usluge da u skladu s odredbom čl. 9. st. 3. ZVU održava vodnu građevinu u stanju koje osigurava namjenu kojoj služi (djelatnosti od javnog interesa prema odredbi čl. 4. ZVU), podrazumijeva se i faktična vlast tužitelja nad njim, u smislu pristupa, izvođenja radova i sl., sve u funkciji njegove zakonske namjene.
15. Zbog navedenih razloga tužitelj je ovlašten tražiti posjedovnu zaštitu od postupaka kojima je, kako ovdje tvrdi, ometan u dosadašnjem načinu izvršavanja posjeda, mirnim i neometanim pristupu vodovodnom oknu.
16. Kako je tužba odbačena pogrešnom primjenom materijalnoga prava, u postupku nisu utvrđene odlučne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva za posjedovnu zaštitu u smislu odredbe čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153709, 143712, 152/14) kao niti pretpostavke za određivanje privremene mjere, te je valjalo temeljem odredbe čl. 370. ZPP odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
17. Odluka o naknadi troškova postupka tuženicima ukinuta je sukladno odredbi čl. 164. st. 4. ZPP.
U Zagrebu, 20. siječnja 2026.
Sudac:
Jasenka Grgić
