Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3475/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sandre Artuković Kunšt, univ.spec.iur., kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Gabriele Topić Kordej i Suzane Radaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Anzulović Mirošević, odvjetniku iz Supetra, protiv tužene PF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužene, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P- 131/2022-13 od 6. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 20. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-131/2022-13 od 6. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je prihvaćen tužbeni zahtjev radi predaje u suposjed nekretnine pobliže označene pod tom točkom izreke tužiteljici.
Pod točkom II. izreke je tužiteljici dosuđen parnični trošak.
2. Protiv navedene presude žali se tužena zbog svih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže da drugostupanjski sud odluku prvostupanjskog suda preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice. Pritom nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti
5. Predmet spora je predaja u suposjed nekretnine.
6. Tijekom prvostupanjskog postupka je u bitnome utvrđeno da su stranke dvije od četiri suvlasnika nekretnine , u naravi kuće, koje su stranke stekle nasljeđivanjem i da je u posjedu cijele nekretnine tuženica.
7. Slijedom navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev za predaju nekretnine u suposjed tužiteljici.
8. Tužiteljica kao suvlasnica na temelju čl.37. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14– dalje: ZV) ima pravo na suposjed predmetne nekretnine, a kako je nesporno tužena u posjedu cijele nekretnine, to su ostvarene pretpostavke iz čl.161. st.1. i čl.162. st.1. ZV za predaju nekretnine u suposjed, jer je u postupku dokazano da je tužiteljica suvlasnik, a da je tuženica u isključivom posjedu nekretnine.
9. Naime, prema odredbi čl. 37. st. 6. ZV svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva. Odredbom čl. 161. st. 1. ZV propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a odredba čl. 162. st. 1. ZV propisuje da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
10. Suposjed je pravno stanje u kojem su dvije ili više osoba suvlasnici nekretnine i imaju pravo zajedničkog posjedovanja i korištenja te nekretnine, svaka u skladu s vlastitim suvlasničkim udjelom.
11. U ovoj parnici tužiteljica, kao jedna od četiri zemljišnoknjižna suvlasnika sporne nekretnine, traži od tuženice, koji drže nekretninu u isključivom posjedu, samo predaju u suposjed te nekretnine. Kako se u ovom postupku ne zahtjeva ujedno i dioba nekretnine, ostali suvlasnici te nekretnine nemaju položaj nužnih suparničara, pa nisu ni trebali biti obuhvaćeni tužbom kako to u žalbi tvrdi tuženica ističući da je osim nje suvlasnica i njezina kćer, koja nije obuhvaćena tužbom u ovom postupku.
12. Naime, suvlasnik koji traži suposjed stvari tužbom treba obuhvatiti samo one suvlasnike koji tu stvar drže u posjedu (čl. 162. st. 1. ZV), a ne i ostale suvlasnike.
13. Žalbena tvrdnja da u spornoj nekretnini živi i kćer tuženice, je činjenica koju tuženica nije isticala do zaključenja prethodnog postupka (čl. 299. ZPP), pa u tim okolnostima ta žalbena tvrdnja predstavlja iznošenje nove činjenice koja u žalbenoj fazi postupka nije dozvoljena (čl. 352. st. 1. ZPP).
14. Prvostupanjskom odlukom je pravilno dosuđen parnični trošak tužiteljici temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP te temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje: Tarifa), a ta se odluka prvostupanjskog suda niti obrazloženo žalbom ne pobija.
15. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke osnovom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.
U Zagrebu 20. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.