REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8/I,52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ob-138/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Biljani Bojanić, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice AĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Gordani Šibenik, odvjetnice iz [adresa] protiv 1. protustranke HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE (OIB: 84397956623) iz Zagreba, A. Mihanovića 3, zastupanog po punomoćniku Miljenku Čačiću dipl. iur., 2. protustranke PĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], III. protustranke AĐČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], sada u [adresa] i 4. protustranke BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1 Ob- 216/2023-28 od 25. travnja 2025., 16. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje toč. I. i III. rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1 Ob-216/2023-28 od 25. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Odbija se kao neosnovan prijedlog protiv I-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

II Prihvaća se prijedlog protiv II-protustranke PĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], III-protustranke AĐČ OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV-protustranke BĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] te se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice AĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1960. u mjestu [adresa] i MĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1952. u [adresa], a umrlog **.**.2010. u [adresa], koja izvanbračna zajednica je trajala 18 godina.

III Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troškova postupka."

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica u odnosu na toč. I. i III. rješenja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači u pogledu toč. I. i naloži HZMO-u plaćanje troškova predlagateljici.

4. Prva protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podnio je odgovor na žalbu smatrajući istu neosnovanom obzirom da nije prouzrokovao predlagateljici nikakve troškove. Predlaže da se žalba odbije sa zahtjevom za naknadu troška izvanparničnog postupka.

5. Žalba predlagateljice nije osnovana.

6. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice za sada pok. MĐ protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, iz razloga što Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran pozivom i na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH broj: Rev- 1639/2018 od 2. veljače 2022.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda predlagateljice, pazeći pri tome dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. u vezi sa čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje ZPP), ocjena je ovog suda da je pobijano rješenje pravilno.

8. Predlagateljica je predmetni postupak pokrenula radi stjecanja uvjeta za ostvarivanje određenih prava iz područja mirovinskog osiguranja i to prava na mirovinu po izvanbračnom suprugu te je pokrenula postupak protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i 2. protustranke PĐ, 3. protustranke AĐČ i 4. protustranke BĐ, zakonskih nasljednika iza sada pok. MĐ.

9. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskog osiguranja (Narodne novine 157/13. 151/14, 33/15, 93/15,120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje ZMO), pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. navedenog članka smatra se izvanbračnim suprug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine, s tim da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi bio pasivno legitimiran.

10. Osnovom odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona (zakon ("Narodne novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ) propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku iz obiteljskih odnosa, pa je i jasno da stranka u predmetnom postupku utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz tog proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Radi se o postupku u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već o postupku u kojem se odlučuje o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem se odlučuje o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja, konkretno o pravu na obiteljsku mirovinu.

11. Pri tom i tom treba cijeniti odredbu čl. 11. ObZ kojim je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, pa stoga u izvanparničnim postupcima gdje je predmet utvrđenja da je postojala izvanbračna zajednica, pasivno legitimiran izvanbračni drug, ili kao što je u konkretnom slučaju, njegovi pravni slijednici.

12. Time je i pravilan zaključak prvostupanjskog suda da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u predmetnom postupku, a takvo pravno shvaćanje pa i onda kad se postupak utvrđenja izvanbračne zajednice pokreće u smislu čl. 22. st. 3. ZMO-a izraženo je i u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. Iz rješenja o nasljeđivanju od 20. srpnja 2010. doneseno iza pok. MĐ je i predlagateljica određena njegovom nasljednicom na temelju zakona i ustupa u odnosu na nekretnine i određene pokretnine, te su također i zajednička djeca, u ovom postupku 2. do 4. protustranke utvrđeni kao nasljednici, pa se i u odnosu na to sukladno odredbi čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, može i zaključiti da zakonski nasljednici nisu osporavali status izvanbračne supruge.

13. Slijedom navedenog, žalba predlagateljice odbijena je kao neosnovana i odlučeno temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 44. ZIP.

U Puli-Pola 16. siječnja 2026.

Sutkinja

Biljana Bojanić