Poslovni broj: Usž-4126/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Hrvoja Miladina, članova vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŠE iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Jure Mlinarić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Arelić&Mlinarić d.o.o. u Zagrebu, Trnjanska cesta 69, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1647/2023-27 od 13. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1647/2023-27 od 13. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II 141-02/23-03/341208956, urbroj: 341-99-06/2-23-1818 od 23. svibnja 2023. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu klasa: UP/I 141-02/23- 03/03412018956, ur.broj: 341-18-06/2-23-28832 od 31. ožujka 2023. (točka I. izreke). Točkom II. Izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu od 31. ožujka 2023., kojim je tužitelju, pripadniku borbenog sektora Hrvatskog vijeća obrane, odbijen zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu.
3. Tužitelj podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog bitne povrede odredaba sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je ostvario status ratnog vojnog invalida X. grupe s 20% invaliditeta po osnovi ranjavanja u ratu u Bosni i Hercegovini. Opisuje način liječenja te smatra da su kod njega nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju, bez mogućnosti poboljšanja. Drži da medicinska dokumentacije nije dovoljno stručno pregledana te prigovara da nije saslušan, kao i da ga stalna sudska vještakinja Milana Varinac-Barač nije neposredno pregledala. Smatra da je pogrešno ocijenjeno da su sve zdravstvene tegobe rezultat degenerativnih promjena, te da nisu ocijenjene tegobe s osnove ranjavanja. Predlaže Sudu da uvaži žalbu, poništi pobijanu presudu i rješenje tuženika, te sam riješi predmetnu upravnu stvar.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.
7. Člankom 142. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19, 84/21, dalje: ZHBDR), propisano je da pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, ako to pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.
8. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak pokrenut na zahtjev tužitelja za priznanje prava na invalidsku mirovinu prema članku 142. ZHBDR- a u vezi s člankom 39. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13. do 102/19., dalje: ZOMO).
9. Osporeno i prvostupanjsko rješenje tuženika utemeljeni su na nalazu i mišljenju stručnog tijela medicinskog vještačenja (Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Splitu od 27. ožujka 2023. i nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka istog Zavoda od 18. svibnja 2023.), koja su suglasno ocijenila da kod tužitelja nije nastupilo smanjenje ni gubitak radne sposobnosti. U obrazloženju nalaza Vijeća viših vještaka opisano je zdravstveno stanje tužitelja te je stručna ocjena da kod tužitelja prevladavaju degenerativne promjene vezane uz dob, dok je ranjavanje manjeg intenziteta.
10. U sporu je na prijedlog tužitelja pribavljen nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prof. dr.mr. Milane Varinac-Barač, specijaliste medicine rada i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Danči Tripalo, specijaliste ortopeda. Stalna sudska vještakinja Danči Tripalo je nakon analize medicinske dokumentacije te neposrednog pregleda tužitelja navela da u desnom dijelu natkoljenice u medijalnom dijelu postoje brojne sitne sjene stranog tijela intenziteta metala, a u mekom tkivu desne potkoljenice dvije metalne sjene. Konstatirala je prisutnost hiperpigmentiranih ožiljaka u predjelu desne potkoljenice i u predjelu dlana lijeve šake vidljiv ožiljak u području tenara (ispod korijena palca), te navela da su kretnje u desnom koljenu i lijevoj šaci uredne uz formiranje šake. Vještakinja je zaključila da kod tužitelja dominiraju tegobe na osnovu degenerativnih promjena lokomotornog sustava vezanih uz dob, te da tegobe s osnove ranjavanje manjeg intenziteta od degenerativnih promjena i ne doprinose degenerativnim promjenama. Ujedno, one nisu dovele do kliničkog pogoršanja invaliditeta procijenjenog nakon rehabilitacije.
11. Stalna sudska vještakinja Milana Varinac-Barač, specijalistica medicine rada, je u svom nalazu detaljno iznijela podatke iz medicinske i ostale dokumentacije, te zdravstveno stanje tužitelja (stanje nakon ranjavanja desne natkoljenice i potkoljenice, desnog koljena i lijeve šake, degenerativne promjene lokomotornog sustava u smislu obostrane gonartroze i lumbosakralnog sindroma). Imajući u vidu njegovu životnu (preko 64 godine života), poslove koje je obavljao, te pribavljeni nalaz i mišljenje sudske vještakinje Danči Tripalo, specijaliste ortopeda, zaključila je da kod tužitelja ne postoji smanjenje ni gubitak radne sposobnosti. Vještakinja je pojasnila da je specijalista ortoped nadležan između ostalog za etiologiju bolesti koštano-mišićnog sustava i procjenu funkcijskog oštećenja, pa s obzirom da su tegobe od ranjavanja manjeg stupnja, te ne doprinose degenerativnim promjenama, ono nije od utjecaja na njegovu radnu sposobnost.
12. Tužitelju je na temelju rješenja Federacije Bosne i Hercegovine, Srednjobosanskog kantona Općinske službe za privredu, društvene djelatnosti i opću upravu, Općine Bugojno, broj: 04-41-00701-11 od dana 17. kolovoza 2011., na koje je u postupku revizije nadležnog tijela dana suglasnost, priznato svojstvo ratnog vojnog invalida X. grupe s 20% invaliditeta po osnovi ranjavanja. S obzirom na navedeno, te suglasne nalaze stručnog tijela medicinskog vještačenja pribavljenih u upravnom postupku i sudskih vještaka u upravnom sporu, prema ocjeni ovoga Suda pravilno je utvrđeno da kod žalitelja nije nastupilo smanjenje niti gubitak radne sposobnosti iz članka 39. ZOMO-a i članka 142. ZHBDR-a. Uz suglasne nalaze vještačenja , prema ocjeni ovoga Suda, nema činjenične ni pravne osnove za donošenje drukčijeg rješenja.
13. Tužitelja je neposredno pregledala stalna sudska vještakinja Danči Tripalo, specijalista ortoped, dok sudska vještakinja Milana Varinac-Barač nije našla potrebnim obavljanje pregleda, što je u skladu s rješenjem suda od 5. siječnja 2024., kojim je određeno provođenje sudskog vještačenja, te po potrebi obavljanje neposrednog pregleda tužitelja.
14. Prema članku 49. stavku 1. i 4. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, te stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrdit, ali sud nje vezan tim prijedlozima. Stoga okolnost što tužitelj nije saslušan u sporu, nije od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom da su za ocjenu radne sposobnosti odlučne medicinske činjenice i isto se donosi na temelju nalaza i mišljenja vještaka.
15. Žalbeni navodi nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.
16. Odluka o trošku utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, koja propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.
17. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 15. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat Paliska
