Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3237/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EĐJ iz [adresa], Carlton Way Apt 30, Sjedinjene Američke Države, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16, protiv tuženice EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mariju Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, Medulićeva 9, radi trpljenja namirenja tražbine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1073/2018-90 od 24. ožujka 2025., dana 15. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1073/2018-90 od 24. ožujka 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja tužba je odbačena (točka I. izreke), te je odbijen prijedlog tužitelja za zabilježbom hipotekarne tužbe na nekretnini 7. suvlasnički dio: 1300/10000 etažno vlasništvo (E-7) dijela k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća broj 20, 20 A i 20 B u [adresa], ukupne površine 79,5 čhv, a koji je suvlasnički dio nekretnine neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu, i to 1. trosobni stan br. 05 na tavanu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, drvarnice, ukupne površine 89,92 m[2] , a koji je stan upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke). Također, naloženo je tužitelju da tuženici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.452,96 eura sa zateznim kamatama tekućim od 24. ožujka 2025. do isplate (točka III. izreke).

2. Protiv rješenja žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Tuženica je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tužitelja odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za trpljenjem namirenja tražbine u iznosu od 17.743,54 eura sa pripadajućim zateznim kamatama sudskom prodajom nekretnine u vlasništvu tuženice.

6. Tijekom prvostupanjskog, a i sada žalbenog postupka, sporno je postojanje pravnog interesa tužitelja za podnošenjem tužbe.

7. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

- da su tužitelj kao zajmodavac i tuženica kao zajmoprimac i založna dužnica sklopili dana 20. rujna 2011. Ugovor o zajmu kojim je tuženik pozajmio tužiteljici iznos od 12.925,67 eura što u kunskoj protuvrijednosti iznosi 97.000,00 kuna,

- da je u svrhu osiguranja zajma ugovoreno zasnivanje založnog prava na nekretnini tuženice stan broj 5 u [adresa] u [adresa], površine 89,92 m[2] upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška], podul. [katastarska općina]

- da je ugovor o zajmu sklopljen u formi potvrđene privatne isprave koja ima snagu javnobilježničkog akta.

8. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da Ugovor o zajmu koji su sklopili tužitelj i tuženica predstavlja ovršnu ispravu na osnovi koje se može pokrenuti ovrha, te da stoga tužitelj nema pravnog interesa za podnošenjem tužbe. Stoga je tužbu tužitelja odbacio, te prijedlog za upisom zabilježbe hipotekarne tužbe odbio.

9. Tužitelj osporava pobijano rješenje ističući u žalbi da sud prvog stupnja pogrešno smatra da može pokrenuti ovršni postupak i da nema pravnog interesa za vođenjem parničnog postupka. Također, tužitelj u žalbi navodi da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da nije dokazao da ne raspolaže izvornikom predmetnog ugovora o zajmu, jer, s obzirom nije bio sudionikom pravnog posla, ne može od javnog bilježnika zahtijevati niti izvornik isprave, a niti stavljanje potvrde o ovršnosti. Pritom tužitelj ističe i da sud prvog stupnja nije ocijenio sve dokaze koji su radi postojanja pravnog interesa izvedeni.

10. Takvi žalbeni navodi tužitelja su osnovani. Naime, u načelu, u slučaju kada stranke sastave ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave koja sadrži potvrdu o ovršnosti, tada nema mjesta vođenju parnice jer vjerovnik svoja prava može ostvariti izravno u ovršnom postupku. To iz razloga što je svrha sastavljanja takvih isprava upravo izbjegavanje vođenja parničnog postupka i omogućavanje vjerovnika da, po dospijeću tražbine, izravno u ovršnom postupku ostvaruje svoja prava (u tom smislu su i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1228/2019 od 6. prosinca 6. prosinca 2022., Rev-695/2017 od 1. lipnja 2021., Rev x-356/2018 od 8. ožujka 2023., Rev x-507/14 od 18. lipnja 2014. i dr.).

11. Tužitelj u postupku tvrdi da ima pravni interes za pokretanje parničnog postupka iz razloga što ne raspolaže izvornikom ugovora o zajmu, pa stoga ne može pokrenuti izravno ovršni postupak temeljem ugovora o zajmu kao ovršne isprave. Pravilno sud prvog stupnja u pobijanom rješenju navodi da tu činjenicu tužitelj treba dokazati. Međutim, ne može se za sada prihvatiti utvrđenje suda prvog stupnja da tu spornu činjenicu tužitelj nije dokazao. Osim toga, tužitelj u postupku, a i sada u žalbi, ne tvrdi samo da ne raspolaže izvornikom ugovora o zajmu, već tvrdi i da ne može ishoditi potvrdu o ovršnosti jer nije bio stranka u javnobilježničkom postupku solemnizacije privatne isprave. Dakle, tužitelj tvrdi da temeljem ugovora o zajmu ne može pokrenuti ovrhu, ne samo stoga što ne raspolaže izvornikom isprave, već i stoga što, čak i da isti posjeduje, ne bi mogao ishoditi potvrdu o ovršnosti. Pritom je potrebno i navesti da za pokretanje ovršnog postupka temeljem privatne solemnizirane isprave kao ovršne javnobilježničke isprave nije dovoljno samo da se ista u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu priloži uz prijedlog za ovrhu, već je, sukladno čl. 36. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), potrebno da na istu bude stavljena potvrda o ovršnosti koju daje javni bilježnik (čl. 36. st. 5. OZ).

12. Sud prvog stupnja međutim, iako tužitelj u postupku tvrdi, ne samo da nije u mogućnosti pribaviti izvornik ovršne isprave, već i da nije u mogućnosti pribaviti potvrdu o ovršnosti, nije naveo jasne, dostatne i razumljive razloge zbog čega smatra da tužitelj potvrdu o ovršnosti može pribaviti. U tom smislu tužitelj osnovano u žalbi ističe da sud prvog stupnja postojanje njegovog pravnog interesa nije raspravio u smislu odredbe čl. 54. st. 7. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22), te da nije cijenio iskaze svjedoka javnog bilježnika Zorana Vrsalović i javnobilježničke prisjednice KĐ, zapisnik o saslušanju javnog bilježnika Igora Martinovića u predmetu pred sudom prvog stupnja posl. broj P-4731/16 od 6. lipnja 2017., kao i očitovanje Hrvatske javnobilježničke komore od 21. studenog 2016. iz kojih, prema ocjeni tužitelja, proizlazi da nije mogao pribaviti niti izvornik ugovora o zajmu, a niti potvrdu o ovršnosti istog. S obzirom da sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku nije ocijenio sve dokaze koji su provedeni radi utvrđivanja odlučnih činjenica o kojima ovisi postojanje pravnog interesa tužitelja za podnošenjem tužbe, to se pobijano rješenje ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tužitelja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

14. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka.

15. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka te će ponovno u odnosu na postojanje ili nepostojanje pravnog interesa tužitelja za podnošenja tužbe ocijeniti sve dokaze koji su radi utvrđivanja odlučnih činjenica izvedeni pri čemu će imati u vidu i odredbe OZ i ZJB na kojem mu je ukazano ovim rješenjem. Nakon toga će moći donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 15. siječnja 2026.

Sudac:

Robert Jambor