Poslovni broj: Pp-2000/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI
SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenika RĐ i II okrivljenika ČĐ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 47/89, 55/89, 83/89, 47/90, 55/91, 29/94, 114/22) i čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, Klasa:211-07/25-5/4984, Ur.br:511-19-29-25-1 od 24. veljače 2025., nakon provedene glavne rasprave u odsutnosti I i II okrivljenika, a u prisutnosti njihove braniteljice, na temelju čl. 182. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 15. siječnja 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Temeljem članka 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona
I okrivljenik: RĐ, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem [adresa],
II okrivljenik: ŽĐ, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
da bi:
1. 5. siječnja 2025. u 16:00 sati, u [adresa], na javnom mjestu, u krugu Osnovne škole Retkovec, narušavali javni red i mir vikom i galamom pa da bi time počinili prekršaj opisan po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona,
2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. s ciljem prouzročenja straha drugome i stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u političkom uvjerenju i izražavanju i spolnoj orijentaciji, povrijedili dostojanstvo na način da je Il okrivljenik ŽĐ, koristeći bijelu boju s kistom bojao tri klupice u krugu Osnovne škole Retkovec, a koje klupice su izvorno bile obojane u "dugine boje", (plava, žuta, zelena i crvena boja), simbol LGBT zajednice, pri tome vičući: "Dinamooooooo Zagreb!" dok je I okrivljenik RĐ svojim mobitelom snimao bojanje klupa i pri tom vikao: "Odi idemo drugu farbat, ima još dvije, razvuko sam ovdje boju, ajde samo vuci, evo jebo vam MĐ mater, da vam jebem mater u usta, pička vam materina, ne budete u Dubravi bili, mamu vam jebem, samo razvuci sve, nemamo još puno, imamo za još jednu!", da bi potom I okrivljenik RĐ navedenu snimku objavio na Tik-tok računu @boki.habi, a za koju je snimku dobio više od milion pregleda, da bi navedena snimka više puta bila podijeljena (screenshot) na društvenim mrežama Reddit i Facebook-u, čime su uznemirili veći broj građana korisnika društvenih mreža, Tik-tok, Facebook i Reddit, stvarajući neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje i razlike u političkom uvjerenju i izražavanju i spolnoj orijentaciji, povrijedili dostojanstvo građana, a poglavito LGBT zajednice, pa da bi time počinili prekršaj opisan po čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kažnjiv po istom članku istog Zakona.
II. Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Zagreb, Klasa:211-07/25- 5/4984, Ur.br:511-19-29-25-1, podnijela je 24. veljače 2025. optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, te je u odsutnosti I i II okrivljenika, a u prisutnosti njihove braniteljice provedena glavna rasprava.
2. Okrivljenici pozvani da se očituju o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje za koje se terete, dostavili su sudu pisanu obranu u kojoj je I okrivljenik RĐ naveo da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja kojim mu se stavljaju na teret, navodeći da je 05.01.2025. mobilnim uređajem snimao II okrivljenog ČĐ koji je s kistom obojao u bijelu boju tri klupice u krugu Osnovne škole Retkovec. Pritom je točno da je I okrivljeni RĐ tom prilikom izrekao „Odi idemo drugu farbat, ima još dvije, razvuko sam ovdje boju, ajde samo vuci, evo jebo vam MĐ mater, da vam jebem mater u usta, pička vam materina, ne budete u Dubravi bili, mamu vam jebem, samo razvuci sve, nemamo još puno, imamo još za jednu". Međutim, nije točno da je I okrivljenik tom prilikom vikao. Iz same snimke je nesporno da je I okrivljenik uputio riječi i psovke ali je isto tako razvidno da tom prilikom nije vikao, niti je inkriminirane navode izrekao na takav način - glasno, povišenim tonom, već ih je izrekao mirnim i smirenim tonom, što se jasno i nedvojbeno čuje iz video snimke događaja. Dodatno se ističe kako se događaj opisan u optužnom prijedlogu dogodio 05.01.2025. u blizini Osnovne škole Retkovec te da osim okrivljenika, tom zgodom nije bila prisutna niti jedna druga osoba. Osim toga, u inkriminirano vrijeme bili su u tijeku zimski praznici pa nije postojala niti mogućnost da bilo tko od učenika ili nastavnog osoblja iste osnovne škole u bilo kojem trenutku bude prisutna. (Članak 14. st. 2. Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025. Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2024. i traje do 6. siječnja 2025., s tim da nastava počinje 7. siječnja 2025. godine.) l okrivljenik ističe i kako je njegova kćer, FĐ, upravo završila 6.e razred Osnovne škole Retkovec te da uredno ispunjava svoje roditeljske dužnosti pa tako vodi brigu za sigurnost dobrobit svoga djeteta na način da istom nastoji svakodnevno pružati najbolji primjer. Stoga nije životno logično da bi kao otac vlastitom djetetu stvorio neprilike i doveo ga u poziciju da isti trpi posljedice njegova ponašanja ili na bilo koji drugi način ugrozio njegovu dobrobit. I okrivljenik živi u [adresa] u [adresa] te je inkriminiranom izjavom iskazao nezadovoljstvo vođenjem grada od strane gradonačelnika MĐ jer smatra da se isti bavi trivijalnim stvarima umjesto da poduzima radnje u svrhu poboljšanja života građana. U konkretnom slučaju, isto se očituje u tome da su gradske Vlasti donijele odluku i izvršile bojanje spornih klupica, a da je iste trebalo zamíjenítí zbog dotrajalosti. I okrivljenik negira bilo kakvu namjeru povrede prava drugih osoba ili izražavanja netrpeljivosti. Izjave l okrivljenika nisu bile usmjerene protiv bilo koje društvene skupine, već se radilo isključivo o potpori II okrivljenom ŽĐ vezano za estetsku i simboličku gestu u kontekstu osobnog viđenja javnog prostora. Klupe I okrivljeniku nisu bile poznate kao označeni simbol bilo koje društvene ili manjinske skupine. Njegove izjave nisu bile usmjeren protiv LGBTQ+ zajednice, stoga je razvidno da isti nije imao namjeru izazvati osjećaj neprijateljstva, straha ili isključenja. l okrivljenik je smatrao da je korištenje više boja na klupi narušavalo vizualni sklad okoline. Prebojavanje klupica u bijelu boju od strane okrivljenog ŽĐ učinjeno je iz osobnog dojma a tome kako bi javna površina trebala izgledati. U retrospektivi l okrivljenik priznaje da je pogriješio jer zajedno s Il okrivljenim ŽĐ nije konzultirao nadležne službe te izražava žaljenje ako je netko od građana njegove izjave doživio uvredljivima jer to nije bila njegova namjera. l okrivljenik je spornu snimku objavio na svom profilu @boki.habi na društvenoj mreži Tik tok upravo radi pozivanja ostalih građana na otpor prema vladajućoj vlasti u Gradu Zagrebu, ali je istu uklonio unutar sat vremena od objave. l okrivljenik navodi i da ostvaruje mjesečna novčana primanja u iznosu od 1.200,00 eura te da uzdržava dvije kćeri od 13 i 17 godina i plaća stambeni kredit u anuitetima u visini od 250,00 eura te bi mu odmjeravanje kazne u visini kako to predlaže tužiteljstvo ozbiljno ugrozilo ne samo vlastitu egzistenciju već i egzistenciju najužih članova obitelji. Sukladno čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, da bi se radnja l okrivljenika mogla kvalificirati kao prekršaj, mora biti takva da svojim ponašanjem ozbiljno narušava javni red i mir, odnosno vríjeđa moralne osjećaje građana. U ovom slučaju, kako se iz snimke nedvojbeno utvrđuje da I okrivljenik nije vikao niti se ponašao na uznemirujući način, izostaje osnovni element potreban za postojanje prekršaja - narušavanje javnog reda. U optužnom prijedlogu se navodi da je time uznemiren „veći broj građana, korisnika društvenih mreža” o čemu se ne dostavlja niti jedan jedini dokaz. U službenoj bilješci o dojavi samo je navedeno da je u III Policijskoj postaji 06.01.2025. e-mailom zaprimljena dojava o oštećivanju javne imovine - kupe na školskom igralištu u Retkovcu. Dakle, ne samo da nije zaprimljena dojava građana korisnika društvenih mreža bilo kakvoj uznemirenosti (kako je to opisano u optužnom prijedlogu), već je zaprimljen samo jedan e-mail jednog građanina i to o navodnom oštećivanju javne imovine - klupice, što nije predmet inkriminacije. Tužiteljstvo optužni prijedlog temelji isključivo na subjektivnom doživljaju odnosno tvrdnji jedne jedine osobe o događaju koji ne predstavlja inkriminirani događaj, bez potpore u objektivnim dokazima, zbog čega je vjerodostojnost takvih navoda znatno umanjena. Štoviše, da do oštećenja klupica nije došlo, potvrđuje i ravnatelj Osnovne škole Retkovec. Snimka je objektivni dokaz koji opovrgava tvrdnju da je I okrivljenik vikao, pa se drugi dokazi na kojima tužiteljstvo temelji optužni prijedlog ne mogu smatrati vjerodostojnima niti dovoljnim dokazom za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka. Ukoliko bi i dalje postojala bilo kakva sumnja u način izricanja navoda od strane I okrivljenika, istu bi valjalo tumačiti u korist okrivljenika, u skladu s temeljnim načelom prekršajnog prava - in dubio pro reo. Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije da bi se radnja I okrivljenika mogla kvalificirati kao prekršaj mora biti učinjena s namjerom da se prouzroči strah drugome ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. I okrivljenik inkriminiranim navodom nije ostvario obilježje prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer se predmetnim navodima nije stvorilo neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje niti se istima vrijeđa dostojanstvo građana, a poglavito LGBTQ+ zajednice koja nije bila niti predmet inkriminiranih navoda i postupanja. I okrivljenik dodatno ukazuje kako se „dugine boje” koje su obilježje LGBTQ+ zajednice sastoje od sljedećih 6 boja: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava te ljubičasta. S druge strane, predmetne klupice su bile obojane u 4 boje: Plava, žuta, zelena i crvena boja pa je jasno kako se ne radi o bilo kakvom obilježju LGBTQ+ zajednice. Potpuno je nejasno na koji način bi I okrivljenik inkriminiranim navodima mogao stvoriti neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje i vrijeđati dostojanstvo LGBTQ+ zajednice ista nije bila predmetnom navoda, a tim više jer je isti podržao bojanje klupica u bijelu boju iz duginih boja koje boje ne predstavljaju obilježje LGBTQ+ zajednice. Zaključno, I okrivljenik smatra da iz njegovog ponašanja nije proizašla nikakva radnja koja bi predstavljala prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pa predlaže da se, temeljem uvida u snimku i cjelokupne obrane, sukladno odredbi čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona, oslobodi optužbe. Ako bi sud smatrao da je I okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, isti će na ovom mjestu ukazati na činjenice koje opravdavaju izricanje blaže sankcije odnosno oslobođenje od kazne. S obzirom na prijedlog sankcije iz optužnog prijedloga, a uzimajući u obzir raspon novčane kazne predviđene za inkriminirane prekršaje, plaćanje visoke kazne predstavljalo bi znatan financijski izdatak te ugrozilo likvidnost I okrivljenika. Odredbom čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisana je novčana kazna iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvor do 30 dana. Unatoč propisanom rasponu za određivanje novčane kazne tužiteljstvo predlaže da se l okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekne novčana kazna od 3.000,00 eura, dakle novčana kazna koja premašuje zakonski okvir. Odredbom čl. 3. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. Dakle, tužiteljstvo može u optužnom prijedlogu predložiti visinu kazne, ali taj prijedlog mora biti unutar zakonom propisanih granica. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisana je novčana kazna u íznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kn (663,61 do 3.981,69 eura). Ako bi sud i smatrao da je l okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, ukazuje se sudu na naročito olakotne okolnosti koje egzistiraju kod l okrivljenika - stupanj krivnje, da l okrivljenik nije nikada kažnjavan za istovjetne i slične prekršaje, da je l okrivljenik umanjio odnosno otklonio posljedice prekršaja na način da je unutar jednog sata od objave uklonio spornu video snimku sa svog profila @boki.habi na društvenoj mreži Tik tok, da bi mu izricanje novčane kazne ugrozilo životnu egzistenciju, kao i uzimajući u obzir svrhu kažnjavanja, to su ispunjene pretpostavke za oslobođenje od kazne. U svakom slučaju, a uzimajući u obzir naprijed navedene naročite olakotne okolnosti, to su ispunjene i pretpostavke za ublažavanje kazne iz čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona, sukladno kojem se kazna može ublažiti do općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika. I okrivljenik smatra da u ovom slučaju egzistiraju naročito olakotne okolnosti i da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom. Slijedom navedenog, a obzirom iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlazi počinjenje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije koji se l okrivljeniku stavljaju na teret, to I okrivljenik predlaže sudu osloboditi ga od optužbe, a podredno I okrivljenik predlaže naslovljenom sudu primijeniti odredbe o oslobođenju od kazne iz čl. 38. st. 2. odnosno podredno odredbe o ublažavanju kazne iz čl. 37. st. 2. i 3. toč. Prekršajnog zakona. Nadalje, II okrivljenik ŽĐ je također naveo da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret, navodeći da je 05.01.2025. na adresi [adresa], koristio bijelu boju i kistom obojao tri klupice u krugu Osnovne škole Retkovec, a koje su izvorno bile obojane u plavu, žutu, zelenu i crvenu boju te je tom prilikom izrekao „Dinamooo Zagreb!". Međutim, nije točno da je II okrivljenik tom prilikom vikao na način da bi narušio javni red i mir. U konkretnom slučaju, radi se o navijačkom uskliku povezanim s nogometnim klubom GNK Dinamo, Zagreb, čiji je II okrivljenik strastveni navijač. Predmetni usklik koriste svi navijači GNK Dinamo Zagreb jer se istim snažno izražava identitet podrška i pripadnost nogometnom klubu. Iz same snimke je nesporno da je II okrivljenik izrekao snažno i ponosno navedeni usklik s naglašenim ritmom na „Di-na-mo Za-greb!", što ne predstavlja viku već se iskazuje emotivna veza prema nogometnom klubu, što se jasno i nedvojbeno čuje iz vídeo snimke događaja. Dodatno se ističe kako se događaj opisan u optužnom prijedlogu dogodio 05.01.2025. godine u blizini Osnovne škole Retkovec te da osim okrivljenika, tom zgodom nije bila prisutna niti jedna druga osoba. Osim toga, u inkriminirano vrijeme su u tijeku bili zimski praznici pa nije postojala niti mogućnost da bilo tko od učenika ili nastavnog osoblja iste osnovne škole u bilo kojem trenutku bude prisutna. lI okrivljenik ističe i kako je njegov sin, PĐ, upravo završio 5.c razred Osnovne škole Retkovec te da uredno ispunjava svoje roditeljske dužnosti pa tako i vodi brigu za sigurnost dobrobit svoga djeteta na način da istom nastoji svakodnevno pružati najbolji primjer. Stoga nije životno logično da bi kao otac vlastitom djetetu stvorio neprilike i doveo ga u poziciju da isti trpi posljedice njegova ponašanja ili na bilo koji drugi način ugrozio njegovu dobrobit. U odnosu na bojanje klupica bijelom bojom, II okrivljenik osobno smatra da se gradonačelnik MĐ bavi trivijalnim stvarima umjesto da poduzima radnje u svrhu poboljšanja života građana. U konkretnom slučaju, isto se očituje u tome da su gradske vlasti donijele odluku i izvršile bojanje spornih klupica, a da je iste trebalo zamijeniti zbog dotrajalosti. Il okrivljenik negira bilo kakvu namjeru povrede prava drugih osoba ili izražavanja netrpeljivosti. Postupanje II-okrivljenika nije bilo usmjereno protiv bilo koje društvene skupine, već se radilo isključivo o estetskoj i simboličkoj gesti u kontekstu njegovog osobnog viđenja javnog prostora. Klupe Il okrivljeniku nisu bile poznate kao označeni simbol bilo koje društvene ili manjinske skupine. Njegovo postupanje nije bilo usmjereno protiv LGBTQ+ zajednice, stoga je razvidno da isti nije imao namjeru izazvati osjećaj neprijateljstva, straha ili isključenja. Il okrivljenik je smatrao da je korištenje više boja na klupi narušavalo vizualni sklad okoline. Prebojavanje klupica u bijelu boju učinjeno je iz osobnog estetskog dojma o tome kako bi javna površina trebala izgledati. U retrospektivi, Il okrivljenik priznaje da je pogriješio jer prethodno nije konzultirao nadležne službe te izražava žaljenje ako je netko njegov čin, bilo tko doživio uvredljivim jer to nije bila njegova namjera. Il okrivljenik navodi i da je zaposlen kao taksist te ostvaruje minimalna primanja od kojih svaki mjesec izdvaja 200,00 eura na ime alimentacije za uzdržavanje sina te bi mu odmjeravanje kazne u visini kako to predlaže tužiteljstvo ozbiljno ugrozilo ne samo vlastitu egzistenciju već bi isti bio onemogućen i u ispunjavanju obveze uzdržavanja sina. Sukladno čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, da bi se radnja Il okrivljenika mogla kvalificirati kao prekršaj, mora biti takva da svojim ponašanjem ozbiljno narušava javni red i mir, odnosno vrijeđa moralne osjećaje građana. U ovom slučaju, kako se iz snimke nedvojbeno utvrđuje da je Il okrivljenik koristio navijački usklik te da nije vikao niti se ponašao na uznemirujući način, izostaje osnovni element potreban za postojanje prekršaja - narušavanje javnog reda. U optužnom prijedlogu se navodi da je time uznemiren „veći broj građana, korisnika društvenih mreža” o čemu se ne dostavlja niti jedan jedini dokaz. U službenoj bilješci o dojavi samo je navedeno da je u III Policijskoj postaji 06.01.2025. e-mailom zaprimljena dojava o oštećivanju javne imovine - kupe na školskom igralištu u Retkovcu. Dakle, ne samo da nije zaprimljena dojava građana korisnika društvenih mreža o bilo kakvoj uznemirenosti (kako je to opisano u optužnom prijedlogu), već je zaprimljen samo jedan e-mail jednog građanina i to o navodnom oštećivanju javne imovine - klupice, što nije predmet inkriminacije. Tužiteljstvo optužni prijedlog temelji isključivo na subjektivnom doživljaju odnosno tvrdnji jedne jedine osobe o događaju koji ne predstavlja inkriminirani događaj, bez potpore u objektivnim dokazima, zbog čega je vjerodostojnost takvih navoda znatno umanjena. Štoviše, da do oštećenja klupica nije došlo, potvrđuje i ravnatelj Osnovne škole Retkovec. Snimka je objektivni dokaz koji opovrgava tvrdnju da je II okrivljenik vikao, pa se drugi dokazi na kojima tužiteljstvo temelji optužni prijedlog ne mogu smatrati vjerodostojnima niti dovoljnim dokazom za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka. Ukoliko bi i dalje postojala bilo kakva sumnja u načinu izricanja navijačkog usklika kao simbola podrške nogometnom klubu od strane II-okrivljenika, istu bi valjalo tumačiti u korist okrivljenika, u skladu s temeljnim načelom prekršajnog prava - in dubio pro reo. Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije da bi se radnja II okrivljenika mogla kvalificirati kao prekršaj mora biti učinjena s namjerom da se prouzroči strah drugome ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. II okrivljenik inkriminiranim postupanjem nije ostvario obilježje prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer se predmetnim navodima i postupanjem nije stvorilo neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje niti se istima vrijeđa dostojanstvo građana, a poglavito LGBTQ+ zajednice koja nije bila niti predmet inkriminiranih navoda i postupanja. II okrivljenik dodatno ukazuje kako se „dugine boje” koje su obilježje LGBTQ+ zajednice sastoje od sljedećih 6 boja: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava te ljubičasta. S druge strane, predmetne klupice su bile obojane u 4 boje: Plava, žuta, zelena i crvena boja pa je jasno kako se ne radi o bilo kakvom obilježju LGBTQ+ zajednice. Potpuno je nejasno na koji način bi II okrivljenik inkriminiranim navodima mogao stvoriti neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje i vrijeđati dostojanstvo LGBTQ+ zajednice kada ista zajednica nije bila predmetom usklika, a tim više jer je isti obojao klupice u bijelu boju iz duginih boja koje boje ne predstavljaju obilježje LGBTQ+ zajednice. Zaključno, II okrivljenik smatra da iz njegovog ponašanja nije proizašla nikakva radnja koja bi predstavljala prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pa predlaže da se, temeljem uvida u snimku i cjelokupne obrane, sukladno odredbi čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona, oslobodi optužbe. Ako bi sud smatrao da je II okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, isti će na ovom mjestu ukazati na činjenice koje opravdavaju izricanje blaže sankcije odnosno oslobođenje od kazne. S obzirom na prijedlog sankcije iz optužnog prijedloga, a uzimajući u obzir raspon novčane kazne predviđene za inkriminirane prekršaje, plaćanje visoke kazne predstavljalo bi znatan financijski izdatak te ugrozilo likvidnost II okrivljenika. Odredbom čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisana je novčana kazna iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvor do 30 dana. Unatoč propisanom rasponu za određivanje novčane kazne tužiteljstvo predlaže da se lI okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekne novčana kazna od 3.000,00 eura, dakle novčana kazna koja premašuje zakonski okvir. Odredbom čl. 3. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. Dakle, tužiteljstvo može u optužnom prijedlogu predložiti visinu kazne, ali taj prijedlog mora biti unutar zakonom propisanih granica. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisana je novčana kazna u íznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kn (663,61 do 3.981,69 eura). Ako bi sud i smatrao da je lI okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, ukazuje se sudu na naročito olakotne okolnosti koje egzistiraju kod Il okrivljenika - stupanj krivnje, da lI okrivljenik nije nikada kažnjavan za istovjetne i slične prekršaje, da su otklonjene posljedice prekršaja na način da je I okrivljenik RĐ unutar jednog sata od objave uklonio spornu video snimku sa svog profila @boki.habi na društvenoj mreži Tik tok, da II okrivljenik ostvaruje minimalna novčana primanja i da ga tereti obveza uzdržavanja malodobnog sina KĐ, kao i uzimajući u obzir svrhu kažnjavanja, to su ispunjene pretpostavke za oslobođenje od kazne. U svakom slučaju, a uzimajući u obzir naprijed navedene naročite olakotne okolnosti, to su ispunjene i pretpostavke za ublažavanje kazne iz čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona, sukladno kojem se kazna može ublažiti do općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika. II okrivljenik smatra da u ovom slučaju egzistiraju naročito olakotne okolnosti i da se svrha kažnjavanja može postići i takvom blažom kaznom. Slijedom navedenog, a obzirom iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlazi počinjenje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije koji se Il okrivljeniku stavljaju na teret, to II okrivljenik predlaže sudu osloboditi ga od optužbe, a podredno II okrivljenik predlaže naslovljenom sudu primijeniti odredbe o oslobođenju od kazne iz čl. 38. st. 2. odnosno podredno odredbe o ublažavanju kazne iz čl. 37. st. 2. i 3. toč. Prekršajnog zakona.
O svemu navedenom okrivljenici su priložili potrebnu dokumentaciju.
4. U dokaznom postupku sud je pregledao i pročitao dokaze koje prileže spisu i to DVD snimku događaja i preslike fotografija ČĐ, službenu zabilješku o dojavi, izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju, izvješće i zapisnike o ispitivanju osumnjičenika.
5. U završnoj riječi braniteljica je izjavila da obrana smatra kako iz činjeničnog opisa ne proizlazi počinjenje prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret, niti je dokazano da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, pa se predlaže sudu osloboditi okrivljenike od optužbe. Iz video snimke nedvojbeno proizlazi kako I okrivljenik nije vikao niti se ponašao na uznemirujući način, dok je u odnosu na II okrivljenika iz snimke razvidno da je koristio navijački usklik koji ne predstavlja viku niti se ponašao na neki drugi uznemirujući način, stoga izostaje osnovni element potreban za postojanje prekršaja a to je način narušavanja javnog reda i mira. Dakle snimka je objektivni dokaz koji opovrgava tvrdnju optužbe da su okrivljenici vikali, pa se drugi dokazi na kojima optužba temelji optužni prijedlog ne mogu smatrati vjerodostojnim ni dovoljnim dokazom za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka. Okrivljenici svojim postupanjem nisu ostvarili ni prekršaj iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer se inkriminiranim navodima i postupanjem okrivljenika nije stvorilo neprijateljsko ponižavajuće i uvredljivo okruženje niti se istima vrijeđa dostojanstvo građana, a poglavito LGBTQ+ zajednice koja nije bila ni predmet inkriminiranih navoda i postupanja. Tužiteljstvo optužni prijedlog temelji isključivo na subjektivnom doživljaju bez potpore u objektivnim dokazima te obrana smatra da su ostvarene sve pretpostavke za oslobođenje okrivljenika od kazne.
6. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu I i II okrivljenika za djela prekršaja koja im se stavljaju na teret, a opisana su u izreci ove presude te nakon što je pregledao i pročitao ostale dokaze izvedene tijekom postupka, sudac nije našao dokazanim da bi isti počinili prekršaje koji im se optuženjem stavljaju na teret. Naime, analizom i ocjenom izvedenih dokaza, odnosno obrane okrivljenih, pregledane DVD snimke događaja i preslike fotografija ČĐ te pročitane službene zabilješke o dojavi, izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju, izvješće i zapisnike o ispitivanju osumnjičenika, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sudac nije mogao na siguran način utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaje, na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.
7. Naime, kako su okrivljenici u svojoj obrani u cijelosti porekli počinjenje prekršaja opisanih pod točkom 1. i 2. u izreci presude, odnosno u bitnom su naveli da kritične zgode nisu vikom remetili javni red i mir te nisu s ciljem prouzročenja straha drugome i stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u političkom uvjerenju i izražavanju i spolnoj orijentaciji, povrijedili dostojanstvo na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu, zbog čega je sud ostao u sumnji u pogledu bitnih činjenica, te da bi razjasnio iste, pregledao je DVD snimku događaja, fotografije i pročitao službenu zabilješke o dojavi, izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju, izvješće i zapisnike o ispitivanju osumnjičenika, međutim i nakon što je pregledao snimku i pročitao ostale izvedene dokaze sudac nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi okrivljenici počinili djela prekršaja na način kako im se to stavlja na teret optužnim prijedlogom, obzirom se iz svih izvedenih dokaza tijekom postupka, a posebno pregledavanja DVD snimke događaja ne vidi da bi okrivljenici vikom remetili javni red i mir jer se na snimci osim okrivljenika ne vidi niti jedna druga osoba, a sve što je izgovoreno nije izgovoreno vikom niti galamom. Isto tako sud nije mogao zaključiti da su okrivljenici prebojavanjem klupica, a kako to navodi tužitelj, koje su izvorno bile obojane u "dugine boje"(plava, žuta, zelena i crvena boja), simbol LGBTQ+ zajednice, prouzročili strah drugome i stvorili neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju razlike u političkom uvjerenju i izražavanju i spolnoj orijentaciji te povrijedili dostojanstvo, obzirom navedene boje nisu simbol LGBTQ+ zajednice, već je jedno od obilježja navedene zajednice šest boja i to crvena, narančasta, žuta, zelena, plava te ljubičasta, pa je obzirom na navedeno, jasno da se ovdje ne radi niti o jednom obilježju LGBTQ+ zajednice, niti da su okrivljenici na taj način imali namjeru izazvati strah drugome i stvoriti neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju razlike u izražavanju spolne orijentacije.
8. Stoga, kako u spisu ne postoje drugi dokazi na temelju kojih bi se mogla sa sigurnošću utvrditi prekršajna odgovornost okrivljenika, uzimajući u obzir navedeno, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude, te u nedostatku dokaza okrivljenike osloboditi od optužbe.
9. Temeljem propisa citiranog u izreci, I i II okrivljenici su oslobođeni optužbe, te je u skladu s time odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, 15. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Irena Grdan
Josipa Svetina
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude okrivljenici, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenik RĐ, [adresa]
2. II okrivljenik ŽĐ, [adresa]
3. odvjetnica Antea Brajković, Horvaćanska cesta 53 B, Zagreb
4. tužitelj Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Zagreb
5. pismohrana - ovdje
