REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3903/2025-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova 4, protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, klasa: UP/I-362- 02/24-02/523, urbroj: 443-02-05-17-24-4 od 26. kolovoza 2024., radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1796/2024-8 od 17. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1796/2024-8 od 17. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanjem rješenja tuženika klasa: UP/I-362-02/24-02/523, urbroj: 443-02-05-17- 24-4 od 26. kolovoza 2024., kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje bespravno izgrađenih građevina sve pobliže navedeno u točki 1. izreke rješenja tuženika.

2. Tužiteljica u žalbi navodi da sud nije proveo predložene dokaze koje je predložila u tužbi te nije specificirao koja bi to dokumentacija bila potrebna za rješenje ove upravne stvari. Nedostatnim utvrđivanjem dokaza sud nije mogao u dovoljnoj mjeri utvrditi koje bi to odlučne činjenice bile koje bi u konačnici rezultirale odbijanjem tužbenog zahtjeva. Ističe da je navela da je tuženik povrijedio njeno pravo na uporabu materinjeg jezika, jer je slovenska državljanka te govori i razumije slovenski jezik, a ne govori niti razumije hrvatski jezik. Predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS) Sud ne nalazi postojanje niti jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. Tužiteljica smatra da je sud propustio izvesti predložene dokaze, zbog čega nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica predlagala uvid u cjelokupni spis tuženika, kao i zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu, u koji je sud izvršio uvid. Prema odredbi članka 49. stavka 3. ZUS-a upravni sud je ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, što je u konkretnom slučaju upravni sud i učinio te osnovano zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Ovo iz razloga jer je rješenje tuženika doneseno sukladno odredbi članka 113. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, te naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja, ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem. Sukladno odredbi članka 115. stavka 3. naprijed navedenog Zakona rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i rješenje o uklanjanju doneseno nepoznatoj osobi bez obzira na kojem se području građevina nalazi, izvršava se putem treće osobe, bez prethodno izrečene novčane kazne iz članka 114. stavka 3. tog Zakona.

8. Kako iz spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja proveden očevid, o čemu spisu predmeta prileži zapisnik od 13. travnja 2024. s fotografijama, kojom prilikom je utvrđeno da su na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvedene građevine bez izvršne građevinske dozvole, pobliže navedene u točki 1. izreke rješenja tuženika i to u zaštićenom krajoliku, izvan građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu, to nije bilo mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva.

9. Tužiteljica smatra da se prvostupanjski sud nije konkretno pozvao ni na kakvu dokumentaciju zbog čega se presuda ne može ispitati. Međutim, suprotno mišljenju tužiteljice prvostupanjski sud je u obrazloženju presude izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode, čime je postupio u skladu s odredbom članka 119. stavka 5. ZUS-a.

10. Glede prigovora tužiteljice da joj u upravnom postupku nije omogućeno sudjelovanje na materinjem, slovenskom jeziku, treba reći da se tužiteljica sukladno pozivu tuženika od 29. travnja 2024. očitovala na dostavljeni zapisnik s očevida od 13. travnja 2024. a koje očitovanje je dostavila na hrvatskom jeziku (očitovanje od 13. svibnja 2024.). Temeljem odredbe članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP) postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a temeljem stavka 2. istog članka Zakona postupak se može voditi na drugom jeziku ili pismu koji su u službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrđenim propisima donesenim na temelju Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma. Sukladno članku 21. stavku 1. točka 2. Statuta Istarske županije - Statuto della regiona Istriana ("Službene novine Istarske županije", broj: 10/09., 4/13., 16/16., 1/17., 2/17., 2/18., 10/20., 6/21.) u postupku pred upravnim tijelima u Istarskoj županiji ravnopravna je službena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika.

11. Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 14. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić