Poslovni broj: Usž-3866/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa odvjetnica Marija Perkov iz Odvjetničkog društva Marić, Stajčić & Perkov j.t.d., Zagreb, Radnička cesta 54, protiv rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, OIB: 36162371878, Slatina, Braće Radić 22, klasa: UP/I- 211-03/24-04/397, urbroj: 511-16-07-24-1 od 13. ožujka 2024., radi oduzimanja vozačke dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-650/2024-10 od 10. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba te potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-650/2024-10 od 10. srpnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-211-03/24-04/397, urbroj: 511-16-07-24-1 od 13. ožujka 2024., kojim je tužiteljici ukinuta i oduzeta vozačka dozvola pobliže opisana u navedenom rješenju, uz obvezu tužiteljice da istu preda Policijskoj postaji Slatina u roku od 8 dana od dana zaprimanja tog rješenja. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
2. Tužiteljica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, u bitnom navodeći da je tužiteljica u razdoblju od 1. veljače 2023. do 20. siječnja 2024. na temelju pravomoćnih odluka o prekršajima prikupila 12 negativnih prekršajnih bodova i to pobliže navedenih u obrazloženju presude. Smatra da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Odlučna činjenica u ovom sporu bila je utvrditi je li tužiteljica osporenim rješenjem tuženika dva puta kažnjena za isti prekršaj te je slijedom navedenog povrijeđeno načelo ne bis in idem. Upire na odluke Europskog suda za ljudska prava koje smatra relevantnim te ističe da je Europski sud za ljudska prava zauzeo stav da element idem načela ne bis in idem zahtijeva da se utvrdi trebaju li se postupci koji se ponavljaju odnositi samo na isto ponašanje ili je potrebna i primjena iste pravne kvalifikacije, odnosno je li za primjenu načela odlučan identitet pravnih kvalifikacija ili je dovoljno da je riječ o istim činjenicama. Primjenjujući navedeno na konkretan slučaj, pogotovo uzimajući u obzir vremensku povezanost jer sud navodi da jedan prekršaj počinjen 29. studenoga 2022. u 12,12, a drugi isti dan u 12,39 sati, razvidno je da je tužiteljica počinila jedan prekršaj, odnosno da je u kratkom vremenskom razdoblju postupala na isti način. Također, osim vremenskog okvira počinjenja prekršaja radi se o jednom prekršaju, na što ukazuje isto mjesto počinjenja prekršaja. Ovdje se radi o istom činjeničnom supstratu jer su se oba događaja odvila istoga dana s razmakom od 27 minuta, na istom mjestu, ista je pravna kvalifikacija prekršaja, članak 53. stavak 1. u svezi sa stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa kratki vremenski razmak upućuje na kontinuiranu vožnju, a ne na dva odvojena čina prekršaja. Smatra da je sud pogriješio kad nije odredio odgodni učinak tužbe te predlaže da se presuda ukine i usvoji tužbeni zahtjev, odnosno podredno da se predmet vrati na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da ostaje kod svih navoda danih u odgovoru na tužbu te predlaže žalbu odbiti.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima – „Narodne novine“, broj: 36/24. – dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje niti jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
6. Naime, prvostupanjski sud je pregledom spisa upravnog predmeta ocijenio rješenje tuženika zakonitim budući istom prileže pravomoćni obvezni prekršajni nalozi, kao i pravomoćna presuda Općinskog suda u Virovitici, iz kojih proizlazi da je tužiteljica prikupila 12 negativnih prekršajnih bodova, što je upisano u evidenciju, temeljem odredbe članka 286. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22. – dalje: ZOSPC), o čemu sukladno odredbi članka 296. stavka 1. istog Zakona evidenciju vodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
6.1. Prvostupanjski upravni sud je uvidom u pravomoćne odluke o prekršajima navedene u obrazloženju rješenja tuženika te priložene spisu predmeta utvrdio za koja razdoblja i zbog kojih prekršaja su tužiteljici negativni prekršajni bodovi upisani u evidenciju.
7. Neosnovano tužiteljica u žalbenim navodima ukazuje na povredu načela ne bis in idem (zabrana dvostrukog procesuiranja i kažnjavanja). Naime, u odnosu na obvezne prekršajne naloge, na koje tužiteljica u žalbi upire, treba reći da se tu radi o dvije različite radnje koje su se dogodile u različito vrijeme i te dvije različite radnje predstavljaju dva različita djela prekršaja te nema povrede načela ne bis in idem. Osim toga, radi se o prigovorima koji se u suštini odnose na zakonitost pravomoćnih obveznih prekršajnih naloga koji se s uspjehom ne mogu isticati u upravnom sporu.
8. Bespredmetni su prigovori tužiteljice glede određivanja odgodnog učinka tužbe, budući je ova stvar pravomoćno riješena.
9. Valjalo je, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić