REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5683/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., Antuna Heinza 4, Zagreb, OIB: 29743547503, Podružnica Split, 114. brigade 8, Split, kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž- 535/2025-5 od 4. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3833/2022-23 od 24. travnja 2025. ispravljena rješenjem poslovni broj P-3833/2022-26 od 27. svibnja 2025., u sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-535/2025-5 od 4. studenoga 2025., zbog pravnih pitanja:
„Predstavlja li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje odštetu po isplaćenoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05)?
Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i priznatog prava na obiteljsku mirovinu obitelji pokojnog osiguranika, odnosno ako tužitelj isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koji po redovnom tijeku stvari, da nije bilo prometne nesreće, ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, predstavljala li tu štetu razlika između visine priznate mirovine i one koja bi bila priznata zbog ozljede na radu?“.
II. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-535/2025-5 od 4. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3833/2022-23 od 24. travnja 2025. ispravljena rješenjem poslovni broj P-3833/2022-26 od 27. svibnja 2025., zbog pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže odbiti prijedlog uz naknadu troškova odgovora na prijedlog.
3. Pitanjima iznijetim u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj sadržajno problematizira pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pogledu pitanja stvarne štete koju HZMO trpi isplatama obiteljske mirovine članovima obitelji u slučaju smrti svog osiguranika koja je posljedica prometne nezgode za koju je odgovoran osiguranik tuženika.
4. U tom kontekstu tužitelj se između ostalih naznačenih razloga važnosti pozvao i na činjenicu da o spornim pitanjima postoji neujednačena praksa nižestupanjskih sudova, pri čemu se pozvao na odluku drugostupanjskog suda (Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-401/2022 od 25. travnja 2024.).
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ovo dostatni argumenti da se dopusti podnošenje revizije tužitelju u odnosu na pitanja naznačena u izreci ovog rješenja, a koja su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.
6. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u odnosu na postavljena pravna pitanja kako je naznačeno u izreci ovog rješenja dopušta se podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude.
7. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci (toč. II. izreke).
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
