Poslovni broj: Usž-2773/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr.sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Sektora za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Maksimirska 63, OIB: 72910430276, radi ispravka podataka u matici rođenih, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-865/2024-9 od 24. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-865/2024-9 od 24. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-223-01/23-01/16, URBROJ: 514-07-03-01/2-24-2 od 5. veljače 2024.
2. Rješenjem tuženika od 5. veljače 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za osobna stanja građana, KLASA: UP/I 223-01/23-0702/0006, URBROJ: 2181/1-12-02/02-23- 0012 od 26. listopada 2023. kojim se odbija tužiteljev zahtjev za ispravak podataka u matici rođenih, Matični ured Solin, Matično područje [adresa], godina 1906., redni broj 129, za temeljni upis činjenice rođenja FUCC.
3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga. Ističe da je prvostupanjski sud propustio utvrditi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno upravno tijelo, odnosno da je nadležan Matični ured u Solinu. Navodi da prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja nisu uzeti u obzir podaci iz javnih isprava, a što je suprotno članku 49. Zakona o državnim maticama. Smatra da je prilikom postupanja po zahtjevu trebalo primijeniti zakon o maticama koji je bio na snazi prije 9. svibnja 1946. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu proveden je u izvršenju rješenja tuženika od 20. rujna 2023. kojim je poništeno rješenje prvostupanjskog javnopravnog tijela i predmet je vraćen na ponovni postupak uz uputu da o zahtjevima tužitelja od 26. travnja 2023. i 12. lipnja 2023. odluči u jednom postupku.
7.1. U ponovljenom postupku su na temelju članka 44. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09., 110/21.) zahtjevi tužitelja od 26. travnja 2023. i 12. lipnja 2023. spojeni u jedan postupak. Istima se traži ispravak podataka u matici rođenih Matičnog ureda Solin pod brojem 129 iz 1906. godine kod temeljnog upisa činjenice rođenja ZUCC (tužiteljevog oca) na način da se ispravi pogrešno upisano prezime djeteta i njegovih roditelja FU u F te da se ispravi pogrešno upisano prezime ime oca Z u ZU i ime majke A u Č.
7.2. U postupku su za navedene osobe pribavljene ovjerovljene preslike matične knjige rođenih, matične knjige vjenčanih, matice umrlih, knjige državljana te je tužitelj dostavio preslike upisa Državnog arhiva u Splitu. U obrazloženju prvostupanjske presude detaljno je navedeno koji su sve podaci pribavljeni i za koja razdoblja. Na temelju pribavljenih podataka utvrđeno je da nema osnove za zatražene ispravke podataka. Ovo iz razloga što iz istih proizlazi da u maticu rođenih kod temeljnog upisa činjenice rođenja ZUCC nisu upisani podaci o datumu i mjestu rođenja njegovih roditelja. Ujedno su se osobe tijekom života u različite evidencije upisivale s različitim imenima te na temelju takvih upisa dobivale isprave s različitim imenima i kroz život se služile raznim inačicama svojih imena. Dokazi koje je priložio tužitelj upućuju na razlike u podacima, ali ne utvrđuju koji su podaci točni, a koji pogrešni. Ujedno je odlukom Dalmatinskog sabora 1883. godine hrvatski jezik uveden kao službeni jezik u Kraljevini Dalmaciji te nema pravne ni druge osnove da 1906. godine u vrijeme rođenja FUCC, prezime djeteta i njegovih roditelja, imena roditelja niti bilo koji drugi podaci temeljnog upisa činjenice rođenja, budu upisani u maticu rođenih na talijanskom jeziku.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju isprava iz spisa upravnog postupka i sudskog spisa te je na tako utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, članke 38. i 39. Zakona o državnim maticama („Narodne novine”, 96/93. 76/13., 98/19. i 133/22.; dalje Zakon), koje je citirao u obrazloženju presude i odbio tužbeni zahtjev.
9. Potvrdio je stajalište tuženika da iz utvrđenih činjenica proizlazi da podaci čiji ispravak tužitelj traži nisu pogrešno upisani. Razlike u upisu osobnih imena navedenih osoba ne predstavljaju pogrešku nego posljedicu pravnopovijesnog razvoja nadležnosti i službenog jezika vođenja matičnih knjiga u tadašnjoj Dalmaciji. S obzirom na to da je sporan temeljeni upis činjenice rođenja tužiteljevog oca, izvršen 1906. i to odnosu na prezime za tužiteljevog oca i roditelja tužiteljevog oca, za rješavanje upravne stvari relevantni su podaci matica iz 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. U tom razdoblju su se prvotno matice vodile konfesionalno (rimokatoličke), a potom i državno i to prvotno na talijanskom jeziku, a kasnije i na hrvatskom. Isto potvrđuje dvojezičnost (talijansko-hrvatska) samih obrazaca arhivskih izvadaka iz matične knjige koje je dostavio tužitelj. Usto su u tim izvacima sami upisi izvršeni na talijanskom jeziku (pa tako i sporno "Tocigl") na kojem su se vodile tada službene konfesionalne matice. No 1906. kada je izvršen sporni temeljni upis činjenice rođenja tužiteljevog oca, pri kojemu upisu je isti upisan prezimena F, vođenje matica je bilo državno (to je vrijeme tzv. druge austrijske uprave u Dalmaciji) i na hrvatskom jeziku kao službenom jeziku.
10. Tužitelj razlozima navedenim u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao. Prigovori koje iznosi u žalbi u bitnome su istovjetni prigovorima koje je iznosio i u postupku pred prvostupanjskim sudom, o kojima se prvostupanjski sud detaljno i razložno očitovao, a s čijim zaključcima je u potpunosti suglasan i ovaj Sud.
11. Ovaj sud dodatno ističe da je člankom 54. Zakona o državnim maticama propisano da s danom početka primjene tog Zakona prestaje važiti Zakon o matičnim knjigama („Narodne novine", 54/74., 40/81., 47/90., 39/92. i 26/93.), a postupci pokrenuti na temelju toga Zakona dovršit će se prema odredbama tog Zakona. Iz članka 55. Zakona o državnim maticama proizlazi da se Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994.
12. S obzirom na to da je tužitelj podnio zahtjeve 26. travnja 2023. i 12. lipnja 2023., pravilno je za rješavanje istih primijenjen Zakon o državnim maticama. Istim nije predviđena primjena propisa koji su bili na snazi u vrijeme upisa podataka čija se promjena traži, a kako to pogrešno smatra tužitelj.
13. Sud stoga žalbene navode tužitelja smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Iz pobijane presude vidljive su sve relevantne činjenice i utvrđenja na kojima je upravni sud utemeljio svoje pravno stajalište o neosnovanosti tužbenog zahtjeva te ovaj Sud smatra da u konkretnom slučaju nije počinjena bitna povreda pravila sudskog postupka jer je prvostupanjski sud predmetni upravni spor vodio i pobijanu presudu donio na temelju pravilne primjene odredbi ZUS-a, a nije došlo niti do pogrešne i arbitrarne primjene materijalnog prava s obzirom na to da je upravni sud mjerodavne pravne odredbe pravilno protumačio, a njihovu primjenu dostatno, razumno i argumentirano obrazložio.
14. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
