REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5328/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Saša Lalić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Dražen Vuković i Saša Lalić u Splitu, protiv prvotuženika KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice OPI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Joško Biliškov, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući povodom prijedloga prvotuženika i prijedloga tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-733/2024-4 od 27. ožujka 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-4040/2020 od 26. srpnja 2024., u sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se prvotuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-733/2024-4 od 27. ožujka 2025. u dijelu pod točkom II. izreke u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje.
II. Dopušta se tužiteljici revizija protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-733/2024-4 od 27. ožujka 2025. u dijelu pod točkama I. i IV. izreke u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje.
III. O troškovima postupka povodom prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvotuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-733/2024-4 od 27. ožujka 2025. pod točkom II. izreke kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-4040/2020 od 26. srpnja 2024. i djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude pod točkom I. izreke kojom je djelomično potvrđena prvostupanjska presuda i točke IV. kojom je odlučeno o troškovima postupka te protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen njezin prijedlog za određivanje privremene mjere, zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. U odgovoru na prvotuženikov prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica je osporila navode iz prijedloga i predložila revizijskom sudu prijedlog odbaciti kao nedopušten ili odbiti.
4. U odgovoru na tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženik je osporio navode iz prijedloga i predložio revizijskom sudu prijedlog odbaciti kao nedopušten ili odbiti kao neosnovan, a tužiteljici naložiti da mu naknadi troškove revizijskog postupka.
5. U skladu s čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
7. Prvotuženik u prijedlogu, među ostalim, ističe da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 11300, 28/201, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav).
8. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tužiteljica tužbu, kojom je zahtijevala utvrđenje da je vlasnica predmetne nekretnine, do zaključenja prethodnog postupka temeljila na činjenici darovanja predmetne nekretnine odnosno sklapanja ugovora o darovanju između tuženika, kao darovatelja i tužiteljice, kao obdarenika. Nadalje, u postupku pred prvostupanjskim sudom o osnovanosti tužbenog zahtjeva se raspravljalo u okviru činjeničnih navoda o darovanju te je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev ocijenivši da je predmetni ugovor o darovanju ništetan zbog nedostatka propisane forme, da ne može konvalidirati i da tužiteljica nije po sklapanju ugovora stupila u posjed nekretnine. Drugostupanjski sud odluku kojom djelomično preinačuje prvostupanjsku odluku i nalaže prvotuženiku trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini temelji na ocjeni da je predmetni ugovor o darovanju prividan, fiktivan ugovor pa nema učinak među ugovornim stranama, već da tužiteljica koja je nekretninu kupila vlastitim sredstvima i koja kao strana državljanka u to vrijeme nije mogla stjecati nekretnine u Republici Hrvatskoj, ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine i to usmeni ugovor o kupoprodaji koji je u cijelosti izvršen.
9. U konkretnom slučaju drugostupanjska odluka se temelji na činjeničnoj osnovi o kojoj se tijekom prvostupanjskog postupka nije raspravljano, iznesenoj nakon zaključenja prethodnog postupka. Stoga je prema ocjeni vijeća, prvotuženik učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 7. ZPP i čl. 299. st. 1. ZPP koja je bila od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava. Stoga je, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP u izreci ovog rješenja navedeno u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava se prvotuženiku dopušta podnošenje revizije, dok se u odnosu na pravna pitanja i ostale povrede temeljnih ljudskih prava iz prvotuženikovog prijedloga za dopuštenje revizije, uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
10. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP ovaj sud je ocijenio da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje obuhvaća i pravo na dostatno obrazloženu sudsku odluku zajamčeno čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02 i 13/03 - dalje: Konvencija). Naime, drugostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP odbio žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku odluku u pod točkom I. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini. Pritom drugostupanjski sud navodi razloge zbog kojih ne prihvaća činjenična utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja, ali ne navodi konkretne i dostatne razloge za zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice. Stoga je na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP tužiteljici dopušteno podnošenje revizije zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja i preostale povrede temeljnih ljudskih prava uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen.
11. Odluka o troškovima postupka povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP pa je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
