Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kžzd-49/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Domagoja Raguža, kao predsjednika vijeća za mladež, te Nikše Lučića i Marte Jelić kao članova vijeća za mladež, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene FGĆ zbog kaznenih djela iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr. odlučujući o žalbi optužene FGĆ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu pod poslovnim brojem Kzd-55/2023-36 od 18. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optužene FGĆ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Kzd-55/2023-36 od 18. siječnja 2024. optužena FGĆ proglašena je krivom da je počinila dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece- povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom protiv osobne slobode- prijetnja iz članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, a sve u vezi sa člankom 51. KZ/11. Optuženoj FGĆ je za svako od dva kaznena djela iz članaka 177. stavak 2. KZ/11 na temelju iste odredbe KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine dok joj je za kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te je optuženica na temelju odredbe članka 51. KZ/11 osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 1 (jednog) mjeseca u kojoj joj je na temelju članka 54. KZ/11 uračunato vrijeme od uhićenja provedeno u istražnom zatvoru od 1. rujna 2023. do 18. siječnja 2024.

    1.2. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) optužena FGĆ je u cijelosti oslobođena troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te ti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv te presude žalbu je podnijela optužena FGĆ po branitelju Borisu Grguriću, odvjetniku u Ogulinu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede odredaba kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenoj sankciji s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica oslobodi od optužbe te da se istoj nadoknade troškovi kaznenog postupka.

    2.1. Odgovor na žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu uz prijedlog da Županijski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi pobijanu presudu.

    2.2. Prije održavanja sjednice vijeća prema članku 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku nakon čega je vraćen ovom sudu na daljnje postupanje.

    2.3. Stranke nisu pozivane na sjednicu vijeća, budući to nisu tražile u žalbi.

    3. Žalba optužene FGĆ nije osnovana.

    4. Uvodno u žalbi optuženica ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka ali je zakonski ne označava, a niti obrazlaže. Međutim, takvi žalbeni razlozi optuženice su neosnovani. U obrazloženju pisane presude navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, koje čine obilježja kaznenih djela i primjenu odredbi kaznenoga zakona za koja je optuženica proglašena krivom. Razlozi o svim odlučnim činjenicama su potpuno jasni i bez bilo kakve proturječnosti, što je sve u skladu sa sadržajem izvedenih dokaza, posebno s obranom optuženice u odnosu na utvrđenja s kojim oblikom krivnje je postupala u počinjenju kaznenih djela.

    4.1. Ispitujući pobijanu presudu u povodu podnijete žalbe, po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavak 1. točke 1. i 2. ZKP/08, ovaj sud drugog stupnja ne nalazi postojanje bitnih povreda odredba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti kao niti da bi u pobijanoj presudi kazneni zakon bio povrijeđen na štetu optuženika.

    5. U odnosu na žalbenu osnovu samo pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer žaliteljica ne navodi koja to odlučna ili važna činjenica ne bi bila utvrđena, valja odgovoriti kako nije ostvarena ova žalbena osnova.

    5.1. Žaliteljica navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kad je njeno ponašanje prema njenoj djeci maloljetnim FG i SG pogrešno ocijenio kao namjerno činjenje kaznenog djela iz članka 177. stavak 2. KZ/11 jer nije postojala izravna namjera za činjenjem tog kaznenog djela. U odnosu na kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 žaliteljica navodi kako niti u jednom dijelu iskaza svjedokinje ČG i mlt. SG nije navedeno da bi okrivljena prijetila smrću PG.

    5.2. Ovakvom žalbenom argumentacijom žaliteljica nije dovela u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda za koje je prvostupanjski sud dao potpune i jasne razloge. Pozivajući se na sadržaj iskaza svjedokinje ČG, te oštećenika SG i PG, prvostupanjski sud zaključuje da je optuženica, na način opisan u izreci presude, ostvarila obilježja inkriminiranih joj kaznenih djela. Na temelju iskaza svjedoka mlt. SG prvostupanjski sud je utvrdio utjecaj ponašanja optuženice na mlt. SG u razdoblju od sredine rujna 2022. do 1. rujna 2023. kad je optuženica vrijeđala sina riječima navedenim u izreci pobijane presude te ga udarala rukom po licu. Prvostupanjski sud je također utvrdio utjecaj ponašanja optuženice na njenu malodobnu djecu SG i FG **.**.2023. kad je optuženica u njihovoj nazočnosti i nazočnosti svjedokinje ČG rekla sinu SG da je on za sve kriv, zatim da će ih riješiti u Potoku te da će biti krvi, da će se ubiti na način da će sletjeti sa ceste u prvom zavoju i da će za to biti kriv njezin sin SG.

    5.3.Takvo ponašanje optuženice je negativno utjecalo na razvoj djece SG i FG što prvostupanjski sud utvrđuje na temelju iskaza svjedokinje ČG, te oštećenika SG. Na temelju tako izvedenih i ocjenjenih dokaza osnovano prvostupanjski sud utvrđuje intenzitet fizičke, psihičke i emocionalne zlostave, radnje i događaje kojima su djeca bila izložena od strane optuženice. O svim tim izvedenim dokazima prvostupanjski sud je posvetio iznimnu pozornost, analizirajući ih pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, a koji su bili od značaja za utvrđenje krivnje optuženice za kaznena djela koja su joj stavljena optužbom na teret.

    5.4. Svakako u vezi s tim je za naglasiti da je prvostupanjski sud osnovano na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je optuženica u kritično vrijeme bila učestalo verbalno i fizički nasilna prema djetetu SG udarajući ga u deset navrat rukom po licu, u razdoblju od mjeseca travnja 2023. do 1. rujna 2023. te govoreći sinu SG u više navrata da je ružan te da je 1. rujna 2023. u nazočnosti djece SG i FG rekla sinu SG da je on za sve kriv, zatim da će ih riješiti u Potoku te da će biti krvi, da će se ubiti na način da će sletjeti sa ceste u prvom zavoju i da će za to biti kriv njezin sin SG što je sve negativno utjecalo na psihičko i emocionalno stanje oba djeteta, ostvarujući tako sve bitne elemente kaznenih djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11. Za sva ta činjenična utvrđenja, prvostupanjski sud je dao valjane i razumljive razloge u obrazloženju pobijane presude, koje u svemu prihvaća i ovaj sud, na koje se upućuje žalitelj.

    5.5. Neosnovani su žalbeni navodi optužbe zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a koji se odnose na kazneno djelo prijetnje na štetu PG, da iz iskaza svjedoka ČG i SG ne proizlazi da bi ona inkriminirane zgode prijetila PG. Suprotno žalbenim navodima oba ta svjedoka navode da je optužena u parku 1. rujna 2023.u njihovoj nazočnosti rekla da će ih riješiti u Potoku te da će biti krvi, a koje riječi je SG prenio PG što je kod istog izazvalo strah za vlastiti život.

    5.6. Prvostupanjski sud je sa sigurnošću utvrdio da je optuženica u kritično vrijeme počinila kaznena djela koja joj se stavljaju na teret, a za koja je kazneno i odgovorna. Opravdano prvostupanjski sud utvrđuje relevantne činjenice na temelju prihvaćenih iskaza svjedoka SG, FG i ČG, dovodeći ih u vezu s ostalim pročitanim i pregledanim ispravama što sve s pravom prihvaća i ocjenjuje vjerodostojnim i istinitima.

    6. Nije ostvarena niti povreda kaznenog zakona iz članka 469. točka 2. ZKP/08 jer je utvrđeno činjenično stanje ispravno podvedeno pod odredbu članka 177. stavak 2. KZ/11 kao i pod odredbu članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 čime je utvrđeno da je postupcima opisanim u izreci optuženica zlostavila svoje dvoje malodobne djece te da je prijetila smrću bivšem suprugu FG kao bliskoj osobi. Stoga, nije došlo do istaknute povrede kaznenog zakona ili neke druge koja bi proizlazila iz žalbenih razloga.

    7. Žaleći zbog odluke o kazni optuženica smatra da je ista prestroga te se pita kako će bezuvjetna kazna zatvora utjecati na budući njen odnos sa djecom.

    7.1. Prethodno navedeni žalbeni navodi optuženice nisu utemeljeni, budući je prvostupanjski sud pri odlučivanju o izboru i vrsti kazne, te su kod utvrđivanja kazne kao otegotne okolnosti cijenjeni upornost u vršenju kaznenih djela kao i raniju osuđivanost zbog istovrsnog kaznenog djela dok je kod olakotnih okolnosti prvostupanjski sud pravilno utvrdio njihov izostanak. Stoga je optuženici i po nalaženju ovog suda, pravilno prvostupanjski sud utvrdio u odnosu na svako pojedino kazneno djelo kaznu zatvora, pa tako kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, te kazne zatvora u trajanju od po jedne godine za kaznena djela povrede djetetovih prava na štetu oštećene djece SG i FG iz članka 177. stavak 2. KZ/11 nakon čega je optuženicu osudio na temelju odredbi za stjecaj na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i jednog mjeseca, cijeneći, a sukladno članku 51. stavak 1. KZ/11 počiniteljevu ličnost te počinjena kaznena djela u njihovoj ukupnosti.

    7.2. Po stavu ovog drugostupanjskog suda upravo takvom kaznenopravnom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 u vidu izricanja društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanja povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecaja na optuženicu i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te resocijalizacije optuženika.

    7.3. Ovakva izrečena jedinstvena kazna zatvora je primjerena stupnju njene krivnje i pogibeljnosti djela za koja je proglašena krivom, a ujedno je ona kao takva logičan rezultat utvrđenih pojedinačnih kazni, pri čemu ne narušava razmjernost između jedinstvene izrečene kazne i pojedinačnih utvrđenih kazni.

    8. Kako žalbenim razlozima okrivljenika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući po službenoj dužnosti pobijanu presudu, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    9. S obzirom na navedeno to je primjenom članka 482. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ove odluke.

    Dubrovnik, 14. siječnja 2026.

    Predsjednik vijeća za mladež

    Domagoj Raguž

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.