REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5595/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sea Quest Property Developments d.o.o., Rijeka, Korzo 30, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Strčić, odvjetnik u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić, protiv tuženika Grada Rijeke, Rijeka, Korzo 16, OIB 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. Rijeka, N. Tesle 9, radi isplate odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4232/2024-3 od 3. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-174/2024-9 od 16. rujna 2025., u sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).
2. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.
4.1. Tuženik je u prijedlogu naznačio pitanja:
„1. Predstavlja li očitovanje najmoprimca ili zakupnika kojom se izjavljuje raskid ugovora o najmu ili zakupu dostatnu radnju za prestanak ugovornog odnosa u slučaju kad je zakonom za takav slučaj predviđeno pravo na jednostrani otkaz ugovora?
2. Da li u situaciji kada je ispunjen zakonski razlog za otkaz ugovora i kad najmoprimac ili zakupnik svoje očitovanje volje za prestankom ugovora iz tog razloga nazove raskidom ugovora umjesto otkazom ugovora, nastupaju pravne posljedice otkaza ugovora neovisno o nazivu pravne radnje (pismena) najmoprimca ili zakupnika?
3. Proizvodi li izjava o raskidu ugovora isti pravni učinak kao i izjava o otkazu ugovora u kontekstu ugovora o zakupu nekretnine, za potrebe primjene članka 544. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023)?
4. Je li parnični sud u donošenju odluke dužan utvrditi pravu volju stranke kod poduzimanja pravne radnje davanja izjave o otkazu ugovora o najmu odnosno suštinu iste (za koju izjavu zakon ne propisuje posebnu formu niti sadržaj) i u tu svrhu provesti personalne dokaze?
5. Je li sud radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva ovlašten istraživati javno dostupne podatke u vidu tečajne liste Hrvatske narodne banke važeće na određeni datum i može li se tečajna lista Hrvatske narodne banke smatrati općepoznatim podatkom?“
4.2. Citirana pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP.
4.3. Što se prva tri citirana pitanja tiče, radi se o pitanjima na koje se ne može odgovoriti jednoznačno jer odgovor na njih ovisi o činjeničnim okolnostima svakoga pojedinog slučaja pa se s njima u vezi ne može donijeti univerzalno pravno shvaćanje koje bi bilo primjenjivo u svim takvim i sličnim situacijama.
4.4. U vezi s četvrtim i petim citiranim pitanjem valja naglasiti da iz članka 385.a stavka 1. ZPP proizlazi da se pravna pitanja moraju odnositi na ono što su nižestupanjski sudovi u svojim odlukama razmatrali, dakle, na ono o čemu su, u vezi s primjenom neke materijalnopravne ili postupovnoprave norme, izrazili neko pravno shvaćanje, a nižestupanjski sudovi nisu u predmetnim odlukama izrazili shvaćanja u vezi s tim pitanjima.
5. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek