REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-41/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Iris Šanjug, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-264/2025-2 od 7. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-43/2023-8 od 28. veljače 2025., u sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-264/2025-2 od 7. listopada 2025., zbog pravnih pitanja:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete u kojem potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05), ako ta odredba uopće ne spominje obiteljske mirovine?

Da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog povrede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je obiteljska mirovina uvijek manja od invalidske mirovine zbog povrede na radu?

Ako tužitelj, unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3., je li odredba čl. 27. st. 3. primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?“.

II. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-264/2025-2 od 7. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-43/2023-8 od 28. veljače 2025. zbog pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže odbiti prijedlog, uz naknadu troškova odgovora na prijedlog.

3. Pitanjima iznijetim u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj sadržajno problematizira pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pogledu pitanja stvarne štete koju HZMO trpi isplatama obiteljske mirovine članovima obitelji u slučaju smrti svog osiguranika koja je posljedica prometne nezgode za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

4. U tom kontekstu tužitelj se između ostalih naznačenih razloga važnosti pozvao i na odluku ovog suda broj Rev-384/2022-2 od 11. listopada 2022. u kojoj je iznijeto pravno shvaćanje u pogledu spornog pravnog pitanja, glede kojeg je revizijski sud u navedenoj odluci reafirmirao pravno shvaćanje već iznijeto u reviziji po dopuštenju u odluci broj Rev-1235/2021-2 od 22. veljače 2022., a u kojoj odluci je izraženo pravno shvaćanje u odnosu na naznačena pravna pitanja u izreci ovog rješenja. Osim toga, kao razlog važnosti postavljenih pitanja tužitelj se pozvao i na činjenicu da o spornim pitanjima postoji neujednačena praksa nižestupanjskih sudova, pri čemu se pozvao na nekoliko odluka drugostupanjskih sudova (odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-401/2022 od 25. travnja 2024., Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 766/2022 od 2. travnja 2025.).

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ovo dostatni argumenti da se dopusti podnošenje revizije tužitelju u odnosu na pitanja naznačena u izreci ovog rješenja, a koja su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

6. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u odnosu na postavljena pravna pitanja kako je naznačeno u izreci ovog rješenja dopušta se podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude.

7. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci (toč. II. izreke).

Zagreb, 14. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić