REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5561/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Generali osiguranje d.d., Zagreb, Slavonska avenija br. 1b, OIB 10840749604, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Bilić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika DN, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama ovršenika, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-197/2024-2 od 29. listopada 2024., kojom je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2714/2024-2 od 23. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskoga rješenja naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) u vezi s člankom 12. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ).
2. Ovršenik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.
4.1. Iako je ovrhovoditelj u prijedlogu za dopuštenje revizije formalno naznačio više pravnih pitanja sva se ona mogu svesti na pitanje treba li ovršni sud, nakon što je prihvatio prijedlog ovrhovoditelja i odredio ovrhu protiv ovršenika, a na temelju ovršne isprave, obvezati ovršenika da ovrhovoditelju, pored troškova nastalih u povodu određivanja ovrhe, naknadi i troškove nastale mu u povodu prethodnoga pokušaja provedbe izvansudske ovrhe.
4.2. Naznačena pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP jer nisu važna za odluku u predmetu. Naime, u predmetnom drugostupanjskom rješenju nije izraženo pravno shvaćanje da ovrhovoditelj u opisanoj situaciji nikada nema pravo na naknadu troškova o kojima je u pitanju riječ, već iz toga rješenja, unatoč određenim nejasnoćama u obrazloženju (primjerice, u obrazloženju je navedeno da ti troškovi uopće nisu sadržani u prijedlogu za ovrhu, potom da „nisu priložene ovršne isprave za te troškove“, a konačno i da je zahtjev za naknadu troškova o kojima je riječ nepravovremen pa da ga je zato trebalo odbaciti, no ovaj sud napominje da predmetni prijedlog za dopuštenje revizije ovrhovoditelj ne temelji na tvrdnji o povredi temeljnoga ljudskog prava na pravično suđenje u vidu obrazložene sudske odluke), proizlazi da ovrhovoditelj nije dokazao postojanje tih troškova. Onime što je ovrhovoditelj dostavio uz prijedlog za dopuštenje revizije ovrhovoditelj također nije dokazao da je troškove u vezi s pokušanom izvansudskom ovrhom imao. Naime, ovrhovoditelj nije dostavio prijedlog za ovrhu, popis troškova koje je zatražio i dokaz da ih je imao, već je dostavio samo žalbu u kojoj je naveo koje je sve troškove imao.
4.3. Neovisno o tome, za primijetiti je i da u odluci ovoga suda poslovni broj Revt 92/2009-2 od 15. rujna 2009. na koju se ovrhovoditelj poziva pri obrazlaganju razloga važnosti naznačenih pravnih pitanja nije zauzeto pravno shvaćanje u vezi s naknadom troškova izvansudske ovrhe, već pravno shvaćanje da ovrhovoditelj ne može osnovano zahtijevati sudsku ovrhu ako nije prethodno dokazao da se pokušao namiriti izvansudskom ovrhom kada na to ima pravo.
5. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
