REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-875/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Josipi Verović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika protivnika osiguranja HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Kelemenu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja služnosti puta i određivanja privremene mjere, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-317/2024-4 od 23. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P- 514/2019-76 od 28. ožujka 2024., u sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-317/2024-4 od 23. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-514/2019-76 od 28. ožujka 2024.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja tužiteljica smatra važnim za odluku ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi i da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. i st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija), kao i pravo tužiteljice na mirno uživanje prava vlasništva zagarantiranom čl. 48. Ustava, sve u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je postavila slijedeća pravna pitanja: "1.„ Uračunava li se kod dosjelosti u vrijeme dosjedanja prava stvarne služnosti prolaska pješice stepenicama preko poslužne nekretnine period dok je tužiteljica bila suvlasnica poslužne nekretnine?
2. Sastoji li se i izvršavanje posjeda prava stvarne služnosti puta tako da posjednik povlasne nekretnine stepenicama koje su objekt posjeda prava stvarne služnosti pušta i druge ljude k sebi?
3. Je li povrijeđeno pravo tužiteljice na pošteno suđenje zagarantirano člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Europske konvencije za zaštitu prava na pošteno suđenje s obzirom da je prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke ulazio u međuljudske odnose stranka, a da pri tom isti nisu bili predmet spora?
4. Je li povrijeđeno pravo tužiteljice na mirno uživanje prava vlasništva zagarantirano člankom 48. Ustava Republike Hrvatske i člankom 1. Protokola 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava kada je prvostupanjski sud suprotno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika neosnovano odmjerio veće troškove nego što je bilo potrebno?"
5. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije predlaže isti odbacit podredno odbiti uz dosudu troškova sastava odgovora na prijedlog.
6. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da postavljena pitanja kojima se problematizira ocjena nižestupanjskih sudova o osnovnosti tužbenog zahtjeva nisu važna pravna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primijenjen na neograničeni broj budućih slučajeva tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim i sličnim činjeničnim i pravnim situacijama što u konkretnom slučaju nije ostvareno. Osim toga u odnosu na prvo postavljeno pitanje tužiteljica se niti ne poziva na različitu praksu sudova, a razlog da nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske o navedenom pravnom pitanju, sam za sebe, nema značaj ispunjenja pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, dok u odnosu na pozivanje na odluku Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-1005/2014 od 9. studenoga 2016. (pogrešno napisano "P") treba reći, da se ista ne odnosi na istu činjeničnu i pravnu situaciju kao u konkretnom slučaju, pa ista odluka ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti postavljenom drugom pravnom pitanju.
7. Iz iznesenih razloga u prijedlogu izostaje zahtijevana važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa nije riječ o važnim pravnim pitanjima. Stoga je u odnosu na postavljena pravna pitanja riješeno kao u izreci pod toč. I. ove odluke temeljem odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
8. Prema odredbi čl. 387. st. 2. toč. 2. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati, između ostalog, i određeno naznačeno temeljeno ljudsko pravo iz čl. 385.a st. 2. ZPP za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaze da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, točnije da se na povrede temeljnih ljudskih prava pozivala u postupku pred nižestupanjskim sudom.
9. Iz sadržaja žalbe tužiteljice podnesene protiv prvostupanjske presude vidljivo je da se tužiteljica nije pozivala na povrede temeljnih ljudskih prava zaštićenih Ustavom i Konvencijom (čl. 29. i čl. 48. Ustava i čl. 6. Konvencije) već je prvostupanjsku presudu pobijala samo zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10. Iz navedenog slijedi, da se tužiteljica u postupku pred drugostupanjskim sudom nije pozvala na povredu temeljnih ljudskih prava do kojeg bi došlo zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka odnosno pogrešne primjene materijalnog prava, radi čega je prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP nedopušten, pa ga je valjalo odbaciti primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
11. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 166. u vezi sa čl. 155. ZPP, jer je ocijenjeno da radnja sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije nije bila potrebna.
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
