Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž-276/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Ani Jeleč-Pecirep, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. COK, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. CO, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje po punomoći zastupa Zvonimir Vrkić odvjetnik u Benkovcu, Trg kardinala Alojzija Stepinca 3 A, protiv tuženika LO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi diobe i razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P- 1162/2023-8 od 5. travnja 2024., dana 14. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao djelomično neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1162/2023-8 od 5. travnja 2024. u dijelu u kojem je odbačena tužba s zahtjevom kojim se nalaže tuženiku trpjeti da temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti tužitelji ishode parcelaciju dijelova nekretnina i formiranje posebnih katastarskih čestica, te uknjižbu prava vlasništva na tako novoformiranim nekretninama u svoju korist.
II. Uvažava se žalba tužitelja i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1162/2023-8 od 5. travnja 2024. u dijelu u kojem je odbačena tužba s zahtjevom kojim se nalaže tuženiku trpjeti diobu čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da tužiteljima, u odnosu na tuženika, pripadaju u odvojeni posjed i vlasništvo čest. zem. u površini od m2, a koji će na skici izmjere stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod., koja skica je sastavni dio ove presude, biti omeđeni točkama..., te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba kojom se zahtijeva trpljenje diobe nekretnina u k. o. [katastarska općina], na način da tužiteljima pripadaju u odvojeni posjed i vlasništvo površine čest.zem. koje će na skici izmjere stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod., koja skica je sastavni dio ove presude, biti omeđeni točkama.., te koje će pobliže označiti po izradi skice od strane stalnog sudskog vještaka u predmetnom postupku, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti ishode parcelaciju označenih dijelova nekretnina i formiranje posebnih katastarskih čestica, te uknjižbu prava vlasništva na tako formiranim nekretninama u korist tužitelja.
2. Navedeno rješenje žalbom pobijaju tužitelji zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). Predlažu ukinuti navedeno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Neutemeljeno tužitelji pobijaju prvostupanjsko rješenje kojim je tužba odbačena u dijelu u kojem se zahtjeva da tuženik prizna i trpi da temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti tužitelji ishode parcelaciju dijelova nekretnina koje će pobliže naznačiti izradom skice od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke i formiranja posebnih katastarskih čestica, te uknjižbu prava vlasništva na tako novoformiranim katastarskim česticama u korist tužitelja.
5. Naime, iz podataka predmeta proizlazi da su tužbom od 23. svibnja 2023. tužitelji zahtijevali trpljenje diobe odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], tako da tužiteljima pripadnu u odvojeni posjed i vlasništvo točno određeni fizički dijelovi predmetnih katastarskih čestica sukladno skici izmjere stalnog sudskog vještaka geodetske struke koja će uslijediti u ovom postupku, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti ishode parcelaciju označenih dijelova nekretnina i formiranje posebnih katastarskih čestica, te uknjižbu prava vlasništva na tako formiranim nekretninama u korist tužitelja uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, utemeljen na tvrdnji da stranke u odnosu na predmetne nekretnine nisu uknjiženi zemljišnoknjižni vlasnici već da iste predstavljaju njihovo izvanknjižno vlasništvo stečeno nasljeđivanjem iza zajedničkog prednika – pok. SO, kojeg su naslijedili njegovi sinovi sada pok. PO za 6/7 dijela (suprug prvotužiteljice i otac drugotužitelja) i tuženik za 1/7 dijela, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, a tuženik na sve načine odbija diobu odnosno razvrgnuće suvlasništva stečenog po osnovi nasljeđivanja u odnosu na ostavitelja koji je bio stvarni odnosno izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina.
6. Ujedno, tužbom nisu na pasivnoj strani obuhvaćeni upisani zemljišnoknjižni suvlasnici predmetnih nekretnina.
7. Iz predmetnih podataka dalje proizlazi da je prvostupanjski sud rješenjem od 8. ožujka 2024. tužiteljima vratio tužbu na ispravak i dopunu u smislu čl. 109. ZPP, s nalogom da u roku od 8 dana tužbu isprave označavanjem kao tuženika svih upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, uz upozorenje da će se tužba smatrati povučenom ako ne bude vraćena u određenom roku i dopunjena u skladu s nalogom, a ako bude vraćena bez dopune, odbacit će se, uz obrazloženje da su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice upisani zemljišnoknjižni suvlasnici jedinstveni i nužni suparničari.
8. Podneskom od 29. ožujka 2024. tužitelji su naveli da su dokazali, a niti je sporno izvanknjižno suvlasništvo stranaka iz ovog postupka jer tuženik ne osporava da su suvlasništvo stekli na naprijed navedeni način i u navedenim udjelima, odnosno smrću njihovog prednika.
9. Neutemeljeno tužitelji ističu žalbene prigovore - da je tužba podobna za raspravljanje unatoč tome što istom nisu obuhvaćeni upisani zemljišnoknjižni suvlasnici, navodeći da je riječ o parničnom postupku u kojem je sud ovlašten utvrđivati vlasništvo/suvlasništvo na navedenim nekretninama, a tužitelji da su dužni dokazati valjanu pravnu osnovu izvanknjižnog stjecanja tog prava i sve druge pretpostavke diobe i razvrgnuća takvog suvlasništva što i jesu, te da se radi o pravu tužitelja na razvrgnuće prema odredbi čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 151/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje ZVDSP) koja propisuje pravo svakog suvlasnika na razvrgnuće suvlasništva, ako je isto moguće i dopušteno, a takvo shvaćanje da proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revx-1154/2011-2.
10. Prvostupanjski sud je, protivno žalbenim navodima žalitelja, pravilno zaključio da su u ovom postupku upisani zemljišnoknjižni suvlasnici jedinstveni ali i nužni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP, ali, protivno ocjeni prvostupanjskog suda, samo u dijelu tužbe u kojem se zahtijeva parcelacija odnosno fizička dioba predmetnih nekretnina na temelju prijavnog lista katastra koji bi sadržavao prikaz dosadašnjeg stanja katastarskih podataka u zemljišnoknjižnim ulošcima prije izrade elaborata i novo stanje navedenih podataka koje bi trebalo biti uspostavljeno provedbom elaborata temeljem pravomoćne presude, tako da se od točno određenog fizičkog prostora i površine upisanih katastarskih čestica uspostavljaju nove katastarske čestice u odnosu na koje tužitelji zahtijevaju upis isključivog vlasništva uz istodobni prestanak suvlasništva. Stoga bi parcelacija i provedba iste u zemljišnoj knjizi imali za posljedicu umanjenje dosadašnje površine upisanih katastarskih čestica u predmetnim zk. ul. iste k. o. što utječe na upisana knjižna prava.
11. Ovo stoga što bi temeljem takvog zahtjeva, provedbom presude s prijavnim listom i elaboratom došlo do otpisa novo uspostavljenih katastarskih čestica iz navedenih u nove zk. ul. iste k. o. odnosno do promjene sastava zemljišnoknjižnog tijela u smislu odredbe članka 19. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23 – dalje; ZZK) što utječe na upisana knjižna prava na navedeni način, za što je nužna suglasnost u zemljišnoj knjizi upisanih nositelja prava suvlasništva sukladno odredbi članka 164. stavak 4. ZZK, slijedom čega svi upisani nositelji prava suvlasništva moraju biti obuhvaćeni tužbom na pasivnoj strani kao jedinstveni i nužni suparničari, jer se prema zakonu spor može riješiti samo na jednak način u odnosu na sve upisane suvlasnike.
12. Pored toga, tek otpisom iz dosadašnjih u novi zk. ul. navedene k. o. [katastarska općina] katastarskih čestica koje bi bile uspostavljene prijavnim listom s elaboratom, došlo bi do ostvarenja pravnih učinaka razvrgnuća suvlasništva u smislu odredbe članka 55. stavak 1. i 2. ZVDSP, slijedom čega je, protivno navodima žalitelja, nužno da u ovom postupku, glede tog dijela zahtjeva tužbe, sudjeluju svi upisani nositelji prava suvlasništva, što nije ostvareno.
13. Na takvu ocjenu ne utječe pravno shvaćanje izraženo u naprijed navedenoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koju se žalitelji pozivaju, jer se radi o drugačijoj činjeničnoj osnovi u odnosu na ovu koja je predmet spora u ovom postupku, zbog čega pobijanim prvostupanjskim rješenjem u predmetnom dijelu nije pogrešno primijenjena odredba članka 47. stavak 1. ZVDSP.
14. Zbog naprijed navedenog, kako nije ostvaren istaknuti žalbeni razlog u tom dijelu pobijanog rješenja, neosnovanu žalbu tužitelja valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsko rješenje, te temeljem članka 380. točka 2. ZPP odlučiti kao u izreci.
15. Međutim, u pravu su tužitelji kada prvostupanjsko rješenje iz navedenog žalbenog razloga pobijaju u dijelu u kojem je tužba odbačena glede zahtjeva za diobu, jer protivno ocjeni prvostupanjskog suda, a kako to tužitelji pravilno ukazuju u žalbi, između stranaka iz ovog postupka nije sporno da su samo oni suvlasnici predmeta diobe, zbog čega nema zapreke da se u ovom postupku odluči o tom dijelu zahtjeva.
16. Zbog navedenog, uvažavanjem žalbe tužitelja prvostupanjsko rješenje trebalo je ukinuti u navedenom dijelu, te temeljem članka 380. točka 3. ZPP odlučiti kao u točki II. izreke.
U Šibeniku, 14. siječnja 2026.
Sudac:
Ana Jeleč-Pecirep