REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-45/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Rino Petričić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, kojeg zastupa punomoćnik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, radi isplate razlike plaće, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-30/2025-2 od 18. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-1231/2020-66 od 24. veljače 2025., na sjednici održanoj 14. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-30/2025-2 od 18. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr- 1231/2020-66 od 24. veljače 2025. postavljajući slijedeće pravno pitanje:
„Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a kad odbije žalbu kao neosnovanu, a da pri tome ne ocijeni sve žalbene navode koji se odnose na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava te kada ne označi razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti odnosno kad drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu, a da nije dao razloge o odlučnoj činjenici po čl. 375. st. 1. ZPP-a, zbog čega pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati (čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a).“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revzijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98,113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer odgovor na ovo pravno pitanje proizlazi iz samog zakona a i sadržajno se pitanje odnosi na procesne okolnosti svakog pojedinog slučaja koje se u konkretnom predmetu nisu ostvarile.
3.1. Naime, sud drugog stupnja je prilikom donošenja pobijane odluke prihvatio pravnu ocjenu suda prvog stupnja (koja se temelji na nalazu vještaka) prema kojem proizlazi postojanje uzročno – posljedične veze između uznemiravanja tužitelja na radnom mjestu i njegovog bolovanja, na što se odnosi tužbeni zahtjev u ovom sporu.
3.2. Stoga i odluke na koje se tuženik, kao razloge važnosti u smislu čl. 387. st. 3. ZPP, poziva ne odgovaraju okolnostima konkretnog slučaja.
4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno je kao pod točkom I. izreke.
5. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5.1. U odnosu na navode tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 29. Ustava, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Pobijanim nižestupanjskim odlukama odgovoreno je na sve odlučujuće navode tuženika. Odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim nije imao pravično suđenje.
5.3. Suprotno navodima tuženika nižestupanjski sudovi su iznijeli detaljnu ocjenu provedenih dokaza kao i ocjenu da postojanje uzročno posljedične veze između povrede prava na dostojanstvo tužitelja utvrđenog pravomoćnom presudom (Općinski sud u Splitu Pr 429/17 od 15. studenog 2019. potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu Gž R 13/2020 od 9. lipnja 2020.) i bolovanja a koja se ocjena temelji na nalazu medicinskog vještaka.
5.4. Sud drugog stupnja je detaljno odgovorio na sve relevantne žalbene navode tuženika, a protivno navodima iz postavljenog pravnog pitanja tuženika u toč. 8. obrazloženja je iznio da je prilikom ispitivanja pobijane prvostupanjske presude utvrdio da nisu počinjene bitne povrede na koje sud drugog stupnja u smislu čl. 365. st. 2. pazi po službenoj dužnosti, dok su u preostalom dijelu obrazloženja pobijane drugostupanjske odluke iznijeti detaljni razlozi o preostalim žalbenim navodima tuženika.
6. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
