REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-679/25-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv I protustranke ŠJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II protustranke ZJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica HJ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 14. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica ŽJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1946. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2011. do njegove smrti 23. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Predlagateljica ŽJ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. UJ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. PJ prethodno bila u braku u kojem su dobili zajedničku djecu, ovdje I i II protustranke, da je njihov brak razveden 2009. te su ponovno započeli zajednički život 2011. Stoga, predlaže sudu utvrditi postojanje izvanbračne zajednice od 2011. do smrti pokojnog.
2. I protustranka ŠJ i II protustranka ZJ ne protive se prijedlogu predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice.
3. III protustranka, opreza radi, protivi se prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, I protustranke, te svjedoka OJ.
5. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.
6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. PJ (list 21-24) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dugom Selu poslovni broj P- 106/08-3 od 19. svibnja 2008.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 1. srpnja 2025. (list 29) sud je utvrdio da je prijavljena od 1. kolovoza 1973. do 12. prosinca 2013. na adresi [adresa], a od 12. prosinca 2013. do danas na adresi [adresa].
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. PJ (list 30) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 29. svibnja 1967. do 10. travnja 2008. na adresi [adresa], a od 10. travnja 2008. do dana smrti, **.**.2024. na adresi [adresa].
11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj O-1445/2024-14 od 1. travnja 2025. (list 25-28), sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. PJ utvrđeni kao nasljednici prvog nasljednog reda djeca ZJ i ŠJ.
12. Iz iskaza predlagateljice ŽJ sud je utvrdio da se od pok. supruga razvela, jer je u njihov život bila previše umiješana treća osoba, njihova kuma, zbog takvog odnosa koji je trajao dulje vrijeme, a što više nije mogla izdržati zatražila je da se sudskim putem rastanu. Nakon rastave otišla je živjeti dvije godine u podstanare. 2013. pokojni suprug zvao je predlagateljicu da se vrati i da nastave zajednički život, tada su riješili nesuglasice i počeli su ponovno zajedno živjeti. Jednom prilikom predložila je pok. suprugu da se ponovno vjenčaju, ali je on rekao da nema potrebe za time kada su i ovako i onako već dugo skupa. Zajednički život nakon povratka predlagateljice tekao je najnormalnije, ponovno su živjeli kao da su bračni drugovi, nisu se svađali, poštivali su se, a predlagateljica je supruga voljela. Sa njima je dvije godine živio i zajednički unuk. Dijelili su zajedničke financije. Inače su prodali kuću u centru i kupili su zajedno kuću u [adresa] gdje su živjeli. Prije nekih 5 godina dogovorili su da se sva imovina prepiše na sinove, tako i kuća u kojoj su živjeli, s time da predlagateljica ima pravo doživotnog uživanja, to su i napravili kod javnog bilježnika. Posjećivala su ih zajednička djeca, snahe i unuci, a oni su posjećivali njih. Pok. suprug dobio je agresivan rak debelog crijeva i preminuo je za 23 dana u bolnici gdje ga je svakodnevno posjećivala i brinula o njemu. U organizaciji pogreba, kao i plaćanju troškova pogreba, zajedno su sudjelovali sinovi, unuci i predlagateljica. Iza pok. supruga vođen je ostavinski postupak u kojem su nasljednici sinovi, a s obzirom da su tako dogovorili kod javnog bilježnika kako je to prethodno iskazala.
13. Iz iskaza I protustranke ŠJ sud je utvrdio da potvrđuje sve što je predlagateljica (majka) rekla u svom iskazu. Točno je da je jedno vrijeme nakon razvoda braka živjela sama i vratila se ocu tako da su dalje nastavili živjeti kao bračni par. Jedno vrijeme sa njima živio je sin I protustranke, a i inače su se brinuli o svim unucima. Posjećivali su ih iz [adresa] gdje žive i pomagali im koliko je bilo potrebno. Potvrđuje sve vezano što je predlagateljica iskazala za podjelu zajedničkih financija, dogovora oko podjele imovine, smrti oca i pogreba.
14. Iz iskaza svjedoka OJ sud je utvrdio da je 2013. doselila u [adresa], gdje je živjela sa svojim sada pokojnim ocem. Te iste godine u istu ulicu došla je živjeti predlagateljica zajedno sa pok. PJ i od kada ih je upoznala zna da su njih dvoje živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Stalno su se posjećivali, praktično na svakodnevnoj bazi, a pok. PJ bio je jako dobar prijatelj sa njezinim pok. ocem. Kada se pok. PJ razbolio svaki dan je dolazila kod njih i osobno je vidjela da se predlagateljica jako skrbila o njemu. Njih dvoje živjeli su kao muž i žena, nije ni znala da nisu bili vjenčani. Dijelili su zajedničke financije, zajedno su odlazili u trgovinu, zajedno su doprinosili sve potrebno u kućanstvo, pomagali su zajedno svojim sinovima i čuvali unuke. Posjećivala ih je obitelj i oni su posjećivali svoju obitelj. Pok. PJ se razbolio i za manje od mjesec dana je preminuo u bolnici. Predlagateljica ga je posjećivala svaki dan u bolnici i brinula o njemu, a vozila je predlagateljicu u bolnicu dok je išla na posao. Bila je na pogrebu i karminama te je pomogla predlagateljici sve potrebno oko pogreba. Nije joj poznato tko je podmirio troškove pogreba. Predlagateljica je na pogrebu stajala uz odar pokojnog sa sinovima.
15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanog svjedoka, predlagateljice i I protustranke, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedok je osoba koja je osobno nezainteresirana za ishod ovog postupka.
16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni PJ nakon rastave braka bili u vezi od 2011. te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni PJ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.
19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 14. siječnja 2026.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.
DNA:
1. Pun predlagatelja uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje
2. I-III protustrankama