Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: R1 Ob-679/25-10

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv I protustranke ŠJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II protustranke ZJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica HJ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 14. siječnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da su predlagateljica ŽJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1946. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 2011. do njegove smrti 23. srpnja 2024.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica ŽJ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. UJ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. PJ prethodno bila u braku u kojem su dobili zajedničku djecu, ovdje I i II protustranke, da je njihov brak razveden 2009. te su ponovno započeli zajednički život 2011. Stoga, predlaže sudu utvrditi postojanje izvanbračne zajednice od 2011. do smrti pokojnog.

    2. I protustranka ŠJ i II protustranka ZJ ne protive se prijedlogu predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

    3. III protustranka, opreza radi, protivi se prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

    4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, I protustranke, te svjedoka OJ.

    5. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

    6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

    7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

    8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. PJ (list 21-24) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dugom Selu poslovni broj P- 106/08-3 od 19. svibnja 2008.

    9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 1. srpnja 2025. (list 29) sud je utvrdio da je prijavljena od 1. kolovoza 1973. do 12. prosinca 2013. na adresi [adresa], a od 12. prosinca 2013. do danas na adresi [adresa].

    10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. PJ (list 30) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 29. svibnja 1967. do 10. travnja 2008. na adresi [adresa], a od 10. travnja 2008. do dana smrti, **.**.2024. na adresi [adresa].

    11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj O-1445/2024-14 od 1. travnja 2025. (list 25-28), sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. PJ utvrđeni kao nasljednici prvog nasljednog reda djeca ZJ i ŠJ.

    12. Iz iskaza predlagateljice ŽJ sud je utvrdio da se od pok. supruga razvela, jer je u njihov život bila previše umiješana treća osoba, njihova kuma, zbog takvog odnosa koji je trajao dulje vrijeme, a što više nije mogla izdržati zatražila je da se sudskim putem rastanu. Nakon rastave otišla je živjeti dvije godine u podstanare. 2013. pokojni suprug zvao je predlagateljicu da se vrati i da nastave zajednički život, tada su riješili nesuglasice i počeli su ponovno zajedno živjeti. Jednom prilikom predložila je pok. suprugu da se ponovno vjenčaju, ali je on rekao da nema potrebe za time kada su i ovako i onako već dugo skupa. Zajednički život nakon povratka predlagateljice tekao je najnormalnije, ponovno su živjeli kao da su bračni drugovi, nisu se svađali, poštivali su se, a predlagateljica je supruga voljela. Sa njima je dvije godine živio i zajednički unuk. Dijelili su zajedničke financije. Inače su prodali kuću u centru i kupili su zajedno kuću u [adresa] gdje su živjeli. Prije nekih 5 godina dogovorili su da se sva imovina prepiše na sinove, tako i kuća u kojoj su živjeli, s time da predlagateljica ima pravo doživotnog uživanja, to su i napravili kod javnog bilježnika. Posjećivala su ih zajednička djeca, snahe i unuci, a oni su posjećivali njih. Pok. suprug dobio je agresivan rak debelog crijeva i preminuo je za 23 dana u bolnici gdje ga je svakodnevno posjećivala i brinula o njemu. U organizaciji pogreba, kao i plaćanju troškova pogreba, zajedno su sudjelovali sinovi, unuci i predlagateljica. Iza pok. supruga vođen je ostavinski postupak u kojem su nasljednici sinovi, a s obzirom da su tako dogovorili kod javnog bilježnika kako je to prethodno iskazala.

    13. Iz iskaza I protustranke ŠJ sud je utvrdio da potvrđuje sve što je predlagateljica (majka) rekla u svom iskazu. Točno je da je jedno vrijeme nakon razvoda braka živjela sama i vratila se ocu tako da su dalje nastavili živjeti kao bračni par. Jedno vrijeme sa njima živio je sin I protustranke, a i inače su se brinuli o svim unucima. Posjećivali su ih iz [adresa] gdje žive i pomagali im koliko je bilo potrebno. Potvrđuje sve vezano što je predlagateljica iskazala za podjelu zajedničkih financija, dogovora oko podjele imovine, smrti oca i pogreba.

    14. Iz iskaza svjedoka OJ sud je utvrdio da je 2013. doselila u [adresa], gdje je živjela sa svojim sada pokojnim ocem. Te iste godine u istu ulicu došla je živjeti predlagateljica zajedno sa pok. PJ i od kada ih je upoznala zna da su njih dvoje živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Stalno su se posjećivali, praktično na svakodnevnoj bazi, a pok. PJ bio je jako dobar prijatelj sa njezinim pok. ocem. Kada se pok. PJ razbolio svaki dan je dolazila kod njih i osobno je vidjela da se predlagateljica jako skrbila o njemu. Njih dvoje živjeli su kao muž i žena, nije ni znala da nisu bili vjenčani. Dijelili su zajedničke financije, zajedno su odlazili u trgovinu, zajedno su doprinosili sve potrebno u kućanstvo, pomagali su zajedno svojim sinovima i čuvali unuke. Posjećivala ih je obitelj i oni su posjećivali svoju obitelj. Pok. PJ se razbolio i za manje od mjesec dana je preminuo u bolnici. Predlagateljica ga je posjećivala svaki dan u bolnici i brinula o njemu, a vozila je predlagateljicu u bolnicu dok je išla na posao. Bila je na pogrebu i karminama te je pomogla predlagateljici sve potrebno oko pogreba. Nije joj poznato tko je podmirio troškove pogreba. Predlagateljica je na pogrebu stajala uz odar pokojnog sa sinovima.

    15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanog svjedoka, predlagateljice i I protustranke, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedok je osoba koja je osobno nezainteresirana za ishod ovog postupka.

    16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

    17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni PJ nakon rastave braka bili u vezi od 2011. te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni PJ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

    18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

    19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

    U Zagrebu 14. siječnja 2026.

    Sudac

    Nataša Marahovec Kantarević

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

    DNA:

    1. Pun predlagatelja uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

    2. I-III protustrankama

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.