Republika Hrvatska
Županijski sud u
Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kž-463/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Ivana Markovića, kao predsjednika vijeća, te Hrvoja Viskovića i Dijane Grancarić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Čubrilo, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ČG, zbog kaznenog djela iz čl. 233. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - pročišćeni tekst, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24, dalje: KZ), odlučujući o žalbi okrivljenika putem branitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli- Pola broj K-430/2021 od 10. studenoga 2023. godine, po čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 72/25 i 13/26, dalje: ZKP), u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetnika u Puli-Pola kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Puli-Pola broj K-430/2021 od 10. studenoga 2023. godine, okrivljenik ŠG temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP oslobođen je optužbe zbog kaznenog djela protiv imovine – pronevjere iz čl. 233. st. 1. i 2. KZ i kaznenog djela protiv pravosuđa – lažnog prijavljivanja iz čl. 304. st. 3. KZ.
1. 1. Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP oštećeno ... upućuje se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete u iznosu od 83.449,70 kuna odnosno 11.076,41 Euro u parnicu.
1. 2. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da je presuda neosnovana, da u istoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama jer je sud izveo pogrešan zaključak glede počinjenja kaznenih djela i kaznenopravne odgovornosti okrivljenika. Predlaže da se prihvati žalba, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. U odgovoru na žalbu državnog odvjetnika, branitelj okrivljenika Matija Miloš, odvjetnika iz Pule je naveo da je žalbu državnog odvjetnika podredno odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu. Moli obavijest o sjednici vijeća.
4. U skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP spis predmeta je dostavljen ŽDO u Zadru na dužno razgledanje.
5. Dana 14. siječnja 2026. godine održana je javna sjednica vijeća sukladno odredbi čl. 475. ZKP na koju su pozvani državni odvjetnik i okrivljenik, a na koju je pristupio zamjenik branitelja okrivljenika koji je ostao kod svih navoda iznesenih u odgovoru na žalbu.
6. Žalba nije osnovana.
7. Neosnovana je žalba državnog odvjetnika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, jer su iznijeti razlozi o odlučnim činjenicama u prvostupanjskoj presudi potpuno jasni i neproturječni, dok se iznijeti razlozi zbog tog žalbenog osnova svode na činjenične prigovore. Time što državni odvjetnik ne prihvaća iznijete razloge u prvostupanjskoj presudi, ne ostvaruje se žalbeni osnov bitne povrede odredaba kaznenog postupka, već to predstavlja žalbeni osnov pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
8. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća u cijelosti razloge iznijete u obrazloženju prvostupanjske presude, gdje su određeno i potpuno izložene činjenice koje je prvostupanjski sud utvrdio izvedenim dokazima, iznijeti su razlozi za donijete zaključke, kao i razlozi kojima se taj sud vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebno pri utvrđivanju nepostojanja kaznenih djela koja su okrivljeniku stavljena na teret i krivnje okrivljenika, a što je sve sukladno odredbi čl. 459. ZKP, tako da ne postoji nikakva bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP, na koju bi se mogao odnositi sadržaj žalbe, zbog čega se državni odvjetnik upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.
9. Ni ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 476. st. 1. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bilo kakovih bitnih povreda kaznenog postupka koje su označene u točki 1. čl. 476. st. 1. ZKP.
10. Neosnovano se državni odvjetnik žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je provedenim dokazima potpuno utvrđeno činjenično stanje. Konkretno, nesporno je utvrđeno kako je okrivljenik u vrijeme inkriminacije bio upravitelj hotela čija je obveza bila gotovinske naplate od gostiju polagati na račun hotela, kao i to da okrivljenik nije redovito obavljao taj dio posla. Isto tako nije sporno da je kritične večeri tražio od svog prijatelja TG da mu zamijeni eure u kune kako bi ih mogao sutradan položiti na račun tvrtke. Suprotno mišljenju državnog odvjetnika potpuno je irelevantno zbog kojeg razloga novac nije mijenjao u mjenjačnicama ili banci nego kod prijatelja. Nije sporno niti to da okrivljenik sutradan ujutro nije pronašao novac u sefu u hotelu, da je u vrijeme dok se on nalazio u ... na piću s TG nepoznata osoba ušla u hotel odakle je izašla par minuta kasnije s torbom u ruci. Što ostavlja realnu mogućnost da je riječ o provalniku koji je uzeo i novac i laptop čiji je nestanak okrivljenik prijavio policiji. Ovaj provalnik je otišao prema parkingu "..., na koji je nešto kasnije otišao i TG, kako je to potvrđeno snimkama nadzornih kamera koje se nalaze u spisu, što ostavlja mjesta nekakvoj sumnji da su se oni poznavali i došli na dogovoreni sastanak, možda i u režiji okrivljenika, ali je to daleko od one izvjesnosti koja je neophodna za proglašenje nekoga krivim zbog izvršenja kaznenog djela. Potpuno je nesporno da se okrivljenik u vrijeme boravka provalnika u hotelu nalazio na drugom mjestu u ... što je također vidljivo iz snimki nadzornih kamera.
10. 1. Nadalje, a suprotno tvrdnji državnog odvjetnika svjedok Č navodi kako mu je okrivljenik rekao da 14. listopada u večernjim satima novac nije u hotelu jer ga je išao promijeniti u kune, što se čak i poklapa s obranom okrivljenika prema kojoj je u jednom trenutku uzeo novac iz sefa i otišao se naći s TG da bi ga promijenili. Međutim, svjedok Š je ustvrdio da je okrivljenik propustio sastanak u 17,00 sati već je došao kasnije u vidno alkoholiziranom stanju (što se opet poklapa s okrivljenikovom obranom da se te večeri napio) i rekao im da će navečer promijeniti novac u kune. Nije sporno niti to da su okrivljenika iz računovodstva oštećene tvrtke u više navrata upozoravali da gotovinu ne smije držati u hotelu već da je mora položiti na račun, kao ni to da je prijava provale napravljena upravo pred sastanak.
10. 2. Iako je obrana okrivljenika očito neosnovana nasuprot nje stoje činjenice koje jednostavno ne daju dovoljno osnova za zaključak da je upravo okrivljenik počinitelj kaznenog djela pronevjere koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Takva obrana i nedvojbeno utvrđene činjenice suprotno mišljenju državnog odvjetnika ne stvaraju takav zatvoren krug indicija iz kojeg bi proizlazilo da je okrivljenik počinitelj kaznenog djela. Naime, nesporna činjenica koje je utvrđena video nadzorom da je za vrijeme dok se okrivljenik nalazio u Casinu (kako to potvrđuje s nadzorne kamere Casina) neka nepoznata osoba došla u prostorije hotela, gdje se zadržala kraće vrijeme i izašla s jednom torbom, pa se zaključuje da je uzela i laptop i novac pohranjen u sefu. Na koji je način ova osoba došla do šifri za ulazak u hotel i, što je još bitnije, u sef, nije utvrđeno. Postoji mogućnost da joj je te šifre dao okrivljenik (u kom se slučaju ne bi radilo o kaznenom djelu pronevjere već nekom drugom deliktu), ali i da je do njih došla od drugih osoba (nikada nije utvrđeno tko je sve raspolagao s ovim šiframa). Činjenice koje nabraja državni odvjetnik u žalbi ukazuju na neosnovanost nekih dijelova obrane okrivljenika, ali jednostavno nisu dovoljne za donošenje osuđujuće presude.
10. 3. Nastavno na navedeno s pravom je prvostupanjski sud zaključio kako nema dokaza ni za počinjenje kaznenog djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela od strane okrivljenika.
11. Slijedom svega naprijed navedenog mišljenje je ovog vijeća kako je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, slijedom čega je sukladno čl. 483. st. 2. ZKP trebalo odlučiti kao u izreci.
U Zadru 14. siječnja 2026.
ZAPISNIČAR
PREDSJEDNIKA VIJEĆA
Silvana Čubrilo
Ivan Marković
