Poslovni broj: Usž-3363/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja VU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Mirni Radolović, odvjetnici u Puli, Smareglina 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1235/2024-6 od 2. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 13. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1235/2024-6 od 2. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/23-26/393, URBROJ: 531-03-4-2- 24-2 od 3. lipnja 2024. i odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/18-06/1918, URBROJ: 2163-18-06/9- 23-5 od 17. kolovoza 2023., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu stambene namjene, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da je zahtjev za ozakonjenje podnio 2018., a odluka upravnih tijela temelji se na činjenici da iz predstavke i e-maila Ministarstva branitelja, dostavljene u spis predmeta, proizlazi da je prema vlastitoj izjavi tužitelj 2020. godine srušio zgradu i napravio veću, odnosno proširio u istim gabaritima stari objekt. Iz naprijed navedenog razloga razvidno je da nije potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje, jer nije proveden ispitni postupak u kojem bi se utvrdilo da, nespretna izjava neuke stranke iz predmetnog e-maila na kojoj se temelje odluke upravnih tijela, ne znači da je postojeći objekat u cijelosti uklonjen već da je zbog derutnosti građevine izvršena rekonstrukcija dvaju vanjskih zidova, dok su ostala dva postojeća zida, a oblik građevine je izmijenjen u pravokutni. Kad službena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozoriti će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju. Kako tužitelj ima status hrvatskog branitelja i ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata IX. skupine s 30% oštećenja organizma za stalno uz utvrđeno oboljenje PTSP zadobiveno u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, to je resorno Ministarstvo uputilo zamolbu prvostupanjskom tijelu da razmotri sve činjenice i okolnosti relevantne za konkretni slučaj u skladu sa zakonskim mogućnostima pozivajući se na načelo pomoći stranci. Predmetna predstavka je okarakterizirana kao jedan od osnova i razloga za odbijanje zahtjeva tužitelja bez da mu je dana mogućnost izjašnjavanja o činjenicama i podnošenje dokaza radi utvrđivanja činjeničnog stanja. Ponavlja tužbene navode da mu od strane prvostupanjskog upravnog tijela nije bio omogućen uvid u spis predmeta ni pružena pomoć vezano za posljedice njegovih radnji ili propuštanja u postupku, a što je kod tužitelja izazvalo poljuljan osjećaj sigurnosti i povjerenja u sustav i unutarnje uznemirenje pa je predmetna izjava tužitelja odraz njegovog subjektivnog stanja, a ne stvarnih činjenica. Smatra da nisu bili ispunjeni uvjeti za neposredno rješavanje u predmetnoj upravnoj stvari i da je u cilju utvrđenja činjeničnog stanja trebalo izvršiti uvid u sve relevantne dokumente te provesti očevid, a ne povodom e-maila tužitelja samo izvršiti uvid u DOF snimke. Primjenom načela pomoći stranci tužitelj bi bio upućen da povuče predmetni zahtjev i podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju građevine sukladno prostorno-planskim uvjetima. Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu i poništiti pobijanu presudu.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo argumentirano obrazložene razloge, utemeljene na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom. Ovo stoga jer iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski upravni sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom odredaba Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13.,65/17. i 14/19., dalje: ZPNIZ), osnovano zaključio da nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za ozakonjenje jednostavne zgrade stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9. Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. ZPNIZ-a, zgradom, odnosno rekonstruiranim dijelom postojeće zgrade koja se može ozakoniti temeljem ZPNIZ-a smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (dalje: DOF5/2011). Sukladno odredbi stavka 2. istog članka ZPNIZ-a, zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZPNIZ-a smatra se i zgrada odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade koja na DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
10. Tužitelj je 2018. godine podnio zahtjev za ozakonjenje pomoćne zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da se u trenutku podnošenja zahtjeva na predmetnoj čestici nalazila završena, slobodnostojeća jednostavna zgrada poljoprivredne namjene, ozakonjena pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/15-01/4923, URBROJ: 403-02-4-1/0079-15-13 od 1. lipnja 2015. godine.
11. Suprotno žalbenim prigovorima, odluka upravnih tijela ne temelji se samo na izjavi tužitelja iz spornog e-maila koje je prvostupanjskom tijelu dostavljeno 28. srpnja 2023., već i na činjenicama i dokazima utvrđenima u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja, a koja utvrđenja nisu dovedena u sumnju žalbenim prigovorima. Iz obrazloženja prvostupanjskog upravnog rješenja proizlazi da je, obzirom da je zahtjev podnesen za pomoćnu zgradu, a iz izjave tužitelja proizlazi da se radi o zgradi stambene namjene, dana 31. srpnja 2023. izvršen očevid, o čemu spisu predmeta prileži zapisnik. Očevidom je utvrđeno da je zgrada čije se ozakonjenje traži po namjeni stambena i da se uz nju nalazi više pomoćnih zgrada za koje nije podnesen zahtjev za ozakonjenje.
12. Osim toga, prvostupanjsko tijelo je i uvidom u službene podatke, DOF5/2011 i u ortofoto snimke 2021.-2022., utvrdilo da zgrada vidljiva na DOF5/2011 nije ona zgrada vidljiva na kasnijoj ortofotokarti, a što je u skladu s navodima tužitelja da je raniju zgradu srušio i 2020. sagradio novu.
13. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da dokazi i činjenice utvrđene u postupku daju pouzdanu podlogu za zaključak da je, zgrada koja se 21. lipnja 2011. nalazila na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo ona zgrada koja je ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju od 1. lipnja 2015. i koja je, prema navodima tužitelja, srušena te na njenom mjestu 2020. godine sagrađena nova zgrada, čije ozakonjenje se traži u ovom predmetu.
14. Obzirom na nesporno utvrđenje da zgrada koja je vidljiva na DOF5/2011 nije zgrada u odnosu na koju je tužitelj podnio zahtjev za ozakonjenje, jer se radi o novoj zgradi izgrađenoj 2020. godine, dok je zgrada koja se nalazila na predmetnoj čestici ozakonjena rješenjem od 1. lipnja 2015., to je pravilan zaključak upravnih tijela da se zgrada čije se ozakonjenje traži u konkretnom slučaju ne može smatrati nezakonito izgrađenom zgradom u smislu citirane odredbe članka 2. ZPNIZ-a, slijedom čega je primjenom te zakonske odredbe prvostupanjskim rješenjem osnovano odbijen zahtjev tužitelja.
15. Kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi bili od utjecaja na drukčiju ocjenu u postupku i sporu pravilno i potpuno utvrđenih odlučnih činjenica te primjenjenog materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud ne nalazi osnove za usvajanje žalbe.
16. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 13. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
