REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5612/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Željka Pajalića članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Osnovne škole Pavleka Miškine iz Zagreba, Sveti Duh 24, OIB: 85286272245, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Mariju Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž R-60/2024-3 od 9. rujna 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-3265/2019-72 od 20. ožujka 2024., u sjednici održanoj 13. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž R-60/2024-3 od 9. rujna 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-3265/2019-72 od 20. ožujka 2024.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je predlagatelj naznačio tri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlagatelj je istaknuo i da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, pravo na pravično suđenje.
4. Sva tri naznačena pitanja polaze od pogrešne procesne pretpostavke da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer da vještaci nisu pregledali tužiteljicu s obzirom na bolovanje na kojem je bila prije šest godina, kao i jer sud nije saslušao tužiteljicu. Međutim, vještaci su otklonili prigovore tuženika obrazloživši da pregled tužiteljice na okolnosti bolovanja prije šest godina nije bio potreban jer svi potrebni podaci na okolnosti bolovanja (prije šest godina) utvrđeni su uvidom u zdravstveni karton iz kojeg proizlazi da je tužiteljica koristila bolovanje u spornom razdoblju zbog psihičkog poremećaja i akutne reakcije na stres u omjeru od 100% nastale kao posljedica uznemiravanja djelatnika tuženika, sporno bolovanje je utvrđeno od strane liječnika obiteljske medicine. U odnosu na saslušanje tužiteljice tuženik nije naveo okolnosti na koje je predložio saslušanje osim toga sud je zaključio da tužiteljicu nije bilo nužno saslušati s obzirom da je uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu utvrđena kombiniranim nalazom i mišljenjem sudskih vještaka. Stoga naznačena pitanja koja polaze od pogrešne procesne pretpostavke da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka nisu pitanja o kojima ovisi odluka u sporu i nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Slijedom iznesenog, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu naznačena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke.
6. Predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija) te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
7. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje odnosno predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
9. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 13. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
